Teško da u Europi postoji tako depresivna regija u relativnoj blizini glavnog grada kao što je Banija, rekao je ekonomski geograf Zdenko Braičić. Potvrđuje to primjer Hrvatske Kostajnice – grada koji je od rata izgubio polovicu stanovništva i tri četvrtine radnih mjesta.

Do Hrvatske Kostajnice, grada na granici koji od Bosne i Hercegovine dijeli rijeka Una, iz Zagreba se putuje oko sat i pol vremena, većinom starim, neodržavanim cestama. Uz prometnice se jedno za drugim nižu sela koja se putem prorjeđuju.

Hrvatska Kostajnica leži na Uni, a uzduž rijeke pruža se pusta glavna gradska ulica.

Pokoji stanovnici na koje smo naišli hodajući gradom nisu bili razgovorljivi. Dvojicu muškaraca srednjih godina susrećemo preko puta središnjeg gradskog parka, a na pitanja o tome kako im je živjeti tamo uglavnom sliježu ramenima i govore da se živi kako se zna. Najfrekventnije je mjesto, čini se, lokalna trgovina poljoprivrednom opremom.

Na malo više života nailazimo odlazeći na razgovor s tamošnjim gradonačelnikom. U kantini Stožera civilne zaštite zatičemo vatrogasne dobrovoljce. Okupljeno je desetak ljudi, priča se, ulazi i izlazi kao u glavnom gradskom kafiću.

Uglavnom rade u javnim ustanovama

HDZ-ov gradonačelnik Dalibor Bišćan za Hinu je rekao da su u Hrvatskoj Kostajnici ostali oni koji su “imali sreće” pronaći posao u gradu ili okolici.

“Ljudi su zaposleni uglavnom u javnim ustanovama. Mi nemamo velikog gospodarstva. Ratom osiromašeno područje u ekonomskoj tranziciji nije uspjelo napraviti taj iskorak”, kaže ističući da na tom području i ono malo zaposlenika koji su ostali raditi u industriji imaju niske plaće.

Zato je, dodaje, uz malen proračun, grad okrenut pomoći države i sredstvima Europske unije, a Bišćan nadu polaže i u program revitalizacije tih krajeva koji je nedavno najavila vlada.

Kostajnica izgubila više od pola stanovništva

Hrvatska Kostajnica je od rata izgubila više od polovice stanovništva – od gotovo pet tisuća 1991. godine, 2011. broj je pao za oko dvije tisuće ljudi, a procjena Državnog zavoda za statistiku ukazuje da u Hrvatskoj Kostajnici trenutno živi 1970 stanovnika.

Da bi o budućnosti Hrvatske Kostajnice netko dobro trebao razmisliti, poručuje dokumentarist, kulturni radnik i novinar Daniel Pavlić, koji je 2019. godine režirao dokumentarni film “Poštovana predsjednice”.

U 30-minutnoj ispovijesti kroz pismo tadašnjoj predsjednici Republike pokazuje kako se teško i beznadno živi u Hrvatskoj Kostajnici.

Pavlić se ovih dana na vlastitu inicijativu humanitarno angažirao na potresom pogođenom području, no o tome, kaže, ne želi pričati.

“Vizija života i razvoja ne postoji”

Kao rođeni Kostajničanin, rat je dočekao u Bihaću, a u Kostajnicu se vraća nakon studiranja u Zagrebu. Kaže da unatoč uloženoj volji i trudu ne vidi da u tom gradu ima budućnosti. Mladi su otišli, ističe.

“U Hrvatskoj Kostajnici vizija razvoja i života ne postoji, imam osjećaj da političari žive na mandat, a ljudi od danas do sutra”, poručuje.

Pavlić tumači da mu na ruku ne ide ni tamošnja lokalna vlast, koja nema sluha za njegovu nevladinu udrugu Ekološka kulturna scena (EKS), a ni za filmske festivale, jedine međunarodne događaje u Hrvatskoj Kostajnici, koje on organizira: Smaragdni ekološki film festival i PRESS film festival.

Kaže da se, primjerice, za njegovu udrugu nije mogao pronaći gradski prostor iako se, tvrdi, takav prostor odmah našao za Mladež HDZ-a.

Na posao sto kilometara dnevno

Pavlić govori kako u Hrvatskoj Kostajnici živi kao “crna ovca”, a 2006. godine, nakon smjene lokalne vlasti, izgubio je posao kao voditelj Doma kulture u Hrvatskoj Kostajnici, unatoč tome što je svojim projektima okupljao mlade, organizirao međunarodne volonterske kampove, uspostavio euroinfo točku s međunarodnim aktivnostima, organizirao utrku unskih čamaca.

Od tada već 15 godina svakodnevno na posao putuje u Sisak i napravi sto kilometara dnevno.

U pomalo depresivnom tonu priznaje da se nakon dugih godina aktivističkog rada u civilnom društvu razočarao životom u gradu.

Želio je svojim radom pomoći “revitalizirati postratni grad”, ali u tome nije uspio, jer uglavnom ljude u nekom gradu ne drže kultura i programi, već posao i mogućnost da osiguraju egzistenciju.

“Najavljena revitalizacija kasni”

Profesor Zdenko Braičić komentira najavljenu obnovu. Vlada je nedavno pokrenula izradu programa društvene i gospodarske revitalizacije područja pogođenih potresom, no profesor Braičić ističe da se s tim programom kasni.

“Program socioekonomske revitalizacije je sigurno zakasnio, ali što nam drugo preostaje nego prihvatiti ga, kakav god da bude”, poručuje Braičić.

Braičić je pročelnik petrinjskog odjela Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bavi se ekonomskom geografijom i jedan je od rijetkih koji su u dosadašnjem znanstvenom radu proučavali industrijsku razvijenost Banije i demografska kretanja.

“Banija oduvijek kaska u ekonomskom razvoju”

Braičić ističe da je Banija oduvijek u ekonomskom razvoju kaskala za drugim dijelovima Hrvatske, a da demografsku regresiju bilježi čak od 1931. godine.