Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sudjelovao je na Balkanskoj liderskoj konferenciji “Ekonomska suradnja Zapadnobalkanske šestorke – doprinos stabilnosti, razvoju i europskoj integraciji” koja je proteklog vikenda održana u Tirani. Konferenciju su organizirali bivši predsjednik Crne Gore i aktualni predsjednik Podgoričkog kluba Filip Vujanović te bivši predsjednik Albanije Alfred Moisiu, sadašnji predsjedatelj inicijative Vijeća za mir na Balkanu (ISCP) Federacije općeg mira Europe i bliskog Istoka (UPF).

Prenosimo govor koji je Stjepan Mesić održao na tom skupu:

“Ekonomska suradnja između država na Balkanu je ključna za ekonomski razvoj, ali, na žalost, ona je ovisna o političkim odlukama i miru ne samo unutar ove regije nego i na razini Europe i svijeta.

Sada vidimo jasno moć politike nad snagom ekonomije u ratu u Ukrajini koji, premda nije tema ovog skupa, može imati još dublji negativan utjecaj na stabilnost i ekonomski razvoj ove regije i šire.

Slike pustošenja, razaranje i gubici nevinih života svakodnevna je slika na TV ekranima. Svi koji poštuju međunarodno pravo moraju pomoći da do mira u Ukrajini dođe što prije.

Jugoistočna Europa se oporavila od ekonomskih posljedica korona-pandemije brže od očekivanog, ali je došlo do rasta cijena hrane i energije. Znači, taj oporavak je ipak bio slabašan.

Sada su pred nama novi inflatorni pritisci i geopolitički događaji koji mogu ugroziti ekonomski oporavak Jugoistočne Europe. Ekonomija regije suočena je s troškovima sankcija Rusiji koji pritišću cijelu Europu, ali, naravno, više pate siromašnije zemlje.

Te bi posljedice mogle biti katastrofalne ako EU ne ponudi potpuno nove ekonomske mjere i razne oblike subvencija koje bi odmah pomogle svim zemljama koje nemaju ekonomske snage za takvo kolektivno kažnjavanje.

Posljedice korone i ekonomskih sankcija Rusiji osjećat će se još desetljećima. Vidimo tri alarmantna trenda: daljnji rast inflacije, gubitak tržišta, ulagača i turista te smanjivanje ambicija u području održivog i zelenog razvoja.

Rastu troškovi za obranu, vraća se ugljen i nuklearna energija, a ekonomske razlike među ljudima sve su dublje. Regija mora iskoristiti svaku priliku da zaustavi te trendove.
Moramo raditi zajedno kao regija, kako bismo osigurali da ne zaostanemo još više, ali i tražiti dugoročnu razvojnu pomoć Europske unije.

Prije mjesec dana Europska komisija predstavila je značajan investicijski paket u iznosu od 3,2 milijarde eura za potporu 21 projekta povezivanja u prometu, digitalnoj tehnologiji, klimi i energiji na zapadnom Balkanu.

Brine me realizacija tih projekata, u situaciji kada su se počeli redefinirati EU prioriteti i pravila u području proširenja Unije i dijeljenju sredstava za razvoj. Nadam se da Unija neće odustati od Zapadnog Balkana, iako je godinama vodila politiku u stilu: ‘Ne damo Balkan, ali ga ni ne želimo’.

Zabrinjava me činjenica da EU očekuje da Europi osiguraju mir sile izvan Europe. EU ima odgovornost raditi na tome da se mir u Ukrajini brzo politički dogovori, jer rat ostavlja naslijeđe ekonomske paralize i bespomoćnosti.

Danas pitanje budućnosti Europe ovisi o sposobnosti EU da pokrene politike nametanja mira, zajedno s UN-om.

O tome ovisi i stabilnost u našoj regiji koju neki analitičari vide kao prostor na koji bi se možda mogli preliti sukobi iz Ukrajine.

Ja ne vjerujem u takav razvoj događaja, no postoji određena opasnost s obzirom na geopolitičke ideje čelnika Republike Srpske o budućnosti Bosne i Hercegovine.

Povijest je pokazala stotinu puta da ratovi nemaju pobjednika, a mir nema gubitnika, zato vjerujem da svi vi ovdje sa mnom dijelite poruku da treba jačati sile koje su za mir.”