Maslačak ili divlji radič je jestivi korov koji obiluje vitaminima i mineralima, uključujući kalcij, magnezij, željezo i vitamine A, C, B, E i K. Listovi sadrže lutein, snažan antioksidans, a korijen je bogat inulinom, prebiotičkim vlaknima, zbog čega je odličan za dijabetičare. Maslačak raste tijekom cijele godine, a korijenje, lišće i cvjetovi mogu se koristiti u raznim slatkim i slanim receptima.
Zeleni listovi maslačka najčešće se kuhaju ili pripremaju na salatu. Zbog nazubljenih rubova na francuskom se zove “dent de lion”, što u prijevodu znači “lavlji zubi”. Sličan mu je i engleski naziv – dandelion.
Kada i kako brati maslačak?
Planirate li brati divlji maslačak, važno je obratiti pozornost na okolinu u kojoj raste, odnosno izbjegavati one uz cestu jer se na njima talože teški metali ili pako one koji su u dometu kućnih ljubimaca.
Maslačak raste tijekom cijele godine, no bitno ga je brati u pravo vrijeme, želite li savršen okus, budući da određeni dijelovi biljke postaju gorči nakon što maslačak počne cvjetati. Korijenje maslačka obično se bere u kasnu jesen i zimi, lišće u rano proljeće, a cvijeće ljeti.
View this post on Instagram
Uberete li korijen maslačka usred ljeta i ispečete li ga, bit će jako drvenast, tvrd i gorak. To je zato što je biljka počela cvjetati i ne proizvodi inulin, što je čini slatkom.
Gorak je i sladak
Maslačak je iz obitelji suncokreta i srodnik je zelene salate, cikorije i endivije. Poput cikorije i endivije, rikole i kelja, njegovi su listovi gorki. Gorak okus maslačka djelomično dolazi od mliječnog soka koji pomaže biljci da se obrani od kukaca i drugih životinja. Budući da mlađi listovi sadrže manje gorkih spojeva, imaju blaži okus.
Okus korijena ubranog u pravo vrijeme podsjeća na mrkvu, a pečenjem postaje još slađi, poput karamele.
Cvjetovi maslačka imaju slatkast, medeni okus, a najbolji je način da ih stavite u kipuću vodu 10 minuta i napravite ukusan i ljekovit čaj od maslačka.
Dio je mediteranske kuhinje
Divlji radič popularan je sastojak mediteranske, osobito talijanske kuhinje. Stavlja se u juhe, slastice i salate, a od listova se radi i pesto. No nekako je ipak najbolji sirov na salatu, s maslinovim uljem, par kapi octa i tvrdo kuhanim jajetom.
Budući da su slatki, cvjetovi maslačka koriste se za proizvodnju vina, džemova i želea, a mogu se ispeći u tijestu ili pak ukiseliti.
Kava i čaj od korjena maslačka
Za korijenje, lagano i sporo pečenje ključno je za dobivanje karamelastog okusa, a od njega se mogu kuhati čaj i kava koji imaju brojne zdravstvene dobrobiti:
-snažni su dijuretik
-obnavljaju jetra
-pomažu regulirati šećer u krvi, prirodno ga snižavaju
-pomažu pri mršavljenju jer ubrzavaju metabolizam
– čuvaju zdravlje crijeva
Tzv. kava od korijena maslačka, baš kao i kava od cikorije, ne sadrži kofein, no obiluje antioksidansima, okusom podsjeća na kavu, a ima isti učinak kao i čaj od korijena. Razlikuje se od njega u tome što se korijen za “kavu” od maslačka tostira ili prži.
View this post on Instagram
Čaj od korijena maslačka napravit ćete tako da ćete dvije žličice osušenog, usitnjenog korijena kuhati u pola litre kipuće vode, desetak do 15 minuta.
Za razliku od listova koji su najslađi u rano proljeće, korijen je najhranjiviji (obiluje prebiotičkim inulinom) u jesen, kada maslačak ne cvjeta.
Komentari