Trodnevno savjetovanje hrvatskih arhivista počelo je u srijedu u Osijeku sa središnjom temom “Privatno arhivsko gradivo i koncept sveobuhvatnog arhiva”, a tom je prigodom izaslanik ministrice kulture, državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak istaknuo da su u pripremi veliki projekt digitalizacije kulturne baštine i izrada Nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti.

“Želimo pripremiti arhive da mogu funkcionirati u digitalnom dobu i baratati s digitalnim arhivskim gradivom kojeg će biti sve više. Projekt digitalizacije kulturne baštine širi je od same arhivske djelatnosti, on uključuje AKM zajednicu, dakle arhive, knjižnice i muzeje, ali i dio kulturne baštine koji se odnosi na konzervatorske odjele”, rekao je Poljičak na početku jubilarnoga, 50. savjetovanja arhivista koje se održava u Hotelu Osijek.

Ministarstvu je cilj da se hrvatska bogata kulturna baština iz analognog oblika pretvori u digitalni, pri čemu bi se stvorio jedan središnji informacijski sustav kojim bi sve to povezalo i bilo dostupno građanima Hrvatske kao krajnjim korisnicima, ali da se učini dostupnom i cijeloj Europi, objasnio je Poljičak.

“Projekt ćemo financirati iz sredstava Europske unije i njegova realizacija u prvoj fazi bi trebala završiti do 2021. godine. Do tada bismo digitalizirali značajan dio arhivskog gradiva, tu u prvom redu mislimo na ovaj dio kulturne baštine koji je prvorazredan, ali bi digitalizirali i dio koji se odnosi na filmsko gradivo. Pri tome govorimo o starim filmovima koji su još uvijek na celuloidnoj vrpci. Vrijednost projekta je 78 milijuna kuna”, rekao je Poljičak.

Kako je rekao ravnatelj domaćina savjetovanja, osječkog Državnog arhiva Dražen Kušen, na savjetovanju je 200 sudionika iz svih područnih arhiva te djelatnika u pismohranama stvaratelja i posjednika arhivskog i dokumentarnoga gradiva izvan arhiva. “Sudjeluju i stručnjaci iz susjednih zemalja Austrije, BiH, Slovenije, Italije i Srbije, te izlagači tehnike, proizvoda i usluga arhiviranja”, rekao je Kušen.

Središnja tema savjetovanja izabrana je kako bi se, objasnila je predsjednica Hrvatskog arhivističkog društva Silvija Babić, apostrofirala “tema privatnog arhivskog gradiva pritom ne misleći samo na privatne zbirke, nego na gradivo koje stvaraju privatni stvaratelji”. To osim fizičkih osoba mogu biti i privatna trgovačka društva, vjerske zajednice, civilne udruge, a tu su i arhivi političkih stranaka, dodala je.

“Privatno gradivo je neotuđivo i za razliku od javnoga ono ne mora završiti u arhivima. Mi kroz komunikaciju sa stvarateljima tog gradiva i kroz edukaciju stvaramo okruženje kako bi se na kraju veliki broj njih odlučio pokloniti to gradivo arhivu ili ga prodati, što je također njihovo pravo. Nama je bitno da ono bude zaštićeno i sačuvano jer ulazi u korpus nacionalne pisane baštine”, zaključila je Babić.

Komentiraj