Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Slovenija blokira pet poglavlja pregovora

Objavljeno u Nacionalu br. 631, 2007-12-18

SLOVENIJA JE SPREMNA na najštetniji diplomatski odgovor za Hrvatsku u slučaju primjene ZERP-a: višestruku blokadu pristupnih pregovora za EU

Slovenija će već u prvoj polovini siječnja 2008., ne odustane li Hrvatska od primjene Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, zaustaviti pregovore s Europskom Unijom o barem pet poglavlja. Osim poglavlja Ribarstvo, odgodit će se nastavak pregovora i o poglavljima Ekologija, Pravda, sloboda i sigurnost, Vanjska, obrambena i sigurnosna politika, te Pravosuđe, potvrdili su za Nacional diplomati akreditirani u Zagrebu. Oni su de facto dopunili izjavu slovenskog šefa diplomacije Dimitrija Rupela koji je prije desetak dana u Bruxellesu najavio radikalne mjere ako hrvatska vlada ne odustane od ZERP-a. Slovenija će od 1. siječnja početi predsjedavati Europskom Unijom, a u Ljubljani najavljuju da ne namjeravaju odustati od pritiska na Zagreb.

Unatoč drukčijim tvrdnjama iz Hrvatske, u tome imaju tihu, ali snažnu podršku Italije, koja se također već godinama protivi uvođenju pojasa. Romano Prodi i njegov kabinet posljednjih mjeseci nisu glasno kritizirali ZERP jer su čekali rezultate ovdašnjih parlamentarnih izbora, ali sada se može očekivati aktivnija uloga Rima, dakako, u smislu dodatnih pritisaka na Hrvatsku, potvrdili su pojedini nezavisni izvori za Nacional.

Problem je u tome što hrvatska vlada još nije uložila veći napor u rješavanje tog pitanja. Ivo Sanader posvetio se sastavljanju novog kabineta, nije poznato niti tko će biti novi ministar vanjskih poslova, a tek treba vidjeti do koje su granice HSS i HSLS spremni popustiti oko Ribolovno-ekološkog pojasa. Načelno stajalište nekih hrvatskih diplomata svodi se na potrebu razdvajanja Rima i Ljubljane, i intenziviranje pregovora s talijanskom diplomacijom. Cilj je dogovor oko ribolova, u kojem bi Italija plaćala koncesiju za svoje ribare koji love u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Iako se često spominje kako talijanski ribari godišnje izlove ribu u vrijednosti između 200 i 300 milijuna eura, u Zagrebu bi, iz pragmatičnih razloga, bili spremni i na manju svotu. Smatra se kako bi sporazum s Italijom ostavio Sloveniju na svojevrsnoj diplomatskoj čistini, i ostale članice EU tada bi tražile da i Slovenija odustane od maksimalističkih zaljeva.

Zanimljivo je da slično rezoniraju i u opoziciji. Neven Mimica, vanjskopolitički strateg SDP-a, ovog je vikenda za Nacional iznio načelno slaganje sa zahtjevom za koncesijama prema Italiji. Mimica smatra kako se to može riješiti relativno lako, na temelju broja stranih kočarica i količine ribe koju ulove.

Mnogo je važnija očita spremnost većine hrvatskih stranaka na kompromis glede ZERP-a. Nekoliko izvora iz HSS-a i HSLS-a potvrdilo je posljednjih dana kako se razmatraju različite opcije i pokušava naći rješenje koje bi onemogućilo slovensko zamrzavanje pregovora. SDP-ovci u ovom trenutku najrezolutnije traže provedbu Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, ali u neformalnim razgovorima može se doznati kako su pod određenim uvjetima spremni podržati Vladu. Uostalom, njihov čvrsti stav nije im donio nikakvu korist, a postoji opasnost da ih se predstavi kao populističku stranku koja nastoji radikalizirati osjećaje građana.

NEVEN MIMICA SDP-ov vanjskopolitički strateg načelno se slaže s
prijedlogom prema kojem bi Talijani plaćali koncesiju za ribarenje u ZERP-uNEVEN MIMICA SDP-ov vanjskopolitički strateg načelno se slaže s prijedlogom prema kojem bi Talijani plaćali koncesiju za ribarenje u ZERP-uNajmanje dvije situacije govore protiv takvog ponašanja socijaldemokrata. Prvo, prošli je tjedan u Zagrebu gostovao Hannes Swoboda, austrijski SPD-ovac i izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku. Premda je više puta dokazao bliskost s Hrvatskom, Swoboda je jasno upozorio kako ZERP nije potreban i da treba odustati. I drugo, SDP-ovi saveznici na ljevici, poput HNS-a, IDS-a i Stipe Mesića, jasno su pokazali da se zalažu za kompromis s Italijom i Slovenijom, a to znači, i odustajanje od pojasa. U takvim okolnostima, svojim tvrdoglavim ponašanjem, SDP se svrstao uz euroskeptične stranke kao što su HSS i HSP, a to ni u kojem slučaju ne može izazvati pozitivne posljedice za stranku Zorana Milanovića.

Ipak, mnogo toga upućuje na to kako se obavljaju pripreme za politički dogovor koji bi doveo do kompromisa oko odgode primjene Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa. Opozicija optužuje HDZ da je imao punih godinu dana za razgovore s Janezom Janšom, Romanom Prodijem i Joséom Manuelom Barrosoom, ali ništa od toga nije učinjeno. Neven Mimica je uvjeren kako se u proteklih godinu dana moglo napraviti mnogo više da je Sanader poslušao oporbene prijedloge i ZERP proglasio već 1. srpnja 2007. Tada bi prijašnja HDZ-ova vlada imala dovoljno vremena pregovarati s Rimom i Ljubljanom, što je sada nemoguće jer još nije formirana nova izvršna vlast.

Kada su u prosincu 2006. održana dva sastanka između Sanadera i predstavnika opozicije, premijer je tvrdio da aktiviranje ZERP-a neće izazvati negativne posljedice. U tome je imao potporu većine stranaka, a jedini koji je imao rezerve zbog takvog objašnjenja bio je Stipe Mesić. Ali u to vrijeme i vlast i opozicija natjecali su se u davanju potpore ZERP-u, dokazujući time vlastito domoljublje, iako se od početka znalo da će posljedice biti teške. Odluči li se Slovenija doista za zamrzavanje pet poglavlja, bit će to scenarij kakvom se nisu nadali niti najveći pesimisti u hrvatskoj politici.

Upravo zato, iz SDP-a puštaju signale prema HDZ-u i pokazuju da su spremni na kompromis. Uvjet je blokada pregovora – u takvoj varijanti niti socijaldemokrati nisu spremni ustrajati na Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, i pristali bi na povlačenje. Ali za sada opozicija očekuje Sanaderovo javno objašnjenje zašto nije pregovarao sa Slovenijom i Italijom, i što se bitno promijenilo u odnosu na prosinac 2006., kada je tvrdio da ZERP neće prouzročiti probleme.

VLADIMIR DROBNJAK, glavni hrvatski pregovarač za EU, imat će velikih teškoća ako počne primjena ZERP-aVLADIMIR DROBNJAK, glavni hrvatski pregovarač za EU, imat će velikih teškoća ako počne primjena ZERP-aMože se pretpostaviti da će, u slučaju slovenske blokade pregovora, SDP inicirati nekoliko stvari. To je ponajprije stvaranje konsenzusa kojim bi se prihvatili zahtjevi koji stižu iz Europske Unije. Nastavak pregovora i priključenje glavni su strateški cilj. Osim toga, ulaskom u EU Hrvatska će prihvatiti i Zajedničku europsku ribarsku politiku, a to znači da će u Bruxellesu odlučivati o kvotama za izlov ribe i u Jadranu. Kako ne bi ispalo da je riječ o porazu, u pregovorima sa susjednim državama zatražile bi se koncesije na izlov ribe, a ostala bi i ekološka komponenta.

Ekološke pojaseve ionako već imaju i Talijani i Slovenci i u opoziciji vjeruju da niti Hrvatska ne bi imala problema ako bi zadržala Ekološki pojas. Na ovaj način, odustajanje od ZERP-a moglo bi se prikazati kao kompromis s Europskom Unijom, ali i između ovdašnjih političkih stranaka.

Poglavlja u blokadi

1 RIBARSTVOOvo je poglavlje ionako opterećeno nizom problema. Riba se lovi ilegalno, nema kontrole prodaje i uništava se riblji fond, a država čini malo da prekine sadašnju situaciju. Slovenija će ionako otežavati pregovore u ovom području, budući da će inzistirati na koncesijama iz Sporazuma o pograničnoj suradnji (SOPS), koji njihovim ribarima omogućava ribarenje uz obalu zapadne Istre.

2 PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOSTIonako teški pregovori zbog problema s manjinama. Uvijek se može inzistirati na detaljima.

3 PRAVOSUĐE I TEMELJNA PRAVAJoš prije godinu dana pretpostavljalo se da će ovo biti posljednje završeno poglavlje. EU i dalje ističe korupciju kao najveći problem, i Slovenija i Italija to mogu iskoristiti za pritisak na Zagreb.

4 EKOLOGIJAOvo područje će stajati barem 10 milijardi eura, a može se blokirati argumentom kako Hrvatska ne poštuje europske norme koje se odnose na zaštitu okoliša.

5 VANJSKA, OBRAMBENA I SIGURNOSNA POLITIKAOvo je trebalo biti jedno od najlakših poglavlja, jer Hrvatska nije remetilački faktor, a vojno je angažirana u nekoliko misija u svijetu. Ali ugrožavanje interesa susjednih država protivi se politici i načelima EU.

 

Komentiraj