REGNER: ‘Dubravka Šuica u svom govoru prenijela je sliku društva koje nije okrenuto budućnosti’

Nova predsjednica Odbora Europskog parlamenta za prava žena i ravnopravnost spolova Evelyn Regner govori o Indeksu ravnopravnosti po kojemu je zastupljenost žena u novom sazivu znatno viša od svjetskog prosjeka – porasla je na 40,4 posto

Prošloga je tjedna u Bruxellesu Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) predstavio najnoviji Indeks rodne ravnopravnosti u zemljama članicama EU-a. EIGE je samostalno tijelo Europske unije osnovano s ciljem podrške i jačanja ravnopravnosti spolova u Europskoj uniji, sa sjedištem u Vilniusu u Litvi. Institut djeluje u skladu s politikama Europske unije, a njegove zadatke i proračun definira Europski parlament i Vijeće Europske unije.

Indeks predstavlja složeni indikator kojim se mjeri napredak rodne ravnopravnosti u Europskoj uniji na različitim područjima, na čijoj skali 100 predstavlja punu ravnopravnost, a 0 potpunu neravnopravnost. Indeks koji EIGE objavljuje od 2005. godine obuhvaća šest osnovnih područja – posao, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje te dva dodatna područja – nasilje nad ženama i preklapajuću neravnopravnost. Ovoga puta Indeks se posebno fokusirao na pitanje postizanja ravnoteže između posla i privatnog života u kontekstu ravnopravnosti spolova.

Iako Europska unija u cjelini napreduje na planu rodne ravnopravnosti, rezultat od 67,4 boda od 100 mogućih pokazuje da još ona još uvijek nije dostignuta. U odnosu na prvo takvo sveobuhvatno istraživanje 2005. rezultat je porastao samo za 5,4 boda, odnosno samo za 1,2 boda u odnosu na 2015. EU je najbliže rodnoj ravnopravnosti na području zdravlja (88, 1 bod) i novca (80,4 boda), dok neravnopravnost najviše zabrinjava na području moći (51,9 bodova)

Švedska je i dalje na vrhu europske tablice pokazatelja s 83,6 bodova, a slijedi je Danska sa 77,5 bodova, iza nje su Francuska sa 74,6 i Finska sa 73,4, dok je Hrvatska s 55,6 bodova na 22. mjestu, pri dnu ljestvice od 28 zemalja članica.

Rezultat Hrvatske je 11,8 bodova niži od europskog prosjeka, no ipak je nešto bolji nego što je bio prije. U razdoblju od 2005. do 2017. rezultat je poboljšan 5,3 boda, odnosno za 2,5 bodova od 2015.. Zaključak je da se Hrvatska približava rodnoj ravnopravnosti sporim tempom, osobito što je njezina pozicija na europskoj ljestvici ista kao i 2005. Najbolje rezultate Hrvatska pokazuje na području zdravlja (83,7 bodova) i novca (72,2 boda), dok su rodne neravnopravnosti najvidljivije u domeni moći, gdje Hrvatska dobiva tek 34,8 bodova. Zaključak je da su rezultati koji se tiču rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj napredovali između 2005. i 2017., ali su istovremeno ostali znatno niži od europskog prosjeka tijekom tog razdoblja.

‘Gospođa Šuica naučila je lekciju. Tko god želi postati povjerenik, mora biti predan vrijednostima i ciljevima EU-a. Ako do sada nije bila u sve to uvjerena, rekla je ono što je rekla i morat će s time živjeti’

Što se tiče europskih institucija, zastupljenost žena u novom sazivu EU parlamenta je znatno viša u usporedbi sa svjetskim prosjekom i prosjekom u nacionalnim parlamentima. U ovom sazivu porasla je na 40,4, dok je na prvim izravnim izborima 1979. iznosila tek 15,2%. Osim toga, na čelo EU komisije prvi put je izabrana žena, Njemica iz Europske pučke stranke, Ursula von der Leyen, a i na čelu Europske središnje banke prvi put će biti žena, Francuskinja Christine Lagarde. Nova predsjednica EU komisije najavila je da želi rodno ujednačen kolegij i prilikom predstavljanja kandidata za povjerenike, 9. rujna ispunila je svoje obećanje – bilo je predloženo 12 žena i 14 muškaraca. Broj žena na vodećim pozicijama u Parlamentu također je u porastu. Izabrano je osam potpredsjednica (od ukupno 14) i 12 predsjednica parlamentarnih odbora (od ukupno 22). Zabilježen je porast u odnosu na prošli saziv, kada je bilo pet potpredsjednica i 11 predsjednica odbora (od ukupno 23). Od ukupno 11 zastupnika iz Hrvatske, u Parlamentu su četiri žene, što čini 36 posto.

O najnovijem Indeksu rodne ravnopravnosti Nacional je razgovarao s novom predsjednicom Odbora EU parlamenta za prava žena i ravnopravnost spolova, članicom socijalista i demokrata Evelyn Ranger. Austrijanka po nacionalnosti, diplomirala je pravo na Sveučilištu u Salzburgu i odradila specijalizacije u Parizu i Genevi. Početkom karijere bila je posebna savjetnica za socijalnu politiku Austrijske federacije sindikata, a od 1999. do 2009. bila je na čelu ureda Austrijske federacije sindikata u Bruxellesu. U novom sazivu EU parlamenta izabrana je za predsjednicu Odbora za ravnopravnost spolova, čija je dosadašnja članica bila Biljana Borzan.

NACIONAL: Kako komentirate rezultate koje je donio Indeks ravnopravnosti za 2019. godinu?

Gotovo da i nema nekog napretka od prošlog izvješća. Brzina kojom se taj proces odvija nije posebno ohrabrujuća jer se odvija puževim korakom. A mi bismo željeli doživjeti stopostotnu ravnopravnost još za naših života. No, kako stvari stoje, moći ćemo biti sretni ako to možda dožive naši unuci. Gotovo ni u jednoj europskoj zemlji nije dostignuta stopostotna ravnopravnost.

NACIONAL: Ali ima i dobrih primjera, osim standardno visoko ocijenjenih skandinavskih zemalja, tu je i Francuska.

I Portugal. Posebno bih željela istaknuti Portugal jer su oni ostvarili najveći napredak. Ja ne bih željela tvrditi da stupanj ravnopravnosti ovisi o tome je li vlada neke zemlje lijeva ili desna, ali činjenica jest da je u Portugalu na vlasti lijeva opcija. A i ako analizirate gdje je indeks najveći, onda ćete uvidjeti da je to tamo gdje zemlje vode vlade koje promiču visoku zaposlenost žena i njihovu financijsku neovisnost, kao i visoku zastupljenost žena u politici, na položajima na kojima se donose odluke. Kao što znate u sadašnjem sazivu EU parlamenta je 40% žena. Ali ako pogledate kako su one raspoređene na lijevom i desnom političkom spektru, vidjet ćete da nisu jednako, odnosno da ih je daleko više na ljevici. No ne radi se samo o postocima i institucijama, treba vidjeti i koliko žena predstavlja određenu stranku. Da bi se postigla potpuna ravnopravnost spolova, potrebne su i vlade koje neće samo donositi zakone, već ih i provoditi. Koliko ima žena u upravnim odborima, ili na moćnim pozicijama u ekonomiji? Naravno, uvijek postoje neke snažne žene koje se mogu izboriti same za svoju poziciju, no da bi došle do takvih funkcija, potreban im je određeni poticaj predstavnika vlasti i zakonodavstva.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni postotkom ženskih zastupnica u novom sazivu EU parlamenta?

Kao što znate, ima sve više i više žena zastupnica, što je dobar znak. Moj je cilj rodno ujednačeni Europski parlament, ali isto tako sam svjesna da ova institucija ima značajno bolji postotak od mnogih nacionalnih parlamenata.

NACIONAL: Imali ste prilike čuti saslušanje Dubravke Šuice. Što mislite o njenom nastupu i njenim stavovima o ravnopravnosti spolova?

Kao prvo, mogla je to odraditi bolje. No kada je govorila o ženskim pravima i kako se politika s tim pitanjem treba nositi, čini mi se da je govorila u skladu s idejom društva u kojem žena treba biti fokusirana na obitelj. Lijepo je imati obitelj, ali i muškarci bi trebali biti fokusirani na obitelj. Tako da mi se čini da je nastojala prenijeti sliku društva koje nije okrenuto prema budućnosti.

‘Moj je cilj rodno ujednačeni Europski parlament, ali isto tako sam svjesna da ova institucija ima značajno bolji postotak od mnogih nacionalnih parlamenata. Sve je više zastupnica, što je dobar znak’

NACIONAL: Kako ocjenjujete njene odgovore o pravu žena na legalni pobačaj, istospolnim brakovima i slično? Je li bila dovoljno jasna i je li pritom djelovala uvjerljivo?

Iskreno, smatram da je naučila svoju lekciju. Svatko tko želi postati povjerenik mora biti predan vrijednostima i ciljevima Europske unije. No čak ako dosad baš nije bila u sve to uvjerena, rekla je upravo ono što je rekla i morat će s time živjeti jer Europska komisija djeluje zajednički. U potpunosti jedinstveno. Dubravka Šuica nije bila baš uvjerljiva, no ona je jedna od članova tima u kojem ima podjednak broj muškaraca i žena i kojom predsjeda jedna žena. Iako je Ursula von der Leyen konzervativka, ona se zalaže za rodnu ravnopravnost. U tome je doista uvjerljiva.

NACIONAL: Kampanje protiv Istanbulske konvencije u različitim zemljama bile su predvođene fundamentalističkim pro life udrugama, a Crkve – i Katolička i Pravoslavna – snažno su agitirale protiv ratifikacije tog dokumenta zbog navodnog promicanja „rodne ideologije“. EU parlament još nije ratificirao Istanbulsku konvenciju. Zašto i hoće li to uskoro učiniti?

Nedostaju nam zemlje članice čiji parlamenti još nisu ratificirali. Mi kao političari moramo uvijek raditi i s predstavnicima različitih Crkvi. Smatram da je najbolji način da se promijeni nečije stajalište – razgovor. Uvijek trebate razgovarati s ljudima. No, naravno, to je posao nacionalnih vlada, a ja kao politički odgovorna članica Europskog parlamenta mogu se samo njima i obraćati i apelirati na njih da uspostavljaju dijalog.

Imam dobre odnose i s predstavnicima hrvatske crkve i nadam se da ću imati prilike i osobno s njima o tome prodiskutirati. Istanbulska konvencija se bavi prevencijom i borbom protiv nasilja nad ženama i obiteljskim nasiljem. Tu se radi o zaštiti žena i osiguravanju da se njihova ljudska prava također poštuju. Svatko tko tvrdi nešto drugo u pogledu Istanbulske konvencije, očito ne zanima stvarno zaustavljanje zlostavljanja žena.

NACIONAL: Ursula von der Leyen prva je žena na čelu EU komisije, što je dobra vijest, ali nije izabrana na demokratski način, što nije tako dobra vijest. Što očekujete od njenog mandata?

Njen izbor značio je slabljenje Europskog parlamenta i svih parlamentarnih demokratskih procedura. Nisam glasala za nju, kao i mnogi socijaldemokrati, upravo zbog ignoriranja demokracije u njenom izboru i načina na koji je predložena. No održala je odličan govor na plenarnoj sjednici u EU parlamentu i obećala neke jako dobre stvari. Zato sam odlučila glasati za EU komisiju kojoj je ona na čelu. Ako će doista slijediti ono što je obećala, mislim da će biti jako dobra predsjednica. No, pravo treba početi s poslom.

NACIONAL: Hoće li doista imati rodno uravnoteženu Komisiju?

Držim palčeve. No za sada čekamo nove kandidate za Rumunjsku i Francusku, pa ćemo tek onda moći nešto zaključiti.

NACIONAL: Koja je razlika između pučana i socijaldemokrata u pogledu ženskih prava?

Razlika je u tome da se socijaldemokrati zalažu za neke obvezujuće standarde, jer smo uvidjeli da akcije koje se temelje na dobrovoljnosti i razne preporuke ne daju rezultate.

NACIONAL: Velika je razlika i u odnosu na pravo na izbor žene, odnosno na legalnosti pobačaja. Hrvatska je u specifičnoj situaciji: iako je pobačaj zakonit, liječnici i sestre sve više zloupotrebljavaju svoje pravo na priziv savjesti, pa postoje bolnice, osobito u manjim mjestima, u kojima se pobačaj ne izvodi. Može li europsko zakonodavstvo utjecati na takve situacije, ili je to potpunosti u nadležnosti nacionalnih vlada i njihove regulative?

Raznolikost mreže europskih zakona o pobačaju pokazuje kako je to i dalje osjetljivo pitanje u svim zemljama članicama. Kao feministkinja, zalažem se da siguran i zakonit pobačaj bude dostupan svim ženama. Smatram i da države moraju osigurati da žene mogu donijeti autonomnu i informiranu odluku o svom reproduktivnom zdravlju. Isto tako, na europskoj razini možemo pomoći da se podigne svijest o tome. U EU parlamentu čvrsto stojimo protiv svakog napada nacionalnih država na ženska reproduktivna prava i njihovu slobodu da same donose odluke o vlastitim tijelima.

‘Istanbulska konvencija bavi se prevencijom i borbom protiv nasilja nad ženama te obiteljskim nasiljem. Onoga koji tvrdi nešto drugo očito ne zanima stvarno zaustavljanje zlostavljanja žena’

NACIONAL: U mnogim europskim zemljama žene su obrazovanije od muškaraca, ali su znatno podzastupljene kada je riječ o vodećim pozicijama u velikim tvrtkama i korporacijama. Spominjali ste taj famozni „stakleni strop“ i stereotipe koji još uvijek vladaju u većini društava. Kako se protiv toga boriti?

Napredak u imenovanju žena u upravama velikih tvrtki još uvijek je prespor. Ako ozbiljno želimo osigurati jednake mogućnosti za žene i muškarce na menadžerskim pozicijama, morali bismo donijeti europsku direktivu koja bi uvela otvorenu i transparentnu proceduru kako bi se dostigla kvota od 40% žena u upravama europskih kompanija. Nemam nikakve sumnje da bi svi imali koristi od takvih novih pravila, uključujući prvenstveno kompanije. Uostalom, najuspješnije tvrtke imaju rodno balansirane i raznolike uprave čiji direktori donose cijeli spektar perspektiva i iskustava. Vjerujem da bi takva ravnoteža u vodstvima tvrtki predstavljala i odličan primjer za cjelokupnu poslovnu kulturu. EU komisija je izašla s takvim prijedlogom još 2012., a EU parlament usvojio je takvo stajalište već sljedeće godine. No otada su taj prijedlog blokirale neke zemlje u Europskom vijeću.

NACIONAL: Hoćete li glasati za Dubravku Šuicu? Odnosno, hoćete li glasati za EU komisiju, iako niste zadovoljni nekima od kandidata Europske pučke stranke? Europska javnost ima dojam da je cijela Komisija rezultat političke trgovine.

Ne možemo glasati za pojedine povjerenike, već za Komisiju u cjelini. No prije svega moramo dobiti uvjerljivu i cjelovitu sliku o njenom novom sastavu. Još uvijek nam nedostaju dva kandidata – rumunjski i francuski – zbog onih koji nisu prošli saslušanje.

Moj jedini orijentir su naše zajedničke europske vrijednosti. Nova Komisija mora nastaviti braniti i čuvati vladavinu prava i naše demokratske vrijednosti, unutar i izvan granica EU-a. Zato i pozivam izabranu predsjednicu EU komisije Ursulu von der Leyen da i dalje ustraje na svojoj odluci da njen kolegij bude u potpunosti rodno uravnotežen, jer će ta činjenica utjecati na našu konačnu odluku o glasanju za novu Europsku komisiju.

Komentiraj