Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac u N1 televiziji je komentirao prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) za povećanje plaća kroz porezno rasterećenje na način da se neoporezivi dio plaće digne sa 533 eura na 663 eura te da se porezni razred od 20 posto smanji na 15, a da se 30 posto poreza na dohodak primjenjuje tek na plaće veće od 50.000 kuna. Iznos koji bi lokalna samouprava izgubila nadomijestili bi uvođenjem poreza od 10 posto na rentu apartmana. Sličan model povećanja plaća predlaže i Lalovčeva stranka.

“Nije to sad nova stvar, zadnjih 10-15 godina živimo više od rentijerstva nego rada. To se vidi po gašenju industrije, odlasku maldih koji idu raditi drugdje, ne stvaraju proizvode, to je trend koji je stvorio Hrvatsku kao da je to model ekonomskog rasta i razvoja”, rekao je Lalovac pa dodao:

“Tijekom ljeta napunite BDP za 20 posto, dio građana dobro zaradi i onda ispada kao da Hrvatska dobro živi od turizma. Živio jedan dio građana i ne ni svi na moru, dok veći dio živi od svoga rada i tu je onaj problem – deindustrijalizacija se pokazala lošom jer danas više vrijedi roba, a ovo rentijerstvo može imati i negativne efekte na ekonomiju.”

Potpuni kaos na tržištu nekretnina: “Nije stvar u povećanju poreza, nego da ga svi plaćaju”

Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje raste, a jedan od razloga je i APN. Lalovac tvrdi da iz više razloga na tržištu nekretnina vlada potpuni kaos.

“Ono što se događa, što je i HNB pokazao, da jedan dio građana ima ogromnu količinu novca. Još 2015., 2016. kada smo tražili podatke o razini štednje je 1 posto građana – 50.000 ljudi – imao 75 milijardi kuna štednje. Tih 1 posto sigurno danas ima preko 100 milijardi. Onda dodajte i strance, koji kupuju svaku treću nekretninu. I događa se potpuni koas na tržištu. APN je tu jednim dijelom kriv. Događa se kroz zadnjih 5-6 godina da je potpuno pušteno tržište, da jedna mala skupina ljudi kad kupi nekretnine, pitanje se postavlja kako je rentaju, koliko ih radi u sivoj zoni. Koliko stranaca ima nekretnine u Hrvatskoj? Pitanje jesu li uopće u sustavu”, kaže Lalovac.

Rješenje za taj problem nije smislila Hrvatska, već Europska komisija.

“Nedavno smo u Saboru donijeli direktivu gdje će platforme koje prodaju te usluge morati u maticama izvještavati koliko su prodali… Primjer, Slovenac ima kuću u Istri i ako radi s nekom platformom, ona će poslati podatke sjedištu porezne uprave države iz koje je i onda će oni hrvatskoj Poreznoj poslati da je ta nekretnina Slovenca odradila toliko posla i onda će se pitati kako nije platio porez. Mislim da će ta direktiva donijeti reda. Nije problem povećati porez, nego da ga sa svi plaćaju.”

“Kada netko ekstremno zaradi, s druge strane netko mora ekstremno izgubiti”

Je li onda rješenje famozni porez na nekretnine koji se stalno spominje, ali nikako da se uvede?

“Uvijek govorimo isto. Kada smo mi 2013. razmišljali, ideja je bila da se oporezuje viša nekretnina, ona koja ne stvara novu vrijednost, ona koja je ruševina, ruglo. Sve nekretnine kada se stave u funkciju i kada se prijave, doći će do ispuhavanja onoga što sada imamo sad na tržištu. Porez na nekretnine treba služiti povećanju standarda građana, on nije element da se kažnjava nekoga. Cilj je da se ne može ilegalno raditi, da legalno prijavljujete, plaćate mali porez i da su sve nekretnine u funkciju. Kad bismo mi sve stavili u funkciju, i država i lokalna vlast imale bi novce, a pale bi cijene i ne bi studenti morali plaćati 600, 700, 800 eura za stan. I ti kratkodnevni najmovi, oni su potpuno uništili tržište. Potpuno se urušilo. Mi govorimo o demografskoj politici, a koja si obitelj danas može priuštiti stan? Potpuni je nered, država je zakazala. Ovo sve pogoduje špekulantima. Kad imate takav udar špekulanata, imate takve cijene. Isto je s cijenama hrane, kad špekulante, preprodavače, imate i tolike cijene. Kada je tržište normalno, kada je sve transparentno, jasno, online, tržište će se smiriti i doći će do pada cijena. I zato je država tu da vidi kad su takvi peakovi, da djeluje, a ne da se nekome pogoduje. Danas nažalost imamo špekulacije na tržištu energenata, tržištu nekretnina, tržištu profita nekretni profita i hrvatski građani plaćaju najveću cijenu te špekulacije. To netko mora platiti. Kada netko ekstremno zaradi, s druge strane netko mora ekstremno izgubiti. Ekonomija je jasna znanost”, rekao je Lalovac.