Na lučkom prostoru Rijeke i okolnim prometnicama provodi se osam projekata financiranih novcem EU-a vrijednih oko 130 milijuna eura. Završeni su radovi na modernizaciji kontejnerskog terminala Brajdica i izgrađen je novi kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea na Zagrebačkoj obali. Ovi su projekti iznosili 60 milijuna eura, a provela ih je Lučka uprava Rijeka koja za njih do kraja godine očekuje uporabne dozvole. Uz to, u izgradnji je državna cesta DC 403, čiji su investitor Hrvatske ceste, ali usporedo s tim gradi se i spojna cesta između lučkog operativnog područja na zapadu riječke luke i državne ceste DC 403. Vrijednost radova na spojnoj cesti je 32,2 milijuna kuna, a uz potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Vlade realizira je Lučka uprava. Za iduću godinu najavljeno je raspisivanje natječaja za gradnju dvokolosiječne pruge kroz Rijeku, čija je vrijednost procijenjena na 330 milijuna eura. Tu je i nezaobilazna gradnja marine u Porto Barošu, gdje je dodijeljena koncesija za marinu, a koncesionar do 2023. godine mora ishoditi lokacijsku dozvolu. Cilj svih ovih projekata, u kojima surađuju država, Ministarstvo, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka je da riječka luka postane najbolja na Mediteranu i da u prometu roba pretekne Luku Kopar i Luku Trst.

U tijeku su radovi na sve tri faze izgradnje nove državne ceste DC 403 koja će povezivati čvor Škurinje na riječkoj zaobilaznici, centar grada Rijeke i zapadni terminal riječke luke. Ova prometnica strateški je važna prije svega zbog konkurentnosti riječke luke jer novi kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea na Zagrebačkoj obali povezuje direktno s autocestom, ali je važna i za građane jer će otvoriti novi prilaz centru grada. Državna cesta DC 403 bit će duga 2977 metara, gradi je zajednica izvođača koju čine domaća tvrtka GP Krk, sarajevska građevinska tvrtka Euro-Asfalt i slovenski Kolektor, a ukupna vrijednost projekta iznosi 520 milijuna kuna (70 milijuna eura) i to je najskuplja do sada ugovorena prometnica u Hrvatskoj. Zbog njezine kompleksnosti, zahtjevnih i kompliciranih radova i činjenice da je najvećim dijelom u objektima, cijena kilometra ove ceste iznosi 152 milijuna kuna i to bez PDV-a. A objekti o kojima je riječ doista su impresivni – tunel Podmurvice duljine 1263 metra, vijadukt Mlaka duljine 144 metra, vijadukt Piopi duljine 316 metara i tri kružna toka. Projekt je s 442 milijuna kuna (85 posto) sufinanciran bespovratnim EU sredstvima kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020., dok se ostatak financira iz državnog proračuna. Ugovorni rok za završetak radova i obavljeni tehnički pregled je 30. lipnja 2023. Na trasi DC 403 gradi se i 56 metara dug podvožnjak, a investitor tog dijela prometnice je HŽ Infrastruktura.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković obišao je prošloga tjedna gradilište ceste DC 403 u društvu predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića i gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Državna cesta DC 403 dio je šireg projekta obnove riječkog prometnog pravca Rijeka Gateway Project koji je pokrenut još 2003. “Riječ je o dugo očekivanoj prometnici, strateški važnoj za razvoj prometne infrastrukture Rijeke i afirmaciju riječke luke. Rijeka Gateway je bio multimodalni projekt koji je obuhvaćao željezničku prugu, cestu i modernizaciju luke”, govori za B&B predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić. “Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, otvorila se mogućnost da se ova cesta sufinancira iz europskih sredstava te je 2018. potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 85 posto ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova. U lipnju 2020. potpisali smo ugovor o izvođenju radova s konzorcijem ponuđača čija je ponuda bila najpovoljnija. Radovi su počeli u rujnu 2020. s rokom od 30 mjeseci. Ovo je do sada najskuplja cesta u Hrvatskoj zato što se radi o tri kilometara trase s tunelom i vijaduktima i još oko 500 metara spojnih cesta prema centru grada. Također, riječ je o vrlo kompleksnoj gradnji zbog složene konfiguracije terena, posebno kada je riječ o tunelu koji je ključni objekt koji u svoj svojoj duljini prolazi ispod središta Rijeke, ispod stambenih objekata. Zbog male visine nadsloja taj se tunel ne može minirati, nego se mora raditi ‘čekićem’ i ‘hamerom’, što značajno poskupljuje i usporava rad na realizaciji projekta. No do sada je probijeno nešto više od 800 metara i očekujemo da će tunel do ožujka iduće godine biti probijen u cijelosti. Nakon toga, radovi će krenuti punom dinamikom te ćemo moći reći da smo kritični dio trase završili. Ovaj cestovni spoj iz luke će svakako olakšati život građanima jer će smanjiti prometne gužve, nesreće i zagušenje u centru grada. I ono što je najvažnije, on će značajno olakšati pristup svih roba Luci Rijeka i obrnuto. On Luku Rijeka spaja s mrežom hrvatskih autocesta koje su dio mreže europskih autocesta, na TEN-T europski koridor”, naglasio je Škorić.

Kada je riječ o izgradnji spojne ceste s državnom cestom DC 403, čiji je investitor Lučka uprava Rijeka, izgradnja ove interne spojne ceste lučkog područja u dužini od 695 metara predstavlja fizički nastavak ceste DC 403 prema istoku. “Ovom će se cestom omogućiti povezivanje svih lučkih terminala za generalni teret u bazenu Rijeka s cestom DC-403 i u potpunosti rasteretiti gradski promet od dosadašnjeg prolazaka teških kamiona kroz centar Rijeke. Kada smo prije četiri godine započeli proces koncesije Zagrebačke obale, tada se još nije znao model financiranja državne ceste DC 403 i bilo je vrlo teško objasniti potencijalnim koncesionarima da je Vlada preuzela tu obavezu te da će se vrlo brzo pronaći potrebna sredstva”, govori za B&B ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.

“U trenutku kada je to riješeno, riječka luka je dobila vjetar u leđa te možemo reći da smo bili zadovolji s interesom za koncesiju Zagrebačke obale. Uskoro će doći do potpisivanja koncesijskog ugovora s danskom kompanijom APM Terminals, koja je najveći svjetski lučki i terminalski operater za teret i kontejnerske usluge u pomorskom prometu. Njezina je sestra, ako možemo tako reći, tvrtka Maersk, najveći svjetski brodar. Od 1. siječnja 2024. kontejnerski terminal će biti u punoj funkciji i već za prvu godinu planirani promet je 500 tisuća TEU-a. Radi usporedbe, danas je promet na Brajdici 340 tisuća TEU-a. Koncesionar počinje s radom od 1. siječnja 2024., a do tada će investirati i staviti fazu 1 i 1A u funkciju”, naglasio je Vukorepa.

Tunel Podmurvica, koji prolazi ispod naseljenog dijela Rijeke, bit će dug 1,25 kilometara. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Koncesija za razvoj i gospodarsko korištenje novog kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea daje se na razdoblje od 50 godina. Stalni dio koncesijske naknade iznosi dva milijuna eura godišnje, dok promjenjivi dio naknade iznosi šest, pet ili četiri posto od bruto godišnjeg prihoda terminala, ovisno o ostvarenim prihodima. Faze izgradnje i opremanja Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala su faza 1 i 1A, odnosno izgradnja 400 metara obalnog zida sa zaobaljem, što je uz pomoć europskog novca napravila Lučka uprava Rijeka. Izabrani koncesionar mora dodatno investirati u fazu 1 i 1A – financirati i izvesti radove proširenja skladišnih površina prema kopnenom dijelu terminala, postaviti preostale instalacije, izgraditi potrebnu lučku nadgradnju te nabaviti i instalirati odgovarajuću opremu.

Naredne su faza 2 i faza 3. Faza 2 predstavlja izgradnju produžetka od 280 metara obalnog zida sa zaobaljem te opremanje potrebnom opremom i infrastrukturom, što je također obveza koncesionara. Faza 3 obuhvaća izgradnju produžetka od daljnjih 320 metara obalnog zida sa zaobaljem, na području koje se nalazi do područja faze 2 te opremanje potrebnom opremom i infrastrukturom, što je opcija budućeg koncesionara kada i ako se za to ispune svi zakonom propisani uvjeti. Novi kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea je do sada najveći strateški projekt koji je realiziran u okviru Rijeka Gateway projekta obnove riječkog prometnog pravca.

“Cijela ova cesta i svi ovi projekti koji su vezani za riječki prsten ne bi imali nikakvog smisla da nismo našli koncesionara za Zagrebačku obalu. Zagrebačka obala i državna cesta DC 403 sa svojom infrastrukturom u potpunosti mijenjaju poziciju Hrvatske u prometu Europske unije, a Rijeka postaje najveća kontejnerska luka na sjevernom Jadranu’’, naglasio je Denis Vukorepa.

Kad je riječ o tunelu Podmurvice, njega gradi tvrtka Euro-Asfalt, čija je specijalnost izgradnja cesta i autocesta, a uža specijalnost izgradnja tunela. Radi se o privatnoj tvrtki sa sjedištem u Sarajevu koja je sudjelovala u projektu rekonstrukcije riječke luke i koja je jedna od najstabilnijih građevinski tvrtki u regiji. Euro-Asfalt trenutno ima više otvorenih gradilišta u Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Njemačkoj, a gradio je s austrijskim Strabagom tunel Korito, prvi tunel ikada sagrađen na otoku Braču. Tunel Podmurvice je druga faza gradnje državne ceste DC 403. Riječ je o trotračnom tunelu koji se zbog relativno kratkog roka za izgradnju istovremeno probija s obje strane. Jasmin Bućo, direktor Euroasfaltove podružnice u Hrvatskoj, za B&B kaže:

“Ovo je izuzetno zahtjevan i kompleksan posao s obzirom na to da se nalazimo par metara ispod podruma zgrada i nebodera koji su iznad tunela. Ograničen nam je ‘manevar’, ali borimo se sa svim izazovima kao lavovi, tako da radovi teku dobro i po planu. Na tunelu radi samo naša tvrtka, a tunel čini 50 posto ukupnih radova na ovoj prometnici. Vrijednost radova trenutno se kreće oko 30 milijuna eura, a vidjet ćemo kako će dalje ići s cijenama. Naime, na tržištu je došlo do velikog povećanja cijena građevinskog materijala, čelik je u zadnjih šest mjeseci poskupio za više od 100 posto. Zbog ograničenja nivoa buke ne možemo sve radove raditi u tri smjene, neke od njih ne možemo raditi noću. Rotacija ide u dvije smjene po 12 sati, ali s određenim pauzama.”

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić istaknuo je da je DC 403, čiji kilometar izgradnje iznosi čak 152 milijuna kuna, dugoočekivana prometnica, strateški važna za razvoj prometne infrastrukture Rijeke i afirmaciju riječke luke. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Na gradilištu je trenutno oko 60 radnika, a jedna trećina radnika je iz Hrvatske. “Imamo svoje radnike iz Hrvatske, oni su već dugo godina s nama jer smo do sada radili više projekata u Hrvatskoj. Jedan u Rijeci i dva u Istri te tunel na Braču, a trenutno radimo i u Karlovcu. Ovaj posao je nešto zahtjevniji pa su u pomoć došli i radnici iz Bosne i Hercegovine. Na ostalih gradilištima omjer radnika je bio pola-pola, pola iz Hrvatske pola iz Bosne i Hercegovine. No inženjering i logistika, zapravo kompletan rukovodeći kadar je iz Hrvatske.

Euro-Asfalt ima podružnicu u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu, ali imamo i građevinski ured, odnosno podružnicu i ovdje u Rijeci. Graditi tunel je kontinuirana borba s pritiscima, naporima i deformacijama. Ovdje se sve događa u realnom vremenu, tu se ne može sjesti i isplanirati nešto pa onda to raditi kasnije. Tu se sve radi u hodu i ako niste odradili određene faze u vremenu kada ste ih morali odraditi, onda imate veliki problem. Ovaj posao može biti i izuzetno opasan, ali mi do sada na ovom gradilištu nismo imali nijednu povredu na radu”, istaknuo je Bućo.

‘Rijeka će imati cestovni prsten oko središta do zaobilaznice i riješit će sve cestovne i željezničke probleme’, kaže ministar Butković

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković za B&B je potvrdio da će projekt izgradnje državne ceste DC 403 do ljeta 2023. biti gotov. Za iduću godinu je najavio raspisivanje natječaja za gradnju prve dionice dvokolosiječne pruge prema Rijeci koja će biti vrijedna oko 330 milijuna eura, dok će cijeli potez do Rijeke stajati više od milijardu eura. Na pitanje hoće li se kad projekt bude završen više tereta prevoziti cestovnim ili željezničkim pravcem, ministar tvrdi:

“Teret će se prevoziti i cestovnim prijevozom i željeznicom, ali trebao bi prevagnuti željeznički promet jer je jeftiniji. U tome i jest smisao izgradnje nizinske pruge sve do Rijeke i upravo sada krećemo s izgradnjom prve dionice Hrvatski Leskovac-Karlovac. Sad je najveći izazov za Hrvatsku izgraditi tu novu prugu. Financijska sredstva su osigurana, a HŽ Infrastruktura će donijeti odluku o odabiru izvoditelja.”

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa kaže da je riječka luka dobila vjetar u leđa kad je Vlada riješila model financiranja te da će se uskoro potpisati koncesijski ugovor za Zagrebačku obalu s danskom kompanijom APM Terminals. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Rijeka je tako postala jedno veliko gradilište koje će, kad sve bude gotovo, postati jedan od motora razvoja Hrvatske, ali i izvrstan primjer sjajne prometne povezanosti.

“Ovdje su u tijeku veliki infrastrukturni projekti, cestovni, lučki i željeznički. S dvokolosiječnom prugom i sa završetkom cestovnih projekata, izgrađenom DC-404, cestom DC-403 koja se gradi te spojem od DC-403 do Žabice za koji će Lučka uprava iduće godine raspisati natječaj, zatvorit ćemo cjelovito prometno rješenje u Rijeci. Rijeka će imati cestovni prsten oko središta do zaobilaznice i bit će jedan od rijetkih gradova ne samo u Hrvatskoj, nego i puno šire koji je riješio sve cestovne i željezničke probleme”, rekao je Butković.

Ministar je najavio i potpisivanje ugovora s koncesionarom kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea na Zagrebačkoj obali i istaknuo važnost marine koja će se graditi na Porto Barošu. “Ugovor s odabranim koncesionarom na Zagrebačkoj obali bit će potpisan početkom studenoga. S kontejnerskim terminalom na Brajdici, koji već sada ostvaruje promet od blizu 350 tisuća TEU-a, cilj je da Rijeka dostigne promet od milijun TEU-a u nekoliko godina, čime će prestići Kopar, te da bude najjača luka na Mediteranu. Pazite, ni jedna luka na Sjevernom Jadranu, ni Kopar ni Trst ni Genova, nemaju mogućnost širenja i to je najveća prednost Rijeke. Lučka uprava ima dobru dinamiku realizacije projekata, ne samo velikih, nego i brojnih manjih, na kojima rade jako dobro i surađuju s Gradom. Tu je i nezaobilazni Porto Baroš, gdje je dodijeljena koncesija za marinu, a koncesionar do 2023. mora ishoditi lokacijsku dozvolu. Za ovaj je projekt potrebna sinergija Grada, Županije i svih nas ostalih kako bi se do tada izdala i građevinska dozvola.”

Na oko tri kilometra dugoj trasi ceste DC 403 grade se i vijadukt Mlaka duljine 144 metra i vijadukt Piopi duljine 316 metara. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Koliko će to u konačnici doprinjeti i razvoju drugih grana gospodarstva, Butković ne može precizirati jer se to ne može egzaktno izmjeriti, ali ističe:

“Možete misliti što to znači u gospodarskom smislu za luku koja ima takav promet, od koncesijskih naknada, davanja državi, poreza, naplate priveza svih brodova koji će dolaziti, djelatnosti svih popratnih gospodarskih subjekata koji se bave špedicijom, agenturom pa sve do brodogradnje i cijelog niza pomorskih djelatnosti koje će ekspandirati završetkom svih tih projekata. Da ne govorim da se uz marinu Porto Baroš razvija i Edukativni centar u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci. Riječ je, dakle, o multiplikativnom efektu koji će dovesti do toga da će Rijeka od sada jednog, na žalost, mrtvoga grada, prerasti u moderno europsko gospodarsko, ali i pomorsko središte.”

Kristijan Pavić, ACI: ‘Marina Porto Baroš mijenja vizuru Rijeke’

U svibnju 2021. Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o dodjeli koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Porto Baroš na dijelu k.o. Stari Grad, Grad Rijeka, trgovačkom društvu ACI GITONE d.o.o.

Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja, za B&B kaže: “Drago nam je da su Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem te resorno ministarstvo i ministar Oleg Butković prepoznali vrijednost naše ponude i prihvatili je te donijeli odluku o izdavanju koncesije tvrtki ACI Gitone. Budući da se radi o projektu od velikog značaja za kvarnersku regiju, za uspješnu realizaciju važna je i konstruktivna suradnja s Gradom Rijekom, Primorsko – goranskom županijom i lokalnom zajednicom u čiju potporu ne sumnjamo.

ACI marina Rijeka prostirat će se na području od gotovo 106 tisuća četvornih metara. Predviđeni kapacitet luke je više od 260 vezova, a procijenjena vrijednost projekta je 363,7 milijuna kuna. U marini će se otvoriti više od 130 novih radnih mjesta, no posljedice na gospodarstvo riječke regije i šire bit će dalekosežne jer će osim zapošljavanja specijaliziranog osoblja, doći i do porasta stope zapošljavanja u komplementarnim djelatnostima: nautičke servisne usluge, gastronomija, ugostiteljstvo, hotelijerstvo itd.

FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

ACI kao najveći lanac marina na Mediteranu i predvodnik nautičkog turizma u Hrvatskoj u ovaj projekt ulaže sve svoje tridesetosmogodišnje iskustvo u izgradnji i upravljanju marinama. U poslovanju buduće ACI marine Rijeka ACI će biti zadužen za nautičke sadržaje (gatovi za smještaj plovila, recepcija, radionica za održavanje i popravke plovila, prostor za servis plovila itd). Naš partner GITONE Kvarner, u vlasništvu tvrtke Lürssen koja je jedan od najvećih proizvođača jahti na svijetu, bit će fokusiran na dovođenje mega jahti na vez i ugostiteljske sadržaje u marini (turističke usluge u kongresnom turizmu, smještajne jedinice za nautičare, restorani, trgovački objekti itd). ACI i GITONE Kvarner sinergijom svog iskustva i znanja izgradit će jednu od najatraktivnijih destinacija za nautički turizam na ovom području Mediterana. Izgradnja marine trajno će promijeniti izgled grada, ponuditi mnoštvo sadržaja i unaprijediti kvalitetu života stanovnika riječke regije, a riječku regiju snažno pozicionirati na nautičkoj karti svijeta.”

Ivan Kršić, HŽ Infrastruktura: ‘Do 2025. planiramo uložiti 1,4 milijarde kuna’

U velikom infrastrukturnom projektu revitalizacije Luke Rijeka i modernizacije pristupne infrastrukture aktivno sudjeluje i HŽ Infrastruktura koja uz pomoć fondova EU-a investira u obnovu željezničke infrastrukture. Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić kaže kako njegova tvrtka na RH2 koridoru, od Luke Rijeka do granice s Mađarskom, u različitim fazama pripreme i izvedbe ima niz projekata modernizacije postojeće i izgradnje nove željezničke infrastrukture. „Cilj nam je izgraditi prugu visoke učinkovitosti i zadovoljavajuće propusnosti za prijevoz tereta od luke Rijeka na jedinstvenu Transeuropsku prometnu mrežu te omogućiti prijevoz putnika u skladu s europskim standardima. Što se tiče ulaganja na riječkome području, do 2025. godine u željezničku infrastrukturu planiramo uložiti 1,4 milijarde kuna. Završeni su radovi na teretnom dijelu kolodvora Rijeka, dok je projekt Rijeka Brajdica uspješno završen krajem 2020. godine čime je Rijeka kao najvažnija hrvatska luka dobila modernizirani teretni kolodvor s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom“, objasnio je Kršić. HŽ Infrastruktura upravo priprema projektnu dokumentaciju za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu dionice Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Vrijednost budućih radova na toj dionici procijenjena je na 300 milijuna eura, a očekujemo da ćemo početkom iduće godine radove prijaviti za sufinanciranje iz europskih fondova. Projektom će se značajno poboljšati kvaliteta željezničkog prigradskog prijevoza, čime će se Rijeka svrstati uz bok razvijenim gradovima u kojima se putovanje vlakom podrazumijeva kao najbrže i najugodnije. Jedan od prioriteta i ciljeva svakako nam je i da Rijeka ima željeznički kolodvor primjeren potrebama putnika u 21. stoljeću pa je u tijeku i cjelokupna obnova zgrade riječkog željezničkog kolodvora koja se provodi u skladu s konzervatorskim zahtjevima“, potvrdio je i dodao kako se paralelno priprema i studijska dokumentacija za dionicu željezničke pruge od Oštarija do Škrljeva. Osigurana su sredstva i za izradu studijske i projektne dokumentacije na dionici od Karlovca do Oštarija te je u tijeku izrada studijske dokumentacije. „Za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac u tijeku je javni natječaj za izvođenje radova i nadzor nad radovima, dok su na dionicama od Dugog Sela do mađarske granice u tijeku radovi na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge“, zaključio je Kršić.