Propala skijaška sezona: Štete zbrajaju agencije, učitelji skijanja, sezonci, trgovina

U ‘normalna’ vremena prvi tjedan siječnja bilo je vrijeme kada su tisuće Hrvata kretale prema austrijskim, talijanskim, francuskim, slovenskim, njemačkim pa čak i švicarskim skijalištima. Hrvatski skijaški tjedan počinjao je nakon što su, zbog završetka školskih praznika i neradnih dana za Novu godinu, skijališta u tim zemljama ispražnjena te su naši ljudi po puno povoljnijim cijenama plaćali skijaške aranžmane – smještaj i ski karte. Danas je situacija na granici puno drugačija, kolona automobila punih sarme nema jer su zbog epidemije hoteli u Austriji zatvoreni, rade samo žičare i to za domeće goste. U Italiji i Sloveniji je situacija još gora, skijališta uopće ne rade. Jedino gdje skijališta normalno rade je Švicarska, međutim Švicarska je sredinom prosinca zatvorila granicu za strance, a za strance su zatvorena i njemačka skijališta u Bavarskoj. Prema najavama Francuska i Italija bi za tjedan ili dva možda mogle otvoriti svoja skijališta, ali ni to nije sigurno.

Nije teško zaključiti da su, kada je riječ o skijaškoj sezoni, razvidna dva problema – prvi je da skijališta ne rade, a drugi je da se ne zna što će pojedina zemlja u kojem trenutku odlučiti, a sve se to katastrofalno odrazilo na ski biznis. Šteta je enormna za sve –  za sama skijališta i gospodarstva njihovih zemalja, ali i za hrvatske turističke agencije.

“Hrvatske agencije žive od prodaje aranžmana, osim ljeta jedini dio godine kada se masovno negdje ide je zima i skijanje. Skijanje je uvijek bio veliki izvor prihoda za domaće agencije. Ljudi jesu uplaćivali, zapravo više samo rezervirali aranžmane za ovogodišnji hrvatski tjedan ili ovaj iza, s obzirom da su školski praznici produženi za tjedan dana, ali u vrlo neznatnom broju. Ako se i rezerviralo onda se nije htjelo odmah uplatiti jer se nije znalo hoće li hoteli i granice biti otvoreni. Ni same agencije nisu htjele primati uplate jer nisu znale što će biti”, govori za Nacional.hr Vlado Šestan, osnivač i urednik portala Travel Advisor – Savjetnik za putovanja.

U javnosti su se pojavile priče da su ljudi uplatili aranžmane, a da im sada agencije ne žele vratiti novac, no Šestan opovrgava takve informacije. “Agencije u pravilu novac koji dobiju od klijenata transferiraju hotelu zato što hotel traži da im se uplati depozit, jer ako mu se ne plati – on ne drži rezervaciju više od tjedan dana. Tako da ne stoje priče da agencije novac zadržavaju za sebe”.

Manje novca i u državnoj blagajni

Puno je novca u zimskoj turističkoj sezoni izgubljeno, riječ je od oko 20 milijuna kuna prometa samo preko turističkih agencija, a dio ljudi na skijanje ide u vlastitim aranžmanima. Na gubitku je i trgovina – izgubilo se na prodaji skija, sportske opreme, na prodaji goriva. Na sve se to plaća PDV- pa je tako i državna kasa praznija za najmanje pola milijuna kuna. Također, u hotelima i na skijalištima, posebice u Austriji i Italiji radi puno sezonaca iz Hrvatske.

Vlado Šestan

“Na skijalištima u Austriji i Italiji radi jako puno radnika na sezonskim poslovima i to najviše iz Hrvatske. Ti su ljudi ostali bez posla, i oni na iglama čekaju daljnji razvoj situacije. Najviše njih radi u ugostiteljstvu – pogotovo iz Istre , sa Kvarnera i Dalmacije – mnogi ljudi preko ljetne sezone rade na moru, a preko zime na skijalištima. U austrijskoj pokrajini Tirol radi preko 30 tisuća sezonaca, od toga je najveći dio iz Hrvatske jer su naši ljudi dobri radnici”, kaže Šestan.

Kolike su štete od propale skijaške sezone imale hrvatske agencije potvrdio nam je Ivan Zadrović, vlasnik agencije Izazov. “Epidemija je uzrokovala pad prometa od 99 posto što se odrazilo na velike probleme u našem poslovanju. Specijalizirani smo za skijanje, a mi kao agencija sada imamo samo jednu jedinu rezervaciju , i to za Jahorinu, a znali smo po deset tisuća ljudi godišnje voditi na skijanje. U agenciji nas je četiri zaposlenih i zahvaljujući mjerama, državnoj potpori, nitko do sada nije dobio otkaz.”

Osim sezonskih radnika u ugostiteljstvu bez angažmana su ostali i licencirani učitelji skijanja, njih oko tisuću. Dag Modrić, predsjednik Hrvatskog zbora učitelja i trenera sportova na snijegu, ravnatelj Skijaškog učilišta, član Izvršnog odbora Skijaškog saveza, za Nacional.hr kaže da posao agencija i učitelja skijanja ne da je podbacio nego je – nula.

” Pravila u svijetu zbog epidemije ne dozvoljavaju rad učiteljima skijanja. Sva su skijališta zatvorena, eventualno će se u Italiji skijališta otvoriti 18. siječnja, ali ni to nije sigurno, ali to je već nakon hrvatskog tjedna. Znači, ni jedan učitelj skijanja momentalno nema ni jedan posao. Licencirani učitelji skijanja, u Hrvatskoj ih ima oko tisuću, pomažu svom obiteljskom budžetu kada odrade dva ili tri tjedna u sezoni. U zlatnim vremenima na skijanje je išlo oko 200 tisuća Hrvata. Učitelj skijanja ovisno o rangu, mogao je zaraditi između 300 i 500 eura tjedno, plus su mu plaćeni svi troškovi puta i boravka. Vrhunski učitelji skijanja mogli su zaraditi i više od 500 eura tjedno. Oni zbog epidemije ne mogu raditi ni u Hrvatskoj jer su škole skijanja zatvorene do 8. siječnja, a zabrana će sigurno biti produžena.”

Platak / Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Hrvatskoj nedostaju skijališta

Koliko Hrvati vole skijanje i što bi im značila domaća skijališta svjedoči i gužva na Platku, na kojem su otvorene staze Radeševo 1, Turistička staza te pokretna traka Radeševo. Brojni Riječani, ali i izletnici iz drugih mjesta širom županije uživaju u skijanju i zabavi na  svježem zraku. Na to Modrić kaže: “Dok je ministrica turizma bila Pave Župan Rusković, još za vrijeme Račanove vlade, tražila je da se napravi studija gdje bi u Hrvatskoj mogla biti izgrađena skijališta. Pokojni otac i ja smo napravili 18 studija gdje bi sve kod nas mogla biti  skijališta, ali to nije imalo nikakvog odjeka i nitko ništa nije poduzeo, a nama fale skijališta. Naročito se u u ovakvim situacijama, kada ne možemo ići van,  pokazalo koliko bi domaća skijališta puno značila – da se možemo skijati i rekreirati kod kuće. Treba se napraviti poveznica između hotela u primorju i Biokova i Platka. Ne moraju se graditi hoteli na brdima, dovoljno je samo da se naprave skijaške staze i žičare. Novac se tada ne bi iznosio van, a naši učitelji skijanja bi mogli raditi cijelu godinu, a ne samo tjedan ili dva”, poručio je Dag Modrić.

Komentiraj