Stjepan Čuraj: “Premijer nije bio ljut, samo nije shvaćao toliku halabuku oko HGK-a”

Predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj u utorak je za N1 komentirao najavljeni dogovor saborske većine oko HGK.

Čuraj kaže da premijer Andrej Plenković nije bio ljut stanjem većine u Saboru. “Jednostavno nije mogao shvatiti kako se na takvoj temi dogodi tolika halabuka uz tolike probleme koje imamo kao država”, rekao je Čuraj. Na konstataciju voditelja da je Plenković govorio, nakon rušenja kvoruma, da opoziciji “to neće zaboraviti”, Čuraj je odgovorio: “Je li to vama čudno? Imate stalne napade da ste spori (pri obnovi), da ne radite dobro, a kad dođete na glasovanje sa zakonom, e onda to može čekati”, tumačio je premijerovu poziciju pred opozicijom, za koju Ćuraj kaže da su “iskoristili priliku, što je njihovo legitimno pravo”.

Također, dodaje da se ne može izjednačavati glasanje o Hrvatskoj gospodarkoj komori, koja 30 godina ne ide u dobrom smjeru, s katastrofom nakon potresa u Baniji. HNS je, kazao je, i ranije oritiskao partnere da se ide u reformu HGK i ukidanje članarina. “Ja sam to osobno iznio predsjedniku Vlade prije više od mjesec dana. Ne samo to, nego i cijeli niz drugih parafiskalnih nameta”, rekao je.

Rekao je da ne bi bilo dobro da se pojedine institucije ukidaju “zato što ih možda vode krivi ljudi ili na krivi način, kako tko gleda”. Čuraj poručuje da institucije apsolutno trebaju, ali moraju biti svrsishodne i oni koji plaćaju moraju znati što dobivaju za svoj novac.

“Dogovor je da nadležno ministarstvo u sljedećih šest mjeseci izađe s novim prijedlogom izmjena zakona u kojima će biti sadržani prijedlozi ne samo HNS-a nego i kolega koji su na tom tragu. Naš prijedlog je bio da se u prvoj godini smanji članarina za 50 posto, u drugoj za 50 posto i u trećoj da se ide ka totalno dobrovoljnoj članarini. I da paralelno, kad smanjite taj osnovni dio, nudite nešto što bi netko bio voljan platiti i stotinama kuna više, ali tako da znaju što dobivaju”, objasnio je Čuraj i iznio usporedbu s ispunjavanjem kartice pri sklapanju police osiguranja, gdje se označava kvadratiće usluge koju se odabire, a što onda uvjetuje cijenu police.

Na kraju je kako da očekuje da i država dijelom financira HGK, ali dase apsolutno želi izbjeći da HGK padne na teret državnog proračuna. “Zato treba ići postupno, da se što manje optereti državni proračun… Državi ono što je bitno, to treba i platiti. Ali ja mislim da to nije tako veliki dio”, zaključio je Čuraj.

Komentiraj