Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izjavila je u utorak da se s predsjednikom Opće skupštine UN-a Miroslavom Lajčakom suglasila kako jugoistočnu Europu ne treba izgubiti iz fokusa, bez obzira što se najveće krize događaju izvan europskog kontinenta, jer ni tamo situacija “nije do kraja mirna”.

Ministrica je u New Yorku sudjelovala na sastanku na visokoj razini o izgradnji i održanju mira, prevenciji sukoba, restrukturiranju UN-a i i jačanju partnerstava Svjetske organizacije s ključnim čimbenicima u tim procesima.
“Predsjednik Lajčak i ja smo se složili da treba staviti veći fokus na stabilnost u regiji jugoistočne Europe. Iako se velike krize događaju izvan europskog kontinenta, ne treba izgubiti iz fokusa niti jugoistočnu Europu, s obzirom da situacija ni tamo nije do kraja mirna”, kazala je Pejčinović Burić novinarima u New Yorku.
Dodala je da su se suglasili i oko toga kako mir nije sam po sebi razumljiv nego na njemu treba raditi.
Što se same rasprave tiče, kazala je da je pitanje mira i sigurnosti prvo na dnevnom redu svih institucija pa tako i Ujedinjenih naroda, te da to ne čudi “kada kriza i ratova ima više nego ikada”.
Po njezinim riječima, otvorile su se teme sudjelovanja mladih i žena u očuvanju mira i sigurnosti jer te skupine sigurno mogu pomoći u sprečavanju sukoba i da ratova i kriza u budućnosti bude manje.
U svom je govoru istaknula da je izgradnja mira jedan od najvažnijih i najsloženijih izazova u sadašnjim međunarodnim odnosima, podsjetivši na sve veću nestabilnost, regionalne sukobe, građanske ratove i patnje milijuna civila.
“Kako bi se valjano uhvatili u koštac s izazovima, potrebno je istovremeno održati fokus na političke, sigurnosne, razvojne i okolišne aspekte, kao i na aspekt ljudskih prava”, kazala je ministrica.
Pejčinivić-Burić je pozdravila prijedloge glavnog tajnika UN-a vezane uz reformu upravo na području mira i sigurnosti, kako bi se na terenu ostvarila veća učinkovitost.
“Kao nikada do sada UN je suočen s nužnošću reformiranja na području mira i sigurnosti (…) Potrebne su promjene u arhitekturi UN-a”, kazala je.
Na sastanku u UN-u okupili su se predstavnici vlada, civilnog društva, privatnog sektora, regionalnih organizacija i akademske zajednice. Sudjelovali su, između ostaloga, belgijski kralj, predsjednici Irske, Srednjoafričke Republike, Gambije, premijer Estonije i ministri vanjskih poslova Njemačke, Poljske, Švedske, Belgije, Albanije, Gane, Norveške, Turske i Venezuele.

Komentiraj