Saborski zastupnik ‘Promijenimo Hrvatsku’ Ivan Lovrinović u utorak je priopćenjem reagirao na izjave ministra financija Zdravka Marića, koji je prvog dana 2018. godine izjavio kako je, po prvi puta od samostalnosti, proračun Hrvatske u suficitu.

“U petak smo zaključili riznicu i platili sve unešeno u sustav. Godina 2017. je bila povijesno uspješna. Konačne podatke ćemo imati na proljeće kad će Državni zavod za statistiku (DZS) i Hrvatska narodna banka (HNB) objaviti službene podatke uz verifikaciju Eurostata; no možemo reći da smo u odnosu na originalni plan 5 milijardi ostvarili bolji rezultat, s prihodovne i s rashodovne strane. Ali ovaj put smo prvi puta od 2009. povećali plaće, indeksirali mirovine, ostvarili uštede na kamatama i drugo”, rekao je Marić u HRT-ovom Dnevniku.

“Kada bi podaci o stanju javnih financija bili uistinu onakvi kakvim ih ovih dana predstavlja ministar financija malo tko bi bio sretniji od mene. Svi bismo željeli da se svede u okvire prekomjerna potrošnja. Smanjenje javnog duga i deficita proračuna poboljšava kreditni rejting zemlje i pojeftinjuje strane kredite, te smanjuje teret otplate budućim naraštajima. Zato je svako poboljšanje, ako je istinito, razlog za optimizam”, poručio je u utorak Lovrinović.

Dodaje da je naprvio kratku analizu, u kojoj se vidi da razloga za veselje ipak nema. “Prezentirani podaci nisu potpuni i brojke o stvarnom javnog dugu su značajno veće. Ministar financija je izjavio da glede proračuna imamo „povijesni suficit“. Kao prvo, nigdje nije naveo koliki je taj suficit. Drugo, ako i jest suficit onda nije prvi, odnosno povijesni jer je Hrvatska imala suficit državnog proračuna nakon uvođenja PDV-a”, objašnjava Lovrinović, te nastavlja:

“Ajmo sada o suštini kako bih pokazao da su javne financije u osjetno gorem stanju u odnosu na ono koje nam se u zadnje vrijeme prezentira. Poslužit ću se i stavovima koje je nedavno napisalo Povjerenstvo Sabora na fiskalnu odgovornost u kojemu sjede nezavisni stručnjaci. Donedavno je zdravstvo bilo u sustavu državne riznice, a ono danas duguje oko 8 milijardi kuna. Zdravstvo sada ima svoj račun kod HNB-a pa taj dug visi u zraku, a nije formalno uključen u rashode državnog proračuna. Dakle, papirnato i formalno imamo smanjenje rashoda proračuna, s jedne strane i gomilanje javnog duga s druge. Nadalje, podaci o rashodima proračuna i javnom dugu kasne 3 mjeseca i to u eri neviđenih dostignuća i brzine informatike i telekomunikacija!!”.

Napominje i kako su u prihode državnog proračuna uključeni i transferi fondova iz EU, što prema EU metodologiji ne bi trebalo biti tamo. Dodaje i da u javni dug Hrvatske nije uključen dug poduzeća čiji su osnivači gradovi i županije (poput Zagrebačkog holdinga) koji se kreće između 12 i 14 milijardi kuna. “Zadnji podatak o visini javnog duga je onaj od 30. rujna 2017. godine kada je on iznosio 291 milijardu kuna. Ako tome dodamo 12 milijardu kuna duga poduzeća u vlasništvu lokalne uprave i samouprave, te 8 milijardi nagomilanih dugova zdravstva, onda javni dug doseže 311 milijardi kuna, a to znači da je on u odnosu na BDP preko 87%”, ističe Lovrinović.

Saborski zastupnik napominje kako se uporno ne spominju rashodi proračuna za kamate po državnim obveznicama i kreditima (kunskim) koji bi se mogli smanjiti na godišnjoj razini oko 5 milijardi kuna. “O tom rješenju sam u nekoliko navrata govorio u Saboru i predlagao Vladi da ga provede, ali bez uspjeha. Kada bi se provelo refinanciranje uz puno niže kamate proračun bi odmah bio u ogromnom suficitu iz kojega bi se moglo pomoći svima koji trebaju skupe lijekove, umirovljenicima, poticanju kulture i znanosti i razduživanju blokiranih građana. Trebaju nam istiniti podaci i stvarni prikaz stanja koliko god ono bilo teško”, zaključuje Lovrinović.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.