Goran Stanzl/PIXSELL

Kako je Bozanić opsovao zbog propasti crkvenih 25 mil. kuna

Objavljeno u Nacionalu br. 804, 2011-04-12

HIBRIDNI DEPOZIT CRKVENOG NOVCA UGROŽEN JE zbog poslovnih teškoća Karlovačke banke: na takvo ulaganje utjecala je majka šefa banke i ekonomska savjetnica Crkve

Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić nedavno se jako uznemirio, jer je od svojih suradnika doznao da bi mogla postati upitna sudbina višemilijunskog depozita crkvenog novca, koji se nalazi u Karlovačkoj banci, doznao je Nacional od upućenih bankarskih krugova bliskih visokim crkvenim dužnosnicima. Prema njihovim tvrdnjama Bozanić je bio ljutit, a navodno je čak i vikao na svoje suradnike te neprimjereno uzviknuo: ”Dovraga, kako se to moglo dogoditi?” te zatražio da se precizno ispita tko je i zašto kao depozit položio više od 20 milijuna kuna novca Zagrebačke nadbiskupije u Karlovačku banku. U Karlovačkoj banci nalazi se više od 20 milijuna kuna novca Zagrebačke nadbiskupije, odnosno između 23 i 28 milijuna kuna. Radi se o hibridnom depozitu koji ulagatelju donosi nešto veće kamate od onih koje se mogu dobiti od uobičajenih štednih kamata, ali se takvi depoziti u slučaju da banka uđe u poslovne teškoće, pretvaraju u suvlasnički udio u banci, te se zapravo ne mogu unovčiti.

TO SE SADA POČELO događati s tim depozitom u Karlovačkoj banci, jer je ugovor Crkve i banke navodno potpisan na pet godina i prije isteka tog roka nema govora o tome da se novac može podići. Prije polaganja tog novca u Karlovačku banku Hrvatska biskupska konferencija obratila se Nadbiskupskom duhovnom stolu s molbom da se Zagrebačkoj nadbiskupiji, kao najvećoj u Hrvatskoj, dopusti da raspolaže s tim novcem. Josip Bozanić navodno je predložio da se o tome raspravlja na Ekonomskom vijeću.

Tako se došlo u situaciju da o tome mogu odlučivati i Marija Šola i Branimir Markota, za koje se tvrdi da su rijetki, ako ne i jedini laici zastupljeni u crkvenim ekonomskim vijećima.

Tvrdi se da su za odluku o deponiranju crkvenog novca u Karlovačku banku isprva lobirali i Vinko Puljić i Marin Srakić, na preporuku Marije Šole. Navodno je za tu odluku već na početku znao i Josip Bozanić. Marija Šola je majka Sandija Šole, predsjednika Uprave Karlovačke banke, a prema javno dostupnim informacijama iz njenog životopisa koji je objavljen na internet stranici Udruge hrvatskih poslovnih žena Krug, ona od 2008. obnaša i funkciju savjetnika i prokurista Karlovačke banke.

DO NACIONALA JE prošli tjedan došla informacija da se Bozanić uznemirio zato što je primio upozorenje nekih utjecajnih bankara da taj novac u Karlovačkoj banci nije siguran. Upućeni poslovni izvori tvrde da je sa Šolinom obitelji blizak i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Zato su se čak pojavile i tvrdnje da je Bozanić spomenuta upozorenja dobio upravo iz Hrvatske narodne banke. Ako bi te tvrdnje bile točne, bio bi to prilično neugodan skandal za Hrvatsku narodnu banku, jer nije njen posao selektivno upozoravati ulagače da im depoziti u nekim bankama nisu sigurni. Bozanić se, doduše, mogao uznemiriti i ako je pratio pisanje novina, koje su o problemima Karlovačke banke već izvještavale.

ZAGREBAČKI NADBISKUP nije jedina osoba iz hrvatskog javnog života koja ovih dana ima razloga za brigu zbog Karlovačke banke. Karlovačka banka jedna je od tzv. malih hrvatskih banaka, koja je privukla pozornost javnosti tijekom 2006., kada je svoj novac u nju uložilo nekoliko poznatih imućnih Hrvata. To su učinili poznati umirovljeni sportaši, tenisač Goran Ivanišević, nogometaš Dario Šimić i košarkaš Ivica Žurić, a uz njih su to učinili i neki poznati poduzetnici, Boris Vidić, suvlasnik kurirske službe City Express, te Mate Šarić, zastupnik JVC-a i Marijan Šarić, zastupnik Samsunga za Hrvatsku, koji su ujedno i klijenti te banke. Osim njih, u banku je znatan novac uložio i izvjesni Batheja Pramod, kojeg je vodstvo banke u to vrijeme opisalo kao višegodišnjeg vlasnika tzv. hibridnih instrumenata u banci. Najveći pojedinačni dioničar u banci je Sandi Šola, predsjednik Uprave te banke, javnosti poznatiji po tome što ujedno obnaša i funkciju predsjednika Hrvatskog rukometnog saveza. Sandi Šola je sin bivše čelnice Partner banke Marije Šole i nećak Marijana Šarića, također suvlasnika Karlovačke banke. Upravo je u Šarićevu trgovačko-poslovnom centru Europatrade u Sesvetama Karlovačka banka 2006. otvorila prvu zagrebačku poslovnicu.

U TO JE VRIJEME Karlovačka banka slovila za jednu od perspektivnijih banaka na tržištu, koja je zbog poznatih ulagača uspjela popraviti svoju bilancu. Ukupno šestorica ulagača uplatili su 93 milijuna kuna, pa se dotadašnji temeljni kapital banke povećao na 135 milijuna kuna. Tih šest dioničara banke stekli su tada ukupno 46,3 posto udjela u novoformiranom temeljnom kapitalu, a novi jamstveni kapital banke popeo se do približno 200 milijuna kuna. U prvoj polovini te godine aktiva banke rasla je za oko 9 posto, a Šola je najavljivao da će se taj rast i dalje nastaviti. To je isprva bilo tako, ali nakon nekog vremena Ivica Žurić je izišao iz vlasničke strukture banke, a Dario Šimić i Goran Ivanišević su smanjili svoje udjele. Skori početak velike svjetske gospodarske krize i recesije utjecali su na poslovanje Karlovačke banke, koja je dijelom i zbog toga ušla u poslovne probleme. Banka je 2009. završila sa 20,4 milijuna kuna gubitka. Šola je na glavnoj skupštini dioničara u kolovozu prošle godine takvo stanje opravdavao prelijevanjem financijske krize u recesiju, porastom pasivne kamate na depozite u bankama, bijegom štediša iz kunske štednje u euro i drugim razlozima. Šola je tom prilikom rekao dioničarima da je operativna dobit banke prije rezervacije sredstava iznosila 30 milijuna kuna, te da su se morale povećati rezervacije za 36 milijuna kuna, pa je to izazvalo spomenuti gubitak u 2009. Banka je u to vrijeme imala adekvatnost kapitala sukladnu propisanoj, a kretala se od 11,2 do12,46 posto. Slična razina iskazanog gubitka zadržala se i do kraju prvog polugodišta lani kad je gubitak iznosio 14,3 milijuna kuna.

POSLOVNI REZULTATI BANKE otad su dodatno pali. Prema nerevidiranim podacima Hrvatske narodne banke Karlovačka banka prošlu je godinu završila sa 83,2 milijuna kuna gubitka, a stopa adekvatnosti kapitala banke smanjila se na 7,9 posto, što je znatno manje od minimalno propisanih 12 posto. Zbog toga i zbog problema rastućih upitno naplativih potraživanja, Karlovačka banka našla se pod povećanim nadzorom Hrvatske narodne banke, što traje i danas. U Karlovačkoj banci tvrde da je na rezultat poslovanja ponajprije utjecalo povećanje rezervacija za rizike u kreditnom portfelju banke, zbog kašnjenja u otplatama kredita, te nužnost smanjenja procjena založenih nekretnina, do čega je došlo zbog neaktivnog tržišta nekretnina. Zanimljivo je da se analizom javno dostupnih informacija početkom 2010. moglo vidjeti da su rezervacije za rizike najviše povećale najveće banke u Hrvatskoj, što nije utjecalo na njihovo poslovanje, pa su one i dalje enormno zarađivale. Međutim, u isto to vrijeme neke su banke, uključujući i Karlovačku banku, te rezervacije smanjile za 43 posto. Šola je tada to objasnio tvrdnjom da su neke kredite uspjeli naplatiti. Zanimljivo je i to da su se rezervacije u manjim bankama uvijek naglo povećavale ili neposredno uoči, ili gotovo usporedo s provođenjem nadzora Hrvatske narodne banke nad poslovanjem u tim bankama. Zbog svega navedenoga, a i zbog nekih drugih propusta, Karlovačka banka našla se pred velikim poslovnim izazovima. O problemima u poslovanju banke počelo se pisati u poslovnim dnevnim novinama, ali se i novine prema tim temama počinju odnositi sve odgovornije, pa se postojeći problemi ne preuveličavaju. Možda je to tako i zbog nekih neformalnih signala koji su se počeli slati iz Hrvatske narodne banke.

U HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI smatra se da su gubici Karlovačke banke već premašili ukupnu vrijednost banke, ali unatoč tome neće dopustiti da ta banka propadne jer propast Karlovačke banke ne bi bila dobra niti za opće gospodarsko stanje u zemlji, niti za reputaciju Hrvatske narodne banke i guvernera Željka Rohatinskog, kazao je Nacionalov izvor blizak HNB-u. No, takvo je ozračje ipak dovelo do zabrinutosti nekih koji svoj novac drže u Karlovačkoj banci. Tako se nedavno zabrinuo i nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić. S druge strane, tvrdi se da bi i trenutačnu krizu poslovanja Karlovačke banke trebalo strpljivo promatrati, jer ona vjerojatno neće dugo trajati, a može se uslijed gospodarskog oporavka pretvoriti i u novi poslovni uzlet. U prilog tome navodi se i jedna zanimljiva transakcija koja se dogodila početkom veljače ove godine. U kratkom priopćenju koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi 2. veljače, navodi se da je Jaime Ivan Guerrero Devlahovich, čileanski poduzetnik hrvatskih korijena, od Batheje Pramoda kupio 73.900 dionica Karlovačke banke, te da Vlahovich nakon te transakcije drži 8,5 posto udjela u temeljnom kapitalu banke. U jednom dijelu poslovnih krugova navodi se da do takvog pojedinačnog ulaganja ne bi došlo da se uskoro ne očekuje pozitivni rasplet poslovnih problema Karlovačke banke.

Komentiraj