‘Šveb je osobni izbor ministrice Nine Obuljen Koržinek, ona je tu odluku nametnula Plenkoviću’

Nacional otkriva zašto Plenković na nagovor Nine Obuljen Koržinek i dalje forsira izbor Roberta Šveba za glavnog ravnatelja HRT-a, kršeći sve procedure i dovodeći sebe i svoju vladu u situaciju da protežiraju osobu koja je zatajila evidentan sukob interesa

Proces izbora novog glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT) – nakon Kazimira Bačića koji je uhićen u golemoj korupcijskoj aferi povezanoj s pokojnim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, a potom i smijenjen te trenutno provodi četvrti mjesec u zatvoru – izrodio se u novu političku blamažu premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, a tijekom ovoga tjedna postat će evidentno hoće li to biti i još jedan njegov zvučni politički poraz. Inzistirajući na Robertu Švebu kao novom glavnom ravnatelju usprkos iznimno dvojbenom „silovanju“ procedure u tom slučaju, ali i vrlo spornim detaljima iz njegove biografije te evidentnom sukobu interesa u kojemu se on danas nalazi, Plenković je trasirao put prema političkom fijasku sličnom onome kada je bio primoran podržati suca Radovana Dobronića kao novog predsjednika Vrhovnog suda. U trenutku zaključenja ovog broja Nacionala formalni rasplet oko imenovanja čelnog čovjeka HRT-a još uvijek je bio neizvjestan: za ponedjeljak je zakazana čak treća po redu sjednica Saborskog odbora za informatizaciju i medije na kojoj će se raspravljati o ovom prijedlogu, za utorak ujutro i rasprava na saborskoj sjednici, a već za srijedu i samo glasovanje. Više oporbenih saborskih zastupnika za Nacional je potvrdilo da će poduzeti sve moguće korake kako bi spriječili Švebov izbor, uključujući akcije slične prošlotjednoj, kada su fizički blokirali saborsku govornicu i izazvali prekid. Ako glavni ravnatelj HRT-a do četvrtka ne bude potvrđen, zbog proteka roka od 90 dana slijedi poništenje javnog natječaja i raspisivanje novoga. No ako HDZ-u i pođe za rukom provući odluku o imenovanju u predviđenom roku, Šveb će na dužnost stupiti s hipotekom osobe koja se nalazi u sukobu interesa, uslijedit će i formalno preispitivanje cijelog procesa i eventualne tužbe kojima će se osporavati sami natječaj, a Andrej Plenković bit će prisiljen dulje braniti ispravnost procesa koji je u javnosti gotovo unisono proglašen farsom.

Tijekom proteklog tjedna, dok su oko izbora glavnog ravnatelja HRT-a vladale visoke političke tenzije, Robert Šveb, kandidat za kojeg se tvrdi da je osigurao podršku ministrice Nine Obuljen Koržinek i premijera Andreja Plenkovića, viđen je kako posjećuje sjedište Vlade u Banskim dvorima. FOTO: Igor Soban, Patrik Macek/PIXSELL

Tijekom proteklog tjedna, u periodu kada su oko izbora ravnatelja HRT-a vladale izrazito visoke političke tenzije, Robert Šveb viđen je kako posjećuje sjedište Vlade u Banskim dvorima. Više sugovornika Nacionala potvrdilo je ovu informaciju, dok su izvori iz HDZ-a otkrili da u ovom slučaju ne vlada potpuno jedinstvo ni unutar same vladajuće stranke. „Šveb je osobni izbor ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek s kojom se već dulje poznaje, što je i sam potvrdio. Ona je tu odluku nametnula Plenkoviću i predstavljala ga kao jedinog suvislog kandidata, jer se već i unatrag godinu dana o njemu spekuliralo kao o Bačićevu nasljedniku, čak i prije nego što je ovaj završio u zatvoru, te je na koncu uspjela izlobirati njegovu podršku. Šveb zapravo nije kandidat same stranke, nego isključivo Plenkovića i njegove ministrice kulture – jedan veći dio HDZ-a, uvjetno nazvan nešto desnijom strujom, zagovarao je imenovanje urednika programa za Hrvate izvan Hrvatske i bivšeg ambasadora u Makedoniji Ivana Kujundžića, za kojega se pretpostavljalo da bi po svom političkom profilu također mogao biti prihvatljiv Plenkoviću“, kazao je za Nacional sugovornik vrlo dobro upućen u situaciju na HRT-u. On tvrdi da su upravo Kujundžića tijekom proteklog tjedna pohodili čelni ljudi programa javnog servisa, procjenjujući da bi njegova kandidatura ipak mogla biti uspješna i nastojeći za sebe osigurati bolje startne pozicije. Za samog Šveba, osobu čije je ime tijekom proteklih tjedana izazivalo niz kontroverzi u javnosti, sugovornici s HRT-a i iz dijela HDZ-a zapravo se čude zašto se nije povukao iz utrke nakon poprilično neuvjerljivog predstavljanja na sjednici Odbora za medije. Ondje je, naime, izrazito nesigurno odgovarao na pitanja o sukobu interesa u kojemu se trenutno evidentno nalazi.

Robert Šveb iz svog životopisa izostavio je podatak da je radio na HRT-u od 1994. do 2000. godine, kao i informaciju da je upravo u tom periodu, kada je na javnom servisu bio zaposlen kao inženjer u informatičkoj službi, osnovao privatnu tvrtku Ro.Ba.Go koja je HRT-u prodavala svoje usluge, između ostalog grafičke prezentacije sportskih statistika. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Šveb je iz svog životopisa izostavio podatak da je radio na HRT-u od 1994. do 2000. godine i tu činjenicu pokušao obrazložiti tvrdnjom da je njegov životopis iznimno opsežan i uglavnom „formatiran za strana tržišta“. Međutim, paralelno je prešutio i informaciju da je upravo u tom periodu, kada je na javnom servisu bio zaposlen kao inženjer u informatičkoj službi, osnovao privatnu tvrtku Ro.Ba.Go koja je HRT-u prodavala svoje usluge, između ostalog grafičke prezentacije sportskih statistika. To je tek jedan u nizu kontroverznih podataka oko Plenkovićeva kandidata za glavnog ravnatelja HRT-a. U javnosti je poznata njegova epizoda kada se sredinom dvijetisućitih na poziv Mirka Galića vratio iz Londona i postao najprije savjetnik, a potom i glavni urednik televizijskog informativnog programa. Nakon samo osam mjeseci daje ostavku jer je javni servis od RTL-a izgubio bitku za televizijska prava prijenosa rukometnog prvenstva, što je on pravdao kao financijski odgovoran potez. Međutim, u isto vrijeme njegova privatna tvrtka surađivala je s nizom komercijalnih televizijskih kuća, na što je on vrlo nemušto odgovorio na saslušanju pred Saborskim odborom za informatizaciju i medije. Kada je upitan je li surađivao i s RTL-om, odgovorio je da „nije na rukometu“, što podrazumijeva da jest na drugim projektima. Na pitanje o razlozima zbog kojih se HRT nije ni natjecao za televizijska prava na rukometno prvenstvo koje se održavalo upravo u Hrvatskoj, Šveb se pravdao tvrdnjom o tehnološkim ograničenjima – ali i dubioznom rečenicom da bi produkcijom tog natjecanja bili prouzročeni veliki troškovi „jer je došao do takve procjene pomoću svojih privatnih kontakata diljem svijeta“.

Na njegovu kandidaturu razorno je utjecalo otkriće Jutarnjeg lista da upravo tvrtka Ro.Ba.Go, u njegovu suvlasništvu, ima desetogodišnju koncesiju za emitiranje sportskog programa na čak pet kanala preko satelita, interneta i kabelskim putem i time zapravo predstavlja konkurenciju HRT-u. U javno dostupnom Registru medijskih nakladnika na službenim stranicama Agencije za elektroničke komunikacije navedena je koncesija na čak pet kanala nazvanih Sport 1, Sport 2, Sport 3, Sport 4 i Sport 5, sklopljena na desetogodišnje razdoblje od 15. prosinca 2017. do 14. prosinca 2027. godine. U izjavi ovjerenoj kod javnog bilježnika koju je priložio na natječaju za ravnatelja HRT-a, a u kojoj tvrdi da nije u sukobu interesa, Šveb ni riječju ne spominje desetogodišnju koncesiju. Naknadno je pokušao izmijeniti priču te je pred Saborskim odborom za medije neizravno priznao da je u sukobu interesa – ali da će taj problem biti otklonjen nakon što bude izabran za glavnog ravnatelja, i to tako što će udjel u vlasništvu tvrtke prenijeti na upravljanje trećoj osobi. To je izazvalo bijesnu reakciju oporbe jer u uvjetima natječaja za glavnog ravnatelja HRT-a jasno stoji da u sukobu interesa osoba ne smije biti ni dok je u statusu kandidata, dakle, prije nego što je natječaj zaključen.

 

Ministrica Nina Obuljen Koržinek predstavljala je Šveba kao jedinog suvislog kandidata te je uspjela izlobirati Plenkovićevu podršku. Šveb zapravo nije kandidat same stranke’

 

„Zapravo, Šveb već gotovo četvrt stoljeća pokazuje da ne shvaća ni koncept sukoba interesa. Privatnu tvrtku osnovao je dok je radio na Televiziji i čak priznao da je to učinio na poticaj ondašnjeg ravnatelja Antuna Vrdoljaka, a potom je prodavao usluge samom HRT-u. Taj podatak nije skandalozan samo iz današnje, nego i iz ondašnje perspektive, a u idućim godinama nastavio je s tom praksom. Kao odgovorna osoba donio je odluku da se HRT neće natjecati za prava produkcije i prijenosa Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. godine, na čemu je u stvarnosti profitirala konkurencija s kojom je njegova tvrtka surađivala na nizu projekata, kako je i sam priznao. Sa svojom drugom privatnom tvrtkom sudjelovao je i u izradi plana restrukturiranja HRT-a. Na primjedbu da njegova prijava ne ispunjava uvjete natječaja za glavnog ravnatelja, odgovorio je da ima tumačenja ‘odvjetnika koje skupo plaća’. Sve to skupa djeluje razorno i na moral samih zaposlenika HRT-a koji gledaju kako se tolerira i sama mogućnost korištenja javnog servisa u privatnu korist. Šveba samo treba staviti pred mikrofon i pustiti ga da se sam utopi, što je već učinio na sjednici Odbora za medije“, kazao je za Nacional upućeni izvor s Hrvatske radiotelevizije.

Kako bi progurao Šveba na mjesto glavnog ravnatelja HRT-a, HDZ je u protekla dva tjedna pribjegao i eklatantnom kršenju procedure kada je prva sjednica spomenutog odbora održana bez da je imala kvorum, a potom i kada je druga na brzinu sazvana sjednica prozvana njenim „nastavkom“. Tek su noćni prosvjed ujedinjene oporbe i fizička blokada saborske govornice spriječili prvi pokušaj rasprave i glasovanja o ovom kandidatu, a kako su za Nacional otkrili uoči ključnog tjedna, isto će činiti i u posljednjem pokušaju imenovanja Šveba. Kompletna oporba inzistirat će na tome da je povrijeđena procedura i da njegova prijava na natječaj nije pravovaljana, a dio njih i na tvrdnji da je natječaj suprotan Zakonu o pravima hrvatskih branitelja jer u njemu nije naznačeno da u slučaju jednakih prijava kandidat s braniteljskim statusom ima prednost.

 

Kompletna oporba inzistirat će na tome da je povrijeđena procedura i da Švebova prijava nije pravovaljana. Na samom HRT-u u međuvremenu je zavladala panika vodeće strukture koja nastoji zadržati svoje položaje

 

Na samom HRT-u u međuvremenu je zavladala panika vodeće strukture koja nastoji zadržati svoje položaje, između ostalog i kod šefice Informativno-medijskog servisa Katarine Periše Čakarun koja se smatra trenutno najmoćnijom osobom u programskom dijelu, a navodno i kod Mislava Stipića kao najodgovornijeg za segment poslovanja javnog servisa. Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara prošloga tjedna objavili su niz svjedočanstava o cenzuri koja vlada na Prisavlju, a oglasili su se i oko procesa izbora glavnog ravnatelja. „Dok se politika bavi kadroviranjem, na Prisavlju se događa pravi novinarski egzodus. O problemima informativnog programa, cenzuri i autocenzuri, netransparentnom poslovanju, vanjskim produkcijama, padu domaće, takozvane in house proizvodnje, narušenim međuljudskim odnosima, skandalima zbog seksualnog uznemiravanja, zastrašivanju tužbama i teškom radnom ozračju u svojim su kandidaturama govorili gotovo svi kandidati. Stoga je upravo u ovom trenutku važan što širi javni, ali i politički konsenzus o tome tko će nakon Kazimira Bačića upravljati HRT-om. Još jednom treba istaknuti da je i prije uhićenja glavnog ravnatelja HRT-a bilo dovoljno razloga da se odgovorni pozabave stanjem na HRT-u, što nisu učinili premda su se strukovne udruge tijekom četiriju godina njegova mandata priopćenjima oglasile čak 17 puta. Ističemo i da u glavnom ravnatelju, čak i ako nije sam nužno novinar, tražimo osobu koja poznaje novinarstvo, nije u sukobu interesa i razumije što je program javnog medija, jer upravo će on svojim izborom najbližih suradnika odrediti smjer programa“, stoji, između ostalog, u reakciji HND-a i SNH-a.

Proces u kojemu Andrej Plenković nije uspio izdominirati, jednako kao i prilikom izbora predsjednika Vrhovnog suda, u političkom je smislu osjetljiv jer bi svaka mrlja Hrvatsku mogla dodatno približiti skupu istočnoeuropskih zemalja s izrazitim autokratskim i nedemokratskim tendencijama, gdje su javni mediji najčešće prve žrtve. U poslovnom smislu, riječ je i o kontroli nad najmanje 1,3 milijarde kuna godišnjih prihoda HRT-a, što predstavlja ozbiljan potencijalni bazen za korupciju, ali i sukob interesa – s kojim Hrvatska evidentno također ima ozbiljnih problema.

Šef Kluba zastupnika Mosta Nikola Grmoja predvodio je ujedinjenu oporbu u borbi protiv HDZ-ova ‘silovanja procedure’ oko Šveba. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Komentiraj