Krešimir Kuk: ‘Zagreb je financirao seizmološku mrežu, ali to nije dovoljno’

Seizmolog Krešimir Kuk ističe da potres u Baniji nije u direktnoj vezi s potresom koji je u ožujku prošle godine pogodio hrvatsku metropolu

Seizmolog Krešimir Kuk neposredno nakon razornog potresa u Petrinji i okolici, koji se dogodio 29. prosinca 2020. s magnitudom 6,2 po Richteru, procijenio je da je taj potres oslobodio 30-ak puta veću količinu energije od potresa u Zagrebu iz ožujka prošle godine, čija je magnituda bila 5,5 po Richteru. Kuk je za Nacional govorio o poveznicama ova dva potresa, a dijelove razgovora donosimo u ZGNewsu.

ZG NEWS: Je li potres koji je snažno pogodio Pokuplje, Petrinju, Glinu, Sisak i okolna sela, bio posljedica potresa koji je u ožujku prošle godine pogodio Zagreb?

Ovaj potres u Pokuplju nije imao direktne veze sa zagrebačkim potresom iz ožujka prošle godine. Radi se o dva različita epicentralna područja koja se međusobno ne dodiruju. Zagrebački potres bio je na Kašinskom rasjedu, rasjedu u Medvednici. Pokuplje je drugi rasjedni sustav, a ta su dva trusna područja i fizički odvojena. Zato ne treba pomak na jednom rasjedu automatizmom uzrokovati pomak i na drugom rasjedu.

ZG NEWS: Je li potres u Zagrebu s kraćim vremenskim odmakom potaknuo i ovaj potres u Pokuplju?
To još ne možemo tvrditi. Više ćemo znati kada se tamo tlo potpuno smiri, a to može potrajati mjesecima, i kada analiziramo sve potrese koji se i dalje događaju. Ono što valja spomenuti je to da se to može dogoditi samo kada je ovaj drugi rasjed već dobro „pripremljen za potres“, dakle on bi se aktivirao i sam, neovisno o potresu u Zagrebu.

ZG NEWS: No može li ovaj potres iz Petrinje povratno reaktivirati i medvednički rasjed pa da uslijedi novi potres i u Zagrebu, možda i jači od onog iz ožujka?

Ne bi trebao. Zašto? Zato što se u seriji zagrebačkih potresa već oslobodila velika količina energije. Kod nas ovako snažni potresi nisu česti. Ne nalazimo se neposredno na dodiru velikih tektonskih ploča. Potres se generira duže vrijeme, akumulira se napetost, potencijalna energija. Za veliki potres potrebno je duže vrijeme. U zagrebačkim potresima u ožujku i narednim mjesecima „potrošila“ se već velika energija. Stoga imamo razloga vjerovati da se to neće dogoditi. Naravno da to nitko ne može sa sigurnošću tvrditi.

ZG NEWS: Zašto ne možete to sa sigurnošću tvrditi?

Nažalost, nemamo direktnog uvida u ono što se događa 10-ak ili više kilometara ispod Zemlje, ne možemo izmjeriti u kolikoj je mjeri neki rasjed trenutno spreman proizvesti neki potres. Generalno na svijetu postoje dva velika potresna područja. Jedno je Pacifički vatreni krug u kojem nastaje 80% potresa u svijetu. Mi pripadamo drugom, Mediteransko-transazijskom području. U njemu su Albanija, Grčka i Turska, a tamo su potresi još jači i češći nego u Hrvatskoj. To se događa zbog toga što Afrička ploča pritišće Euroazijsku ploču, pa njihovo međudjelovanje uzrokuje potrese u ovom dijelu svijeta. Te se napetosti onda prenose na unutrašnjost Europe, gdje su potresi slabiji.

ZG NEWS: Koliko je bilo ljudskih žrtava dosad u potresima u Hrvatskoj?

Prošle godine u ožujku u Zagrebu je poginula djevojčica, a ni 1880. za prethodnog velikog potresa nije bilo mnogo žrtva. Poginule su dvije osobe. Na jednu se osobu srušio dimnjak, a na drugu dijelovi fasade. U ovim nedavnim potresima u Zagrebu i pokupskom području, Petrinji, Glini, Sisku i okolnim selima poginulo je sedam osoba. Ne mislim da je to malo. Djevojku koja je stradala u Zagrebu osobno sam poznavao. Odrastala je s mojom djecom, bila je kći mojih prijatelja. Taj me je gubitak jako pogodio.

ZG NEWS: Pavle Kalinić, pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama, godinama je upozoravao na opasnosti od potresa. Međutim, malo ga je tko ozbiljno shvaćao.

Surađivali smo i još surađujemo. Kalinić je vrlo vrijedan i aktivan, a stekao je određenu nepopularnost zbog nekih njegovih ideja koje nisu bile prihvaćene. Njegov je ured po pitanju potresa puno napravio u Zagrebu. Seizmolozi su 30 godina upozoravali da je u Zagrebu moguć jači potres. Ured za upravljanje u hitnim situacijama poduzeo je puno u smislu pripravnosti, organizirao je brojne aktivnosti, od priprema za spašavanje ljudi pa do tragača u ruševinama, definirala su se mjesta okupljanja, napravili informativni letci s uputama o postupanju prilikom potresa i još mnogo toga.

ZG NEWS: Je li išta učinio za vas seizmologe, službu koja je važna u predviđanju potresa?

Grad je financirao i proširenje zagrebačke seizmološke mreže. Ali još uvijek imamo premali broj instrumenta za praćenje i istraživanje seizmičke aktivnosti. Daleke 1906. Andrija Mohorovičić postavio je prvi seizmograf, a danas ih naša služba na području cijele države ima samo sedamnaest. Slovenija, koja je puno manja, ali i puno pravilnijeg oblika, ima tridesetak takvih uređaja. Geografski oblik Hrvatske je takav da je u našem središtu Bosna i Hercegovina koja je još gora od nas kada je riječ o potrebnim instrumentima.Prije 6-7 godina uspostavili smo „zagrebačku seizmološku mrežu“ koju je financirao Grad Zagreb. Ta mreža ne zadovoljava suvremene standarde i potrebe, ali je puno bolja od ničega. U normalnoj zemlji samo oko Zagreba bilo bi barem dvadesetak seizmografa, osnovnih uređaja. Osim njih postoje i akcelerografi koji su jeftiniji, pa bi ih Zagreb trebao imati i puno više. Rim ima više od dvije tisuće akcelerografa, a Zagreb ih trenutno ima samo pet.

Komentiraj