Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u ponedjeljak na konferenciji “Energetska sigurnost u Hrvatskoj i šire” da Hrvatska može postati snažnim energetskim čvorištem cijele Europe, ali i da su za to potrebna značajna ulaganja, istaknuvši pritom važnost krčkog LNG terminala i jonsko-jadranskog plinovoda.

Na skupu koji je organizirao Centar za obnovu kulture, predsjednica je kazala da se energetska unija EU uspostavlja kroz pet usko povezanih dimenzija usmjerenih na povećanje energetske sigurnosti, održivosti i konkurentnosti.

“U vrhu prioriteta nalazi se dimenzija energetske sigurnosti, solidarnosti i povjerenja, a naglasak je stavljen na diverzifikaciji izvora, opskrbljivača te opskrbnih pravaca, posebice uspostavi južnog plinskog koridora i čvorišta LNG-a diljem EU. U tom kontekstu Hrvatska, zbog svog geo položaja, može igrati važnu ulogu. Hrvatska je u poziciji postati snažnim energetskim čvorištem cijele Europe”, izjavila je Grabar-Kitarović.

Naglasila je da se EU suočava s izazovima u području energetike, što jasno podcrtava činjenica  da je u 2014. godini, uoči predlaganja uspostave energetske unije, uvezeno 53 posto ukupnih potreba za energijom po cijeni od oko 400 milijardi eura, što EU čini najvećim uvoznikom energije u svijetu. Pojedine članice istovremeno ovise o samo jednom vanjskom dobavljaču za svoj cjelokupni uvoz plina te su stoga izloženije poremećajima u opskrbi.

Sigurnost opskrbe energijom, istaknula je, temelj je hrvatske nacionalne strategije energetskog razvoja, koja će biti donesena do kraja ove godine.

Uvjerena je kako će ta strategija respektirati ključne projekte poput LNG terminala, jonsko-jadranskog plinovoda i infrastrukturnih poveznica sa susjednim državama, koje mogu znatno pridonijeti energetskoj sigurnosti Hrvatske, kao i srednje i jugoistočne Europe, odnosno EU u cjelini.

Naglasila je da ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj iznosi iznosi oko 2,6 milijardi prostornih metara, pri čemu domaća proizvodnja doseže tek oko 60 posto, a ostalo se uvozi.

“Domaća proizvodnja smanjuje se po prosječnoj godišnjoj stopi od 8 posto te je izgledno da će se nastaviti smanjivati i u budućnosti , što znači da ćemo sve više ovisiti o uvoznom plinu. U tom kontekstu krčki LNG terminal važan je čimbenik diverzifikacije opskrbe plinom i povećanja sigurnosti opskrbe tim energentom za Hrvatsku , ali i za srednju i jugoistočnu Europu”, rekla je predsjednica Republike.

Istaknula je i važnost jonsko-jadranskog plinovoda, koji se temelji na ideji povezivanja postojećeg plinskog transportnog sustava Hrvatske preko Crne Gore i Albanije s transjadranskim plinovodom. Iz Hrvatske će tako biti moguće opskrbljivati jugoistočnu Europu plinom iz južnog koridora, a uz to LNG terminal na otoku Krku dobiva dodatnu važnost kao mogući izvor plina za Jonsko-jadranski plinovod.

Energetika je, poručila je, ključna za funkcioniranje domaće ekonomije te su pred Hrvatskom zahtjevi za značajnim ulaganjima koji će bit pokretači novih gospodarskih aktivnosti.

“Pokretači tih aktivnosti sadržani su i u Inicijativi triju mora, koja je pokrenuta prije tri godine. Ta inicijativa svojim je ciljevima komplementarna s hrvatskim nacionalnim ciljevima i interesima kada je u pitanju sigurnost opskrbe energijom, ali i u drugim aspektima. I ta inicijativa počiva na postulatima energetske sigurnosti i neovisnosti, prometnog i digitalnog povezivanja te gospodarskog  rasta i razvoja država tzv. Nove Europe”, naglasila je Grabar Kitarović.

Kazala je i da je prošlog mjeseca u Bukureštu na summitu Incijative triju mora Hrvatska predstavila 11 energetskih, prometnih i digitalnih projekata ukupne vrijednosti 1,78 milijardi eura, od kojih su 7 iz područja prometnog povezivanja, 3 iz područja energetike te jedan iz područja digitalne komunikacije. “Ostvarenjem svih tih projekata Hrvatska će konačno kapitalizirati vrijednost svog geostrateškog položaja i postati će snažnim energetskim čvorištem cijele Europe”, zaključila je.

Komentiraj