HINA/ Daniel KASAP

“Kiklop” premijerno 22. veljače u Gavelli

Klasik hrvatske književnosti 20. stoljeća, roman “Kiklop” Ranka Marinkovića, nakon više od četiri desetljeća ponovno će zaživjeti na kazališnim daskama u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavelli, gdje će premijerno biti postavljen u petak 22. veljače u režiji Saše Anočića kao velika ansambl predstava čija je tema rasapa vrijednosti u razdoblju nemira i straha, kako je rečeno u četvrtak na konferenciji za novinare, danas ponovno itekako aktualna.

Ravnatelj Gavelle Dražen Ferenčina istaknuo je kako je riječ o prvom kazališnom uprizorenju po mnogima najznačajnijeg hrvatskog romana svih vremena u više od 40 godina: Kosta Spajić postavio ga je 1976. u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu. Poznat je i film Antuna Vrdoljaka iz 1982., te televizijska serija koju također redateljski potpisuje Vrdoljak.

“Nakon dva ‘Kiklopa’ koji se itekako pamte, vjerujem da se događa još jedan koji će se pamtiti – to je ‘Kiklop’ u kazalištu Gavelli u režiji Saše Anočića”, rekao je Ferenčina.

Modernistički roman hrvatskog književnika Ranka Marinkovića iz 1965. godine, pisan svojevrsnom montažom asocijacija i slika, “Kiklop” je smatran jednim od najvećih romana hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća, a po mnogima je i najbolji hrvatski roman svih vremena. Pun je grotesknih i ekscentričnih prizora, obrata, skandala, snažnih manifestacija tjelesnosti, pa i erotske raspojasanosti.

U središtu je lik Melkiora Tresića, mladoga intelektualca u potrazi za identitetom, u isti mah zadivljena i zgađena plejadom likova s kojima se želi poistovjetiti. Na jednoj razini, “Kiklop” je hommage boemskom ozračju međuratnoga Zagreba u kojem je Tin Ujević pisao i obilazio kavane, što su bile poprišta intelektualnih nadmetanja jednog od posljednjih naraštaja umjetnika-erudita.

Na drugoj razini, roman je i ljubavna priča kojoj je u žarištu Žena-Nepoznanica. Melkior joj nadijeva ime Vivijana, prema francuskoj glumici Viviane Romance, stvarajući u umu i mašti utjelovljenje vječne žudnje koja poprima obrise niza mitskih i literarnih žena, budeći u Melkioru neizdrživu ljubomoru, ali i idealističku čežnju za ljepotom.

Sve to natopljeno je neizvjesnošću i strahom od smrti i uobličeno u tri kronološki povezane dramske kompozicije koje se događaju od jeseni 1940. do proljeća 1941. godine.

“Taj komad donosi jednu atmosferu Zagreba pred Drugi svjetski rat, obilježenu strahom, otuđenjem, raspadom etičkih vrijednosti, društvom koje tone u kaos – svime onime čemu nažalost svjedočimo i mi danas, što je više nego dovoljno razloga da se netko uhvati ‘Kiklopa’, a ja vjerujem da je jedan od zadataka Gavelle da povremeno ima i takve velike projekte i predstave na svome repertoaru”, istaknuo je Ferenčina.

Režija je povjerena Anočiću, koji se “često hvata u koštac s antijunacima koji se ne snalaze u zadanim okolnostima, koji imaju neki strah od nesnalaženja u okolini koja ih okružuje, što je nešto karakteristično i za Melkiora Tresića”, dodao je ravnatelj.

Anočić je istaknuo kako je riječ o izvanredno zanimljivom i slojevitom romanu koji nije bilo lako prilagoditi: “Sam tekst je toliko briljantan i genijalan da ne znate što biste izbacili. Mi ćemo se potruditi ispričati tu priču”, rekao je redatelj.

Rad na “Kiklopu” u Gavelli jedno mu je od najugodnijih dosadašnjih redateljskih iskustava, napomenuo je: “Kad smo počeli raditi, dogodilo se nešto posebno. Iz dana u dan se ostvaruje i razvija lijepa situacija. Mislim da imamo šansu napraviti nešto jako dobro, a bez glumaca koji su spremni u svakom trenutku napraviti sve, to bi bilo nemoguće”.

U predstavi igraju: Franjo Dijak kao Melikor, Dražen Kühn kao Maestro, Filip Šovagović kao Atma, te Nenad Cvetko, Hrvoje Klobučar, Sven Medvešek, Živko Anočić, Antonija Stanišić Šperanda, Andrej Dojkić, Natalija Đorđević, Ivica Pucar, Ivan Grčić, Martina Čvek, Andrej Kopčok, Đorđe Kukuljica, Nikola Baće, Dijana Vidušin, Janko Rakoš, Amar Bukvić i Anja Đurinović Rakočević.

Dramaturginja je Petra Mrduljaš, Anočić uz režiju potpisuje dramatizaciju, te scenografiju, kostimografkinja je Marita Ćopo, oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik a autor glazbe Matija Antolić. Plakat za predstavu potpisuje Studio Cuculić.

Komentiraj