NACIONAL DONOSI DOKUMENT Službe državne sigurnosti iz Osijeka iz 1974. u kojem se opisuje kako je njihov suradnik ‘Kolega’, što je bilo kodno ime Vladimira Šeksa, odigrao ključnu ulogu u otkrivanju hrvatskih nacionalista koji su u Đakovu u doba najveće Titove moći ispisivali parole za slobodnu Hrvatsku, zbog čega su svi redom procesuirani

Nacional je u posjedu dokumenta nekadašnje Službe državne sigurnosti – Centar Osijek koji ozbiljno dovodi u sumnju nedavne opetovane izjave Vladimira Šeksa, najdugovječnijeg aktivnog hrvatskog političara i ključnog neformalnog savjetnika premijera Andreja Plenkovića, da je on bio žrtva Udbina progona, a ne njihov suradnik pod kodnim imenom „Kolega“. Šeks je o svojoj boljoj prošlosti prije dva tjedna, odnosno 8. travnja, objavio opsežan referat u Jutarnjem listu reagirajući zapravo na njihov članak od 26. studenog prošle godine u kojem su otkrili da je Šeks godinama surađivao s Udbom koja mu je dala kodno ime „Kolega“.

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

REAKCIJA ‘Osoba kodnog imena ‘Kolega’, koja je SDS-u otkrila grupu koja je pisala parole, nije Vladimir Šeks već Franjo Kiđemet’

U Vašem tjedniku broj 1044 od 24. travnja 2018. godine objavljena je kolumna novinarke Orhideje Gaura Hodak s naslovom „VLADIMIR ŠEKS: Ekskluzivni dokument otkriva kako je suradnik ‘Kolega’ Udbi raskrinkao grupu koja je pisala parole protiv Tita i Partije“.

Na stranici 24. u opremi članka piše: „Nacional donosi dokument Službe državne sigurnosti iz Osijeka iz 1974. u kojem se opisuje kako je njihov suradnik ‘Kolega’ što je bilo kodno ime Vladimira Šeksa, odigrao ključnu ulogu u otkrivanju hrvatskih nacionalista koji su u Đakovu u doba najveće Titove moći ispisivali parole za slobodnu Hrvatsku, zbog čega su svi redom procesuirani.”

Dalje, velikim slovima nalazi se podnaslov „Kako je ‘kolega’ UDBI raskrinkao grupu iz Đakova koja je pisala parole protiv Tita, partije i srpske hegemonije”, pa na strani 25. istaknut dio teksta,“Smrt srpskoj vladavini i Titu. Hrvati u borbi protiv Srbije, živjeli svi Hrvati, Dolje Tito izdajica Hrvata, živila NDH, samo su neke od parola za čije je pisanje ‘Kolega’ okrivio grupu oko Pere Sekerka”.

Uz tekst priloženi su i dijelovi informacija Centra državne sigurnosti iz Osijeka i to informacija br. 81 od 2.41974. i broj 185 od 28.8.1974. godine.

U tekstu se pokušava dokazati da je Vladimir Šeks bio suradnik Službe državne sigurnosti kodnog imena ‘Kolega’ koji je otkrio grupu koja je pisala neprijateljske parole i koji je prokazao da je glavni organizator i izvršilac Sekerko Perko iz Đakovačke satnice, a njegovi pomoćnici i suučesnici Ciglar Ivan i Mitrović Franjo iz Đakovačke satnice, te Ditrih Franjo iz Mandićevca.

U tekstu se navodi kako „informacija osječkog centra Službe državne sigurnosti broj 81 od 2. travnja 1974 godine donosi jednu drugačiju sliku Vladimira Šeksa. U tom dokumentu Šeks se ne spominje pravim imenom, već pod kodnim imenom kolega i to kao operativna veza i izvor informacija, a dokument potpisuju djelatnici službe Stevo Arnić i Željko Bartolović.“

Ovakav navod novinarke je potpuno pogrešan jer osoba kodnog imena „Kolega“ nije Vladimir Šeks već Franjo Kiđemet.

Da je Franjo Kiđemet kodnog imena“‘Kolega’ otkrio SDS-u imena ove grupe koji su pisali parole i kasnije bili osuđeni dokazuje slijedeće informacije:

– ,Informacije’ Centra Službe državne sigurnosti Osijek (CSDSOS) pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu (HDA- F.1561, SDS RSUP SRH) u Zagrebu, odnosno nekoliko ,Informacija’ iz 1974. godine vezanih za, stvaranje ilegalne neprijateljske organizacije u zemlji na principu trojki”. U tim ,Informacijama’ se navodi da se organizacija zvala „Hrvatska republikanska mladež”, skraćeno HRM, te da su njeni pripadnici ispisivali, parole neprijateljskog sadržaja u Đakovu i pet sela ove općine 10/11. 8., 14./15. 8. i 23./24. 8. 1973.” Autori tih ,Informacija’, službenici osječkog centra SDS-a Stevo Arnić i Željko Bartolović, tvrde da su uz pomoć OV ,Kolega’ uspjeli otkriti počinitelje: „ ‘Kolega’ je ukazao da je glavni organizator i izvršilac Sekerko Pero iz Dak. Satnice, nosilac PI (nap.: ,Putna isprava”), privremeno na radu u SR Njemačkoj, a njegovi pomoćnici Ciglar Ivan i Mitrović Franjo iz Dak. Satnice i Ditrih Franjo iz Mandićevca, SO Đakovo” (,Informacija br. 81”, 2. travnja 1974., CSDSOS, HDA-F. 1561, SDS RSUP SRH).

– ,Informacija br. 81’ od 2. travnja 1974., na zadnjoj stranici piše ,Kiđemet Franjo, sin Franje, rođen 16. 2. 1954. u Đak. Satnici, SO Dakovo, Hrvat, radnik, neoženjen, ima nepotpunu osnovnu skolu, stalno prebiva u Đak. Satnici, M. Tita 48, član je ilegalne neprijateljske organizacije ‘HRM’, položio zakletvu, pridobiven za suradnju i u dobroj mjeri pridonio otkrivanju organizacije i autora neprijateljskih parola” (,Informacija br. 81”, 2. travnja 1974., HDA- F. 1561, SDS RSUP SRH).

Ista ,Informacija’ nalazi se i u osobnom dosjeu prvoosumnjičenog Pere Sekerka (osobni dosje P. Sekerka br. 140664, HDA- F. 1561 SDS RSUP SRH, str. 22 do 32). Sastavni dio njegova dosjea čini i Operativni dnevnik u kojega su službenici osječkog SDS-a zapisivali sve važnije radnje i događaje vezane uz obradu P. Sekerka, pa su među ostalim naveli: „Kidemet Franjo (…) nam je pomogao u raščišćavanju ove grupacije i otkrivanju autora pisanja neprijateljskih parola”.

Iz dotične ,Informacije’ može se doznati daljnje postupanje osječkog centra SDS-a: ,Pošto Sekerko radi u SR Njemačkoj, a obzirom na informacije do kojih smo došli preko ‘Kolege’, da sa spomenutim saučesnicima održava vezu i da je najavljivao dolazak u zemlju, službenici osječkog SDS-a planirali su pristupiti uhićenju spomenute četvorke, tek po dolasku Sekerka na odmor u zemlju“. No, budući da je Ditrih u međuvremenu otišao na odsluženje vojnog roka u JNA, a Ciglar pronašao posao u Kopru/Slovenija, te da je ‘Kolega’ informirao da se i Mitrović Pero priprema za odlazak u Koper, što je upućivalo na sumnju da bi njih dvojica mogli pokušati bijeg preko granice”, Bartolović i Arnie navode da su se odlučili na njihovo prijevremeno uhićenje, svjesni činjenice da nam je Sekerko, koji je za sada glavni organizator, nedostupan” (,Informacija br. 81’, 2. travnja 1974., HDA-F. 1561, SDS RSUP SRH).

Prvi je uhićen pripadnik trojke Franjo Ditrih (vidjeti: osobni dosje F. Ditriha br. 140675, HDA F. 1561 SDS RSUP SRH), potom Petar Mitrović (vidjeti: osobni dosje P. Mitrovića br. 140700, HDA- F. 1561 SDS RSUP SRH) i na kraju Ivan Ciglar (vidjeti: osobni dosje I. Ciglara br. 140668, HDA- F. 1561 SDS RSUP SRH).

Tadašnji šef osječkog centra SDS-a Dragan Krnić je 15. ožujka 1974., šifriranom ‘Depešom’ izvijestio republičku središnjicu SDS-a u Zagrebu o uhićenju F. Ditriha i njegovom priznanju. Štoviše, u toj je ‘Depeši’ otkrio i stvarni identitet OV ,Kolega’ -Franju Kiđemeta iz Đakovačke Satnice kojega je Ditrih u svom priznanju naveo kao jednu od osoba iz šireg kruga grupe koju su predvodili Sekerko, Ciglar, Mitrović i Ditrih (,Depeša br. 112” od 15. ožujka 1974. osobni dosje F. Ditriha br. 140675, HDA- F. 1561 SDS RSUP SRH).

U osobnom dosjeu Franje Kiđemeta nalazi se transkript snimljenog razgovora dana 6. prosinca 1973. između njega i službenika osječkog SDS-a Željka Bartolovića (,Reprodukcija vrpce’ od 6. prosinca 1973., osobni dosje F. Kiđemeta br. 140686, HDA- F. 1561 SDS RSUP SRH, str. 3 do 14); kao i ‘Službena zabilješka’ o jednom od prvih u nizu doušničkih izvješća OV ,Kolege’, koju je 11. veljače 1974. sastavio službenik osječkog SDS-a Željko Bartolović (,Službena zabilješka’ od 11. veljače 1974., osobni dosje F. Kiđemeta br. 140686, HDA- F.1561 SDS RSUP SRH, str. 15 i 16).

Iz svega navedenoga nedvosmisleno proizlazi da je dotični Franjo Kiđemet bio OV ,Kolega’ uz čiju su pomoć službenici osječkog centra SDS-a otkrili P. Sekerka, I. Ciglara, P. Mitrovića i F. Ditriha kao pripadnike, ilegalne neprijateljske organizacije u zemlji na principu trojki „koji su ispisivali parole neprijateljskog sadržaja u Đakovu i pet sela ove općine”, što je dovelo do njihovog procesuiranja.

Novinar doista ima pravo izražavati stajalište o svim događajima, pojavama, osobama, predmetima i djelatnostima, no ima i dužnost provjeravati istinitost činjenica o kojima piše te poštovati privatnost, dostojanstvo, čast i ugled osoba.

Slijedom iznesenog, a sukladno Zakonu o medijima tražimo da se objavi ovaj ispravak objavljene informacije kojom je povrijeđeno pravo na ugled, čast, dostojanstvo i ime Vladimira Šeksa.

Zahtijevamo da ispravak objavite sukladno odredbama Zakona o medijima, na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljen tekst novinarke Orhideje Gaure posebno u odnosu na naslovnicu i opremu predmetnog članka.

Vesna Škare Ožbolt

Komentiraj

PREKOPixsell
Podijeli objavu
Prethodni članakHZZO Spinraza uvrštena na osnovnu listu lijekova
Sljedeći članakČOVIĆ “Država BiH nikada nije zauzela službeno stajalište protiv gradnje Pelješkog mosta”
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.