Skandal u splitskom domu smrti je zataškan jer su za tragediju krivi i zaposlenici doma, ali i epidemiolozi

NULTI PACIJENT BILA JE 92-GODIŠNJA KATA BRKO koja se zarazila u splitskom Zavodu za hitnu medicinu, iz Doma su smjesta informirali epidemiološku službu, koja nije na vrijeme reagirala, a kada je sa zakašnjenjem ipak poslala upute o postupanju, tamo se tih uputa nisu držali

Nacional je tijekom protekloga tjedna uspio rekonstruirati tko je bio nulti pacijent u Domu za starije i nemoćne osobe Split, u kojem je od posljedica koronavirusa umrlo 19 osoba, kako se to otkrilo, koji su propusti doveli do rasplamsavanja epidemije u toj ustanovi te tko bi za to mogao biti izravno odgovoran.

Riječ je o slučaju koji je tjednima u središtu pozornosti, kako zbog dramatičnih zbivanja koja su odnijela brojne živote tako i zbog još dramatičnijeg političkog zataškavanja istrage o tomu tko je odgovoran za eskalaciju epidemije, što je izazvalo i veliko ogorčenje u dijelu HDZ-a nezadovoljnom zbog bešćutnosti dalmatinske klike te stranke.

Sada više nema sumnje – cijeli slučaj se zataškava kako bi se zaštitili propusti u postupanju dijela djelatnika Doma za starije i nemoćne Split, za što je po zapovjednoj liniji izravno odgovoran njegov ravnatelj Ivan Škaričić. Štoviše, on je u trenucima izbijanja epidemije već figurirao i kao predsjednik kriznog stožera tog doma za suzbijanje epidemije koronavirusa.

Nacionalni stožer zataškava skandal i zbog još jednog razloga – kako bi se zaštitili ozbiljni propusti splitskih epidemiologa. Oni su na vrijeme čuli što se zbiva i kada je sve počelo, ali nisu adekvatno reagirali.

Prema tvrdnjama više izvora s kojima je Nacional uspio stupiti u kontakt, nulti pacijent koji se zarazio koronavirusom u splitskom domu za starije i nemoćne osobe bila je 92-godišnja Kata Brko iz Solina. Ona je 23. ožujka iz splitskog doma za starije i nemoćne osobe bila prebačena u prostorije hitne pomoći u Splitu, jer je pala i slomila ruku. Bilo je to dan nakon što je u Dom za starije i nemoćne osobe u Splitu poslana odluka o osnivanju kriznog stožera u tom domu zbog epidemije koronavirusa. Za predsjednika kriznog stožera imenovan je ravnatelj doma Ivan Škaričić.

Već tada su bili zabranjeni posjeti štićenicima doma, kao i njihovi izlasci iz prostora u kojem su smješteni. Bili su otkazani i neki redoviti pregledi, a reagiralo se samo kada bi se dogodio slučaj koji je tražio hitnu intervenciju. Tako je bilo i kada je Kata Brko pala i zadobila frakturu podlaktice.

Kako će se uskoro pokazati, bila je prebačena u ustanovu u koju se vrlo vjerojatno već bio probio koronavirus. Tako je zapravo sve počelo.

Naime, dva dana kasnije, 25. ožujka, objavljena je vijest da je jedan medicinski tehničar Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije pozitivan na koronavirus, zbog čega je petero njegovih kolega poslano u samoizolaciju, a kompletni prostor hitne pomoći je dezinficiran. Ravnatelj tog zavoda Leo Luetić potvrdio je tada Hini da je zaraženi medicinski tehničar radio kao dispečer u Prijavno-dojavnoj jedinici, gdje se javljao na telefon pa nije bio u direktnom ili bilo kakvom kontaktu s pacijentima.

Čim je doznala za temperaturu starije štićenice, Zdravka Đapić Kolak kontaktirala je nadležne službe. Dobila je prvo mikrobiologinju pa joj se javila epidemiologinja. Sve to može i dokazati

“Točno je da je jedan naš djelatnik, a radi se o medicinskom tehničaru, pozitivan na koronavirus. On je radio kao dispečer uz telefon u zgradi pa samim tim što s njima nije bio u kontaktu, nije mogao zaraziti pacijente”, rekao je Luetić.

Dva dana kasnije, 27. ožujka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je Upute za sprječavanje i suzbijanje pandemije u domovima za starije osobe i drugim ustanovama u sustavu socijalne skrbi, a koje je objavilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. U njima se detaljno opisuje kakav se postupak treba primijeniti s korisnicima sa sumnjom na infekciju koronavirusom ili s korisnicima za koje se sumnja da su bili u kontaktu s osobom zaraženom koronavirusom.

Istoga dana, 27. ožujka, objavljeno je da je, vjerojatno još od 26. ožujka, u Splitu zaraženo šestero zdravstvenih djelatnika te da je virus ušao u KBC, na hitni i higijenski odjel. Među ostalima, prema pisanju Hine, koronavirusom je bilo zaraženo i dvoje liječnika te jedan medicinski tehničar županijskog Zavoda za hitnu medicinu.

Dan nakon toga, 28. ožujka, 92-godišnja Kata Brko još jednom je prebačena upravo tamo, u Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije. To se dogodilo kada joj je natekla šaka, i to nakon što joj je na ruku stavljen gips. Ponovo je poslana izvan Doma, zbog nateknuća koje je pobudilo sumnju u problem s cirkulacijom, što također traži hitno postupanje. Sutradan, 29. ožujka, dan nakon što se ona otamo vratila u svoju sobu u Domu, Kata Brko iznenada je dobila povišenu temperaturu.

Čim je to od odjelne sestre doznala, Zdravka Đapić Kolak, magistrica sestrinstva i voditeljica Odjela za brigu o zdravlju, zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u Domu za starije i nemoćne Split, kontaktirala je nadležne službe. Dobila je prvo mikrobiologinju pa joj se javila epidemiologinja. Ona to može i dokazati.

Rekla joj je što se dogodilo, gdje je Kata Brko dvaput boravila, da je ondje već registrirana pojava koronavirusa te da joj je iznenada porasla temperatura.

Međutim, epidemiologinja toga dana nije izašla na teren, nego je preporučila da se sve to javi liječnicima te da se Kata Brko stavi u izolaciju unutar ustanove u kojoj se nalazi. Liječnici su joj propisali antibiotik. To je prva greška u postupanju epidemiologa. Morali su žurno izići na teren i jasno precizirati kakve mjere se trebaju poduzeti vezano uz izolaciju potencijalno zaraženih osoba. Pa bi se epidemija vjerojatno znatno suzbila.

Prema Nacionalu dostupnim informacijama Kata Brko, međutim, nije bila izolirana. Izolirana je samo jedna od četvero osoba iz te sobe, i to ona koja je bila pokretna. Bila je to greška u postupanju osoblja Doma za starije i nemoćne osobe Split.

Kati Brko temperatura se vratila za nekoliko dana. Bilo je to 3. ili 4. ožujka. Međutim, tada su temperaturu dobile i njene cimerice iz iste sobe, u kojoj se nalazila i majka Zdravke Đapić Kolak. Glavna sestra ponovo je 6. travnja pozvala epidemiologa, ovoga puta bio je to Pero Rizvan. On je, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, tada odlučio na teren poslati laborante radi uzimanja brisova.

Prvi bris uzet je gospođi Kate Brko. Bio je to, kako je Nacional rekonstruirao u razgovoru s osobama koje imaju neposredna saznanja o tim zbivanjima, početak u kojem se otkrilo izbijanje epidemije u Domu za starije i nemoćne osobe Split.

Izvori koji su o svemu informirali Nacional navode da se svi detalji o tomu kada je i kako Kata Brko prebačena u splitsku hitnu pomoć te zbog čega, mogu pronaći u njezinu zdravstvenom kartonu i dokumentaciji koja je svakako dostupna istražiteljima koji pokušavaju rasvijetliti što se zapravo dogodilo u splitskom domu za starije i nemoćne.

U uputama za sprječavanje i suzbijanje epidemije koronavirusa koje su dostavljene domovima za starije osobe, u dijelu pod nazivom Postupak s korisnicima sa sumnjom na infekciju COVID-19, stoji:

„… korisnik s respiratornim smetnjama, ako nije u jednokrevetnoj sobi, preraspodjelom smještava se u sobu za izolaciju te se postupa po posebnoj proceduri i smjernicama (liječnik, epidemiološka služba, bolnica); svaka sumnja na infekciju COVID-19 prijavljuje se nadležnoj epidemiološkoj službi te se dogovaraju postupak testiranja i daljnja obrada, a eventualno bolničko liječenje dogovara se uz telefonsku najavu; u slučaju teže kliničke slike ili značajnijeg pogoršanja bolesti poziva se hitna medicinska pomoć (194 ili 112) te se osobu upućuje na bolničko liječenje. – Osobe s respiratornim simptomima ili povišenom tjelesnom temperaturom kod kojih je utvrđena zaraza COVID-19 (neovisno o težini kliničke slike) liječi se u odgovarajućem respiratorno-intenzivističkom centru ili drugoj odgovarajućoj bolničkoj ustanovi radi sprječavanja širenja zaraze novim koronavirusom unutar ustanove, pri čemu se poziva hitna medicinska pomoć (194 ili 112) te se osobu upućuje na bolničko liječenje.“

Ako su navodi Nacionalovih izvora točni, u samom početku izbijanja epidemije u splitskom domu za starije i nemoćne osobe glavna sestra postupila je sukladno uputama.

Što se sve nakon toga – od prvih dana pojave koronavirusa do njegova širenja – događalo u splitskom domu za starije i nemoćne, također se još istražuje. Kao i koliko je širok krug odgovornih iz drugih institucija koje su propustile reagirati na vrijeme.

Kada su se u prvim danima širenja bolesti pojavili i prvi detalji horora u „korona-domu“, Belita Šurjak, obiteljska liječnica iz Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije koja se brine o zdravlju većine pacijenata iz splitskog doma za starije i nemoćne, za Jutarnji list je 8. travnja izjavila: „Proteklih dana pokušavala sam kontaktirati epidemiologe oko situacije u Domu, ali ih nisam mogla dobiti. Da to stoji, potvrđuju i ispisi s mog mobitela. Nisam raspoložena za razgovor. Teško mi je.“ Već toga dana iz splitskog doma u bolnicu je evakuirano 49 polupokretnih štićenika od kojih je za njih 10 potvrđena zaraza koronavirusom.

Izolirana je samo jedna od četvero osoba iz te sobe, i to ona koja je bila pokretna. Bila je to greška u postupanju osoblja Doma za starije i nemoćne osobe Split. Kati Brko temperatura se vratila za nekoliko dana

Slučaj je od tada evoluirao u prvorazredni politički skandal. Nacional je tijekom proteklih tjedana otkrio da je u njegovu središtu zapravo politički tajnik HDZ-a Ante Sanader, da je on praktički od Škaričića bio ucijenjen te da je zbog nerazjašnjenih odnosa sa Škaričićem iz prošlosti, popustio pred Škaričićevom ucjenom koja se otprilike svodi na sljedeće: ako sačuvaju njega, on neće progovoriti o široj slici propusta koji su doveli do prodora koronavirusa u Dom za starije i nemoćne Split.

Jedan izvor iz HDZ-a s neposrednim saznanjima o tom slučaju za Nacional je već prije dva tjedna rekao: „U tom kompleksnom kolopletu odnosa, afera je već počela proizvoditi dramatične negativne posljedice za HDZ na nacionalnoj razini. Afera je praktički već progutala Beroša i značajno nagrizla njegov pozitivan imidž u javnosti, jer je Škaričića nekritički zaštitio. Sve je to napravljeno kako bi se pod tepih pomelo odgovornost lokalnih stranačkih dužnosnika, ali je zapravo potopilo imidž HDZ-a na nacionalnoj razini. A posebno se to odnosi na premijera Plenkovića, jer je moguće da je on vrlo izravno ohrabrio iste te lokalne dužnosnike na zataškavajući pristup, kada je javno izjavio da neće dopustiti da se Škaričića napada samo zato što je član HDZ-a. To je bilo istoga dana kad je u domu izbila afera, ali vrlo brzo – kada je dobio sve informacije o tome tko je zapravo Škaričić – uslijedio je nalog prema lokalnoj razini da se problem hitno sanira.“

Škaričić je, naime, po Plenkovićevu nalogu već u prvim danima izbijanja afere bio prinuđen potpisati vlastitu ostavku, što je na koncu i učinio, no ipak se naknadno predomislio i povukao potpis uz značajnu asistenciju svog neslužbenog političkog mentora i današnjeg političkog tajnika HDZ-a Ante Sanadera. Izvori Nacionala iz splitskih političkih krugova otkrivaju da se s tim potezom složio veći dio lokalnog vodstva te stranke, što su kasnije prihvatili i neki njeni viđeniji članovi na nacionalnoj razini. Bilo je to zbog zaštite vlastite kože i straha od informacija koje Škaričić ima i koje bi u nezgodnom trenutku mogao iznijeti u javnost. Time bi bile uzdrmane karijere nekih viđenijih HDZ-ovaca, ali i dodatno narušen imidž same stranke.

U akciji spašavanja Ivana Škaričića ključnu ulogu imao je objedinjeni nalaz inspektora iz Ministarstva zdravstva i Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku, čiji se sadržaj usuglašavao punih deset dana nakon što su inspektori dovršili svoj dio posla i koji je na koncu mahom sveden na uopćene fraze poput „nitko u svijetu nije imao gotovog recepta za ovu krizu, već su svi tražili svoj put“ ili „borba s virusom tražila je pojačanu budnost, brze reakcije i prilagodbu na nove okolnosti“. No u njemu su – bez konkretnih dokaza koji potkrjepljuju te tvrdnje – provučene i konstatacije da „u postupanju osoblja Doma Split nije bilo nepravilnosti i propusta“, a od bilo kakve krivnje amnestirani su i lokalni Stožer civilne zaštite, nadležna liječnica, Nastavni zavod za javno zdravstvo, pa čak i Ministarstvo demografije. U akciju se na koncu uključio i sam ministar zdravstva Vili Beroš, koji je pred kamerama izrekao lakonski zaključak da je krivac za katastrofu u splitskom domu – virus.

U međuvremenu se sadržaj inspekcijskih nalaza još uvijek čuva kao prvorazredna tajna. Kakav god bio, neće promijeniti sudbinu Kate Brko i ostalih preminulih iz splitskog doma za starije i nemoćne osobe. Kata Brko preminula je 29. travnja, nakon duge i teške borbe s koronavirusom. Sahranjena je tiho, dan kasnije, na Novom groblju u Solinu.

 

Komentiraj