Hrvatska je na talijanskom turističkom tržištu stabilna i sigurna destinacija te ima sve komparativne prednosti za ostvarenje pozitivnih rezultata s tog tradicionalno važnog tržišta, čemu će pridonijeti razne i pojačane promotivne i partnerske aktivnosti te nove avio linije iz Italije ove godine.

Poručuju to iz Ministarstva turizma, Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i njezinog talijanskog predstavništva u Milanu povodom ovotjedne radne posjete ministra turizma Garija Cappellija Rimu, gdje je sudjelovao na trećem sastanku Koordinacije ministara hrvatske i talijanske vlade.

Tom se prilikom razgovaralo i o turističkoj suradnji i razmjeni dvije zemlje, za što ima, kako kažu iz Ministarstva turizma, dosta prostora za unapređenje.

Iako će se o potražnji za Hrvatskom s tog tržišta više znati nakon predstojećeg najvećeg međunarodnog turističkog sajma Italije BIT u Milanu sredinom veljače, ipak se i sada može već govoriti o stabilnom zanimanju Talijana za odmorima u Hrvatskoj, što su pokazale i dobro posjećene nedavne prve poslovne radionice hrvatskih i talijanskih turističkih partnera u Italiji.

S jačom promocijom i novim avio linijama do još boljih rezultata

“Talijansko tržište je poznato po kasnijem i last minute bukiranju odmora, a zbog blizine Hrvatskoj i po više individualnih od organiziranih dolazaka, zbog čega se tom tržištu pristupa s posebnom pažnjom, sa ciljanim kampanjama, među kojima i jače za regije južne i središnje Italije iz kojih za sada u Hrvatsku dolazi manje turista nego iz njenog sjevernog dijela. Stoga se u Rimu planira ove godine otvorenje ureda HTZ-a, dok će se kampanje uz ostale jače usmjeriti za pred i posezonu, kao i prema najbogatijim regijama Lombardiju i Piemonte te za našu enogastro i drugu ponudu selektivnih oblika turizma”, ističe direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić.

Radi se, kaže, i na uspostavi novih linija, među kojima je zračna kompanija Volotea za svibanj već najavila nove letove iz Milana prema Dubrovniku i Splitu, a prvi put će letjeti i iz Bergama prema ta dva grada te iz Barija prema Dubrovniku u lipnju

Dodaje da bi uz sve to, te od drugih aktivnosti koje još planiraju, u Hrvatskoj ove godine moglo biti više od lanjskih 1,1 milijun talijanskih turista ili 2 posto više nego u 2016., te više od 5 milijuna njihovih noćenja, što je bilo slično kao u 2016.

Rezultati s talijanskog tržišta imaju potencijal biti bolji nego u 2017., pa se vjeruje da će se povećati, pri čemu treba znati da Talijani generalno nisu izraženo skloni odlasku na odmore u inozemstvo.

“Po zadnjim talijanskim podacima, u 2016. gotovo 80 posto ih je odmore provodilo u svojoj zemlji, tek 17 posto išlo je izvan, a ostali su ‘kombinirali’. Kada se uzme to u obzir, te duga razdoblja ekonomske i političke krize u toj zemlji, možemo reći da smo zadovoljni s onim što na tom tržištu naš turizam ostvaruje”, kaže direktorica talijanskog predstavništva HTZ-a u Milanu Viviana Vukelić.

Dobro bi došle i brodsko-trajektne veze

Iznosi i podatke da Talijani izvan zemlje najviše vole putovati u Francusku, SAD, Španjolsku, Austriju i Hrvatsku, gdje ih najviše, 64 posto, dolazi sa sjevera Italije, iz središnje 18,4 posto, sa juga 14 posto, a oko 3 posto sa njihovih otoka, što objašnjava blizinom Istre i Kvarnera sjeveru Italije, zbog čega više i dolaze automobilima, dok bi za više dolazaka sa juga Italije zasigurno dobro došle i brodsko-trajektne te zrakoplovne veze.

“Uz to, Talijanima se zbog kasnijeg bukiranja događa i da ne mogu naći slobodne krevete, posebice u hotelima u srpnju i kolovozu, kada najviše žele putovati, ali i kada se u Hrvatskoj kreveti teško nalaze, pa se i tom tržištu, kao i svima drugima, uključujući i domaće, zbog sve veće potražnje za Hrvatskom iz svijeta preporuča rani buking, kada su i cijene malo niže nego u ljetnoj ‘špici'”, dodaje Vukelić.

Po potrošnji u Hrvatskoj talijanski turisti nalaze se negdje u sredini među vodećih deset tržišta, a koliko su lani prosječno trošili znat će se, kao i za druga tržišta, početkom veljače kada će Institut za turizam predstaviti nove istraživanje TOMAS Ljeto 2017 o turističkoj potrošnji.

Komentiraj