Nacional je proteklog tjedna otkrio da ministrica poljoprivrede Marija Vučković, premda zna da propis koji uređuje lukrativni zakup šumskog zemljišta omogućuje korupciju i pogodovanje, zbog vlastitog straha od tužiteljske istrage i dalje uporno ne mijenja taj kontroverzni dokument, Uredbu o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH zbog koje je u svibnju 2020. uhićena tajnica njezina kabineta i savjetnica u Ministarstvu Ružica Njavro. Štoviše, na temelju te uredbe Hrvatske šume su 13. travnja raspisale novi javni poziv za zakup zemljišta, usprkos tome što i u Ministarstvu poljoprivrede priznaju da Uredba omogućuje “nejednako postupanje” i “podložnost manipulaciji”. Premda je Ministarstvo, potaknuto člancima koje je u veljači i ožujku objavio Nacional, naložilo Hrvatskim šumama stanovite sitne promjene u načinu provedbe tog javnog poziva, i taj će poziv, prema tvrdnji stručnih izvora s kojima je razgovarao Nacional, omogućiti nova pogodovanja i nepravde na račun hrvatskih stočara.

Hrvatske šume raspisale su 13. travnja Javni poziv za prikupljanje ponuda za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu RH, ponudivši oko 12 tisuća hektara u zakup, koji više Nacionalovih izvora smatra proizvoljnim i štetnim, a i agronomski stručnjaci s kojima je Nacional razgovarao izražavaju sumnju u smislenost takvog naloga ministrice Vučković.

Hrvatske šume u posljednje tri i pol godine održale su čak petnaest javnih poziva i u zakup dale više od šezdeset tisuća hektara šumskog zemljišta, a većina tih poziva održala se u mandatu Krunoslava Jakupčića. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Nacional doznaje da je ministrica u ovome pozivu, za razliku od prethodnih, odredila da jedna parcela koja se daje u zakup ne može biti veća od deset hektara, premda se jedan stočar može javiti na koliko god hoće parcela.

Osim toga, za razliku od prethodnih poziva, u kojima je rok za predaju dokumenata počinjao teći s danom objave poziva, ovoga puta je razdoblje od objave poziva do početka natječaja produženo na čak mjesec dana, pa predaja dokumenata počinje tek 12. svibnja. Tako sada svi stočari imaju dovoljno vremena da prikupe sve potrebne dokumente. Time su Ministarstvo poljoprivrede, koje određuje uvjete poziva, i Hrvatske šume, koje poziv provode, nominalno htjeli onemogućiti da podobni, najčešće HDZ-u bliski stočari, od svojih “veza” unaprijed doznaju kada počinje poziv te da unaprijed prikupe dokumente, pa da potom, na temelju odredbe koja prednost daje natjecatelju s ranije predanom ponudom, “preko veze” dobiju zemlju u zakup. A takvim su načinom, kolokvijalno nazvanim “najbrži prst”, koji već na prvi pogled omogućuje sumnjive rabote, Hrvatske šume u posljednje tri i pol godine održale čak petnaest javnih poziva i u zakup dale više od šezdeset tisuća hektara šumskog zemljišta!

Nacional je u posjedu nekoliko žalbi koje su poslane ministrici Vučković, a u jednoj od njih kaže se da je ‘potpuno apsurdno da je zemljište dodijeljeno ponuditeljima koji tu uopće ne borave’. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL, Nacional

Ovoga puta, nakon što je Nacional u veljači i ožujku kroz nekoliko članaka razotkrio tu sumnjivu i koruptivnu praksu, Ministarstvo je predložilo još jednu mjeru kojom nastoji doskočiti toj kontroverznoj odredbi koju je samo propisalo: umjesto dosadašnje prakse da stočari sami donose prijave u sjedište Hrvatskih šuma, Ministarstvo je pokušalo uvesti objektivan kriterij – poštanski žig kao dokaz točnog vremena predaje ponude. Iz Ministarstva su to za Nacional objasnili ovako: “Ministarstvo poljoprivrede, iako nema ovlasti provoditi natječaje, izdalo je uputu Hrvatskim šumama vezano uz zaprimanje prijava, što je i ugrađeno u natječaj raspisan u travnju, a u cilju unapređenja transparentnosti postupka. Naime, u uputi je istaknuto da osobna predaja, kao i upućivanje prijave putem pošte običnom pošiljkom, nije preporučljiv način predaje i kao takav izaziva sumnje u transparentnost postupka. Sukladno navedenom, Uputom je predloženo da se kao jedini prihvatljivi način predaje prijave propiše isključivo i samo poštom preporučeno s jasnom naznakom na što s prijava odnosi, a kao dokaz o trenutku predaje prijave prihvaća se samo dan i vrijeme predaje pošti.” U odgovorima koja je na pitanja Nacionala poslala glasnogovornica Ministarstva Maja Popović, međutim, ispuštene su itekako indikativne formulacije iz naputka koje je ministrica Vučković 28. ožujka poslala Hrvatskim šumama. U tom naputku ministrica, koja ga je potpisala, izrijekom priznaje da je dosadašnji način predaje prijava “podložan manipulaciji” te “izaziva dvojbe i sumnje u transparentnost postupka”. Također, u ministričinu naputku piše kako “određivanje prava prvenstva prema datumu primitka podneska u javnopravnom tijelu uzrokuje nejednako postupanje prema prijaviteljima ovisno o njihovoj udaljenosti od adrese na koju se prijave predaju, čime se javlja pitanje povoljnijeg ili nepovoljnijeg položaja prijavitelja”. Podsjećajući kako javni poziv “mora biti propisan na način da njegovi uvjeti ne dovode do toga da pojedini prijavitelju budu u nejednakim uvjetima i položaju”, ministrica je Hrvatskim šumama sugerirala da “kao dokaz o trenutku predaje prijave prihvaća samo dan i vrijeme predaje pošti”.

Ministrica Vučković, dakle, vlastitim dopisom priznala je kako je svjesna da Uredba “uzrokuje nejednako postupanje prema prijaviteljima”, drugim riječima, omogućuje pogodovanja. Opravdano se nameće pitanje: zašto ministrica, umjesto da predloži Vladi promjenu ozbiljno kompromitirane uredbe, ustrajava na njezinoj provedbi, uključujući i njezin najsumnjiviji dio, pravilo najbrže podnesene ponude?

Već sad je, naime, jasno da će i ovaj novi postupak određivanja prvenstva na temelju poštanskog žiga uzrokovati novu zbrku i sumnje u pogodovanje: ako se zna da su poštanski žigovi vrlo često nečitljivi te da se iz njih ne mogu jasno iščitati datum i sat predaje pošiljke, jasno je da će mnogi stočari opet biti nezadovoljni, a Ministarstvo i Hrvatske šume opet biti izvrgnuti sumnjama na korupciju, bile te sumnje opravdane ili ne.

Nova uredba nikad nije stigla na vladu jer je Uskok u međuvremenu uhitio, a potom i optužio tadašnju glavnu savjetnicu i tajnicu ministričina kabineta Ružicu Njavro zajedno s Josipom Rimac. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Nacional je tijekom proteklog tjedna došao u posjed opsežne dokumentacije, zapravo najidikativnijih žalbi koje izuzetno ilustrativno otkrivaju o koliko se ozbiljnim sumnjama u tim slučajevima radi.

Na dosadašnjih oko 2300 sklopljenih ugovora o zakupu šumskog zemljišta, u proteklih petnaest zakupa od svibnja 2019., kada je Vlada usvojila Uredbu, Ministarstvu i Hrvatskim šumama stiglo najmanje stotinjak žalbi na ta rješenja, što je gotovo pet posto. Hrvatske šume tako su primile više od devedeset žalbi, od kojih je Nacional neke dobio na uvid. Od Ministarstva poljoprivrede, pak, Nacional je još 15. veljače, na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama, tražio uvid u takve žalbe koje su pristigle na njihovu adresu. Odgovor s kopijama žalbi iz Ministarstva nam je odaslan 4. travnja. Prema tim podacima, u Ministarstvo je stiglo samo pet takvih žalbi, koje je Ministarstvo Nacionalu i dostavilo, izostavivši pritom osobne podatke prijavitelja žalbi. Međutim, sumnju u točnost tih podataka izaziva činjenica da je Nacional proteklog tjedna pribavio još jednu žalbu koju je Ministarstvo, iz nekog razloga, Nacionalu očito prešutjelo, a koja, težinom slučaja, naročito dobro ilustrira kakve nepravde može izazvati Uredba o zakupu zemljišta koju je donio bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, a ministrica Vučković uporno odbija izmijeniti. Kada je Nacional proteklog tjedna pitao Ministarstvo poljoprivrede zašto su nam prešutjeli tu žalbu te ima li ih još i ako ima, da nam ih dostave – glasnogovornica Maja Popović odgovorila je da će “u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama odgovoriti u zakonski propisanom roku od 15 dana”.

“Žalba na rezultat natječaja” koju je Ministarstvo poljoprivrede prešutjelo Nacionalu indikativan je dokument, jer potvrđuje tvrdnje mnogih stočara da sadašnji način zakupa šumskog zemljišta, koji propisuje Uredba zbog koje je najbliža suradnica ministrice Vučković završila u pritvoru i zaradila optužnicu Uskoka, doslovno uništava mnoge hrvatske stočare. Žalbu je, u svibnju 2021., na ruke ministrice Vučković poslao stočar iz okolice Knina, čiji su podaci poznati redakciji Nacionala. Žalba je u Ministarstvu poljoprivrede zaprimljena 19. svibnja 2021., pod klasifikacijskom oznakom 321-02/21-01/33 i urudžbenim brojem 15-21-1. Podnositelj žalbe je stočar, vlasnik OPG-a koji postoji od 2004. sa 110 ovaca, sedam koza i dvanaest krava. Njegova obitelj, kako je naveo u žalbi, “živi od stočarstva”, na “zemljištu koje moja obitelj koristi stotinama godina unatrag”, a podnositelj žalbe “preuzeo je OPG od oca prošle godine jer se on razbolio i nije se više u stanju baviti fizičkim radom”. “Jako je teško u ovim surovim krajevima opstati sa stokom jer su teški vremenski uvjeti, radi se neprekidno, mala je zarada jer se mora upiti sve potrebno za životinje (…) Ovo je takvo područje da se možete baviti samo stočarstvom, jer ostalih poslova apsolutno nema. Kao mladi poljoprivrednik vidim sebe u ovome poslu, ponajviše zato što volim životinje”, napisao je podnositelj žalbe ministrici Vučković. Štoviše, dodao je, “da bih dokazao Hrvatskim šumama da idem na natječaj samo zbog ispaše, a ne zbog poticajnih sredstava, ponudio sam da sredstva od te zemlje ostanu državi ili da se doniraju Bolnici Knin”.

Ali, nastavio je u žalbi, “moji svi pripremljeni papiri za natječaj ostali su u uredu u Hrvatskim šuma u Kninu i nisu bili poslani na natječaj u Zagreb. Isto se to desilo još nekolicini malih OPG-ovaca. Tako da nisam bio obaviješten niti sam prošao na tome natječaju. Uz molbu nas OPG-ovaca (…) održan je sastanak s Hrvatskim šumama. Dobili smo ispriku od njih i na znanje da novi natječaj kreće u siječnju 2021.” Ni tog sljedećeg puta, tvrdi prijavitelj u žalbi, “nitko od OPG-ovaca nije dobio informaciju od HŠ-a kada su natječaji i kada završavaju. To su većinom stariji ljudi koji nemaju interneta, a i da imaju, na tom području nema signala te samim tim ne mogu biti obaviješteni o natječajima i bilo čemu drugom vezanom uz poljoprivredu i stočarstvo”. Prijavitelj zaključuje: “Totalno sam razočaran Hrvatskim šumama jer imam osjećaj da jednostavno ne žele da sam ja tu sa svojom stokom na tom državnom zemljištu. Uz muku od administracije uspio sam skupiti potrebnu dokumentaciju i poslati sve na natječaj u Zagreb. Poslije dužeg čekanja dobio sam odgovor da je moj predmet odbačen u startu jer nisam stavio točku javnog poziva. U samome podnošenju zahtjeva postoji mogućnost da sam to izostavio, ali sam sigurno naveo česticu i broj gdje se zemlja nalazi, koliko hektara i koliki je iznos ponude. Je li to, ministrice, tolika greška da me zbog toga odbiju i samim tim ugroze egzistenciju i mene i moje obitelji i samim tim opstanka stoke na OPG-u?” napisao je stočar iz okolice Knina u svibnju 2021. ministrici Vučković, moleći je za pomoć. Pomoć nije dobio: Hrvatske šume odgovorile su mu negativno 7. lipnja 2021.

Jedan od onih koji već niz godina upozoravaju na štetnost sporne uredbe i na pogodovanja hrvatskih šuma prigodom dodjele zemljišta, stočar je Ivan Tešija. FOTO: Privatni album

Primjer tog stočara ilustrativan je za većinu žalbi Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskim šumama koje je Nacional dobio na uvid: često je riječ o stočarima koji su svoje poslove naslijedili od roditelja, pa i starijih predaka, ali kojima zemlja nije dodijeljena ili zato što su počinili nevažan administrativni propust, kao stočar iz okolice Knina, ili na temelju nekih spornih odredbi Uredbe, poput one da prednost imaju stočari mlađi od 40 godina ili one prema kojoj uvjet za dobivanje zemlje nije mjesto OPG-a, nego prebivalište korisnika. U jednoj od žalbi, podnesenoj u svibnju prošle godine, tako se kaže da je “potpuno apsurdno da je zemljište dodijeljeno ponuditeljima koji ovdje uopće ne borave”, što “nedvojbeno ukazuje na manipulaciju prijavom prebivališta u svrhu dobivanja šumskog zemljišta”. Žalitelj pritom naglašava kako je “već potpuno razvidno da se na svakom natječaju događaju iste manipulacije”.

Žalbe su potvrdile ono na što su kritičari Uredbe, koju je vlada usvojila u mandatu ministra Tomislava Tolušića, upozoravali od početka: da je Vladina uredba ‘destruktivna’ za hrvatsko stočarstvo. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Od usvajanja Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume zaprimili su najmanje stotinjak žalbi, što je nešto manje od pet posto ukupnog broja sklopljenih ugovora o zakupu. Žalbe su potvrdile ono na što su kritičari Uredbe, koju je vlada usvojila u mandatu ministra Tomislava Tolušića, upozoravali od početka: da je Vladina uredba “destruktivna” za hrvatsko stočarstvo. Priznala je to i sama ministrica Vučković, koja je formirala radnu skupinu za izmjenu uredbe, koja je i napisala tekst izmjena. Nova uredba, međutim, nikad nije stigla na vladu jer je Uskok u međuvremenu uhitio, a potom i optužio tadašnju glavnu savjetnicu i tajnicu ministričina kabineta Ružicu Njavro. Ona je, kao petookrivljena u nizu od 27 osoba optuženih za više kaznenih djela, optužena za primanje mita i pokušaj utjecaja kod izmjene ključnog dokumenta iz ovog teksta – Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH. Nakon što je Ružica Njavro uhićena, Ministarstvo poljoprivrede naprasno je prekinulo proceduru izmjene Uredbe, premda je novi prijedlog bio već napisan i spreman za upućivanje na usvajanje u Vladu.

No bilo je to prije gotovo tri godine pa se ključno pitanje nameće samo od sebe: koji to razlozi ministrici mogu još i danas biti dovoljno opravdani pa da uporno oklijeva promijeniti propis čije je štetnosti i sama svjesna? Je li to uistinu strah od proširenja Uskokove istrage, možda i na ministricu samu? Takvu pretpostavku implicitno potvrđuju i u samome Ministarstvu poljoprivrede. U odgovoru na pitanje Nacionala zašto uredba još nije promijenjena i kada će biti, iz Ministarstva su, naime, odgovorili ovako: “Izmjene Uredbe, s obzirom na zahtjeve i procjene da je moguća i potrebna dorada određenih odredbi, bile su pokrenute i prije gotovo tri godine, no radnje na izmjeni Uredbe prekinute su zbog istrage koja je javnosti obznanjena krajem svibnja 2020. godine. Unaprjeđenja će se izvršiti usvajanjem novog Zakona o šumama koji je u planu normativnih aktivnosti za 2023. godinu.”