Inin direktor koji je povukao kandidaturu za člana Uprave lobirao za oprost pola milijarde kuna naftnim tvrtkama

Otkrivamo koja je bila uloga Emanuela Kovačića, koji se naglo povukao iz trke za mjesto člana Uprave Ine, u skandaloznom Vladinom oprostu velikog dijela kazne koju su Ina i druge naftne tvrtke trebale platiti zbog prevare potrošača s aditivima za gorivo

Emanuel Kovačić, bliski poznanik premijera Andreja Plenkovića kojeg je Vlada najprije predložila za člana Uprave Ine umjesto Uprave smijenjene zbog plinske afere, da bi on potom iznenada povukao kandidaturu, bio je upleten u najveću prevaru hrvatskih potrošača koju je proizvela Ina. Naime, Vlada je Ini oprostila više od 200 milijuna kuna kazne zbog nedodavanja aditiva u gorivo, a sve su platili potrošači koji su za gorivo bez aditiva plaćali veću cijenu iako u gorivu nije bila propisana količina aditiva, već znatno manja.

Nacional je od dvaju neovisnih izvora dobio informaciju da Emanuel Kovačić nije slučajno povukao svoju kandidaturu, već da je to učinio zbog straha da ne bude otkriveno u što je sve bio upleten. Moguće da je jedan od razloga bilo i njegovo sudjelovanje u aktivnostima koje su dovele do sporne vladine Uredbe kojom je Ini poklonjeno najmanje 200 milijuna kuna, a još toliko i drugim naftnim kompanijama.

Nacional je sada dobio uvid u dokumentaciju iz koje proizlazi i točan iznos koji je Ina trebala platiti, a riječ je o iznosu od čak 320 milijuna kuna. Na taj je iznos Vlada Ini dala popust od čak 75 posto pa je na kraju Ina platila oko 80 milijuna kuna kazne.

Emanuel Kovačić dugogodišnji je Inin direktor Sektora za odnose s vanjskim subjektima, a Nacionalovi izvori tvrde da je svoju poziciju zadržao zahvaljujući razgranatim poznanstvima kojima se često hvali. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

No Vlada nije oprostila samo Ini nego i drugim naftnim kompanijama. Ukupan iznos koji je Vlada trebala naplatiti bio je pola milijarde kuna – otprilike isto onoliko koliko je u najnovijoj plinskoj aferi pronađeno na računu oca njenog glavnog aktera. No umjesto pola milijarde kuna, Vlada je odlučila naftnim kompanijama otpisati 75 posto pa su umjesto ukupno 503 milijuna kuna, na kraju platile svega 125 milijuna kuna naknade. Slična praksa nastavila se i 2019. i 2020. godine kada je Vlada smanjila visinu popusta, ali je promijenila način izračuna naknada tako da su naftne kompanije opet profitirale i platile manje no što su trebale. Tako su u 2019. naftne kompanije trebale platiti svega 30 milijuna kuna kazni, ali su na kraju, s popustom, platile 21 milijun kuna.

A u svemu tome sudjelovao je i Emanuel Kovačić, koji i sada radi u Ini, i to kao direktor Sektora za odnose s vanjskim subjektima Ine. Kako tvrde Nacionalovi izvori, upravo s te pozicije on je kod raznih državnih agencija i ministarstava lobirao da Vlada 2018. oprosti Ini više od 200 milijuna kuna kazne koju je Ina trebala platiti zbog nedodavanja aditiva u gorivo.

Kao jednog od kandidata za člana Uprave Ine, premijer Plenković podržao je Emanuela Kovačića, čovjeka o kojem izvori iz naftnog sektora tvrde da ne bi imao ni kapaciteta ni znanja za takvu funkciju. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Da je i Emanuel Kovačić „imao prste u tom pekmezu“, otkrio je Nacionalu izvor dubinski upućen u poslovanje Ine nakon što je Nacional u prošlom broju objavio da je Vlada premijera Andreja Plenkovića 2018. donijela spornu Uredbu kojom je Ini oprostila više od 200 milijuna kuna penala, a otprilike još toliko i drugim naftnim kompanijama, zbog nedodavanja aditiva u gorivo.

“Emanuel je jako bio povezan s time što su Ćorić i Plenković oprostili naftnim kompanijama stotine milijuna kuna kazni zbog nedodavanja aditiva u gorivo. On je bio upetljan u cijelu tu priču, on je na tome radio, lobirao je na razno-raznim mjestima, od Hrvatske gospodarske komore do Ministarstva i državnog tajnika Ive Milatića. Na sve je moguće načine i sa svim mogućim ljudima radio na tome, u ime Ine jer je, naravno, to MOL-u bilo interesantno. To je velika prevara hrvatskih potrošača, samo što to ljudi ne razumiju ili ne znaju. Vi ste platili u litri goriva aditiv koji se uopće nije nalazio u gorivu. Vi ste to platili, Ina je inkasirala, a nije potrošila ni kune da bi platila taj aditiv. Država je to trebala penalizirati da nikome ne padne više na pamet tako manipulirati, ali umjesto penala, država je odlučila kompanijama koje su ionako profitirale, dati još i ogroman popust. To je ogromna prevara potrošača”, tvrdi Nacionalov izvor.

Nacional je od dvaju neovisnih izvora dobio informaciju da Emanuel Kovačić nije slučajno povukao svoju kandidaturu, već da je to učinio zbog straha da ne bude otkriveno u što je sve bio upleten

Na pitanje kako to da je Emanuel Kovačić bio u sve uključen, taj izvor je pojasnio:

“Zato što je on poznat u Ini kao čovjek s nevjerojatnim rasponom poznanstava, kojima se vrlo često i sam hvali, pa je vrh MOL-a to očito htio iskoristiti jer su ga se prije toga htjeli riješiti, a ovako im je ispao koristan. Svi su znali da je Kovačić lobirao na sve moguće strane da se ta regulativa promijeni nama u korist i da se to na kraju i dogodilo.”

Drugi izvori bliski i vrhu HDZ-a i Upravi Ine potvrdili su da je Emanuel Kovačić čovjek koji osobno vrlo dobro poznaje premijera Andreja Plenkovića i da je on bio Plenkovićeva osobna akvizicija za ulazak u Upravu Ine. Ujedno su tim odabirom, neovisno o tome što je Kovačić na kraju sam odustao, bili zgroženi jer smatraju da osim što može biti šarmantan i slatkorječiv, Kovačić naprosto nema tu razinu kapaciteta, a pogotovo znanja, da bi mogao sudjelovati u upravljanju Inom.

Sporna uredba kojom je Ini oprošteno više od 200 milijuna kuna na ime kazne zbog nedodavanja aditiva u gorivo, donesena je u mandatu ministra Tomislava Ćorića, ali morala ju je odobriti Vlada. FOTO: Marin Tironi/PIXSELL

“Emanuel Kovačić kao direktor Sektora za vanjske subjekte nije imao izvršne ovlasti i nije mogao nikakve velike dealove raditi, ali je bio zadužen za ‘otvaranje vrata’ koja drugi nisu mogli otvoriti. Kad biste ga sreli u društvu, zasigurno bi vam djelovao kao zvrk i smijalica, dakle, ne djeluje kao čovjek kojem biste mogli povjeriti neke ozbiljnije poslove iz naftnog sektora. Glavni ‘selfmarketing’ bio mu je kako je bio s ovim ovdje, s onim ondje, nema toga koga on ne poznaje, s kim nije išao u vrtić, školu, fakultet… Svakako je često isticao da je dobar i s premijerom Plenkovićem i s predsjednikom Milanovićem jer je s njima išao i na neku diplomatsku akademiju. On je inače jedan izuzetno pristojan čovjek, ali ne bi nikako mogao egzistirati u Upravi jer je prefin i previše plašljiv. Inače dolazi iz fine obitelji koja se bavi prodajom slika, to im je temeljna djelatnost. Njegova mama je živjela u Švicarskoj gdje se obogatila, ne znam je li liječnica ili industrijalka, ali znam da imaju neku privatnu galeriju slika”, otkrio je taj drugi izvor.

Na pitanje je li moguće da je Kovačić povukao kandidaturu zato što u pitanju Ine nije posve čist pa se boji da bi nešto o njemu moglo iscuriti u medije, taj izvor je rekao:

“Ne znam, ali mislim da se kod njega dogodilo to da je u jednom trenutku njegov ego rekao da želi biti član Uprave, a u drugom trenu se zapitao što mu to treba.”

‘Emanuel je jako bio povezan s time što su Ćorić i Plenković oprostili naftnim kompanijama stotine milijuna kuna kazni. On je lobirao od HGK-a do Ministarstva i državnog tajnika Ive Milatića’

Sve se to uklapa u priču koju je ispričao prvi Nacionalov izvor, koji tvrdi:

“Kovačić je dečko iz neke stare zagrebačke obitelji, završio je Pravni fakultet, a sličnog je godišta kao Andrej Plenković i Josip Šurjak, bivši šef Hrvatske odvjetničke komore također uhićen u plinskoj aferi. Kovačić, Šurjak i Plenković svakako su se morali krajcati na faksu. Znam da je mene osobno impresionirao taj njegov raspon, lepeza svih tih poznanstava koja ima. Mađari su jedno vrijeme ozbiljno razmišljali o tome da ga se riješe, jer su mislili da im je beskoristan i da je to što on radi prodavanje magle, ali shvatili su da je dobro imati čovjeka koji svugdje ima takve veze, što se i pokazalo. Međutim, znam pouzdano da ga je predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon htio maknuti jer mu nije bilo jasno što ovaj uopće radi, ali je onda skužio da mu može biti od koristi kad je vidio koga ovaj sve zna. Njegovo radno mjesto se i zove ‘odnosi s vanjskim subjektima’, jer u tako velikim tvrtkama postoje ljudi koji mogu otvoriti vrata koja drugi ne mogu.”

A Kovačić je, po svemu sudeći, pomogao otvoriti vrata da Plenkovićeva vlada donese spornu uredbu vezanu uz oprost kazne za aditive. Tu je Uredbu Vlada donijela i izglasala na svojoj sjednici 20. prosinca 2018., a riječ je o Uredbi o posebnoj naknadi zbog nestavljanja biogoriva na tržište i zbog nesmanjivanja emisije stakleničkih plinova s potpisom premijera Andreja Plenkovića. Vlada je tom Uredbom Ini i drugim naftnim kompanija dala popust od čak 75 posto na iznos kazne koju su tvrtke morale platiti jer nisu dodavale aditive u gorivo. Iduće godine popust je smanjen na “samo” 30 posto, ali se drugačijim načinom izračuna ponovno išlo na ruku naftnim kompanijama.

Revizorsko izvješće Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u vezi posebne naknade zbog nestavljanja biogoriva na tržište, iz kojeg se vidi koliku su naknadu naftne kompanije trebale platiti pojedinačno i ukupno za 2018. i 2019.. FOTO: Nacional

Točan iznos “oprosta” kazne koji je Vlada de facto otpisala Ini, ali i drugim naftnim kompanijama, nisu htjeli otkriti ni iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ni iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – na koji su nas uputili upravo iz Ministarstva.

Međutim, izvor blizak Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji raspolaže takvim podacima, Nacionalu je dostavio opsežnu dokumentaciju u kojoj su navedeni točni podaci.

“S popustom od 75 % od ukupnog iznosa utvrđene naknade za 2018. od 503 milijuna kuna naplaćeno je svega 125 milijuna kuna naknade, a u 2017. s popustom od 30 % 49 milijuna kn od ukupnog iznosa od 164 mil. kn naknade, a u 2019. uz popust od 30 % naplaćeno je svega 21 mil. kn od ukupno utvrđenog iznosa naknade od 30 mil. kuna”, otkrio je Nacionalov izvor, a isti podaci navedeni su i u dokumentu pod nazivom Izvješće unutarnje revizije – Revizija posebne naknade za okoliš radi nestavljanja biogoriva na tržište.

Umjesto 503 milijuna kuna za 2018. godinu, naftne kompanije platile su iznos od tek 125 milijuna kuna jer im je Plenkovićeva vlada spornom Uredbom odlučila dati popust od čak 75 posto

Nacionalov izvor iz energetskog sektora blizak Upravi Ine tvrdi: “Vladinom Uredbom kojom oprašta 75 posto naknada za emisiju CO2 i za nedodavanje aditiva, odnosno biogoriva u gorivo, Vlada je Ini ušparala više od 200 milijuna kuna. Naime, mi smo 2018. i 2019. imali situaciju da su cijene goriva s aditivima bile veće, a aditivi se nisu dodavali jer su skupi. Time su tvrtke, a prvenstveno Ina kao najveća naftna kompanija, ušparale desetine i milijune kuna jer nisu dodavale aditive u gorivo. Tvrtke poput Ine svjesno su donijele odluku da neće dodavati aditive u gorivo jer su aditivi bili skupi. I očekivali su da će za to morati platiti oko 200 milijuna kuna kazne, odnosno naknada, jer je to propisano pravilnikom temeljem kojeg se plaćaju takve prekršajne odredbe. Međutim, Ini se više isplatilo ne dodavati aditive u gorivo i platiti kaznu, nego plaćati skupe aditive. I oni su to kalkulirali. Čak i da je platila puni iznos naknade, Ini bi se isplatilo nedodavanje aditiva. Isto vam vrijedi za Crodux, a isto vrijedi i za tvrtke koje em nisu platile skupe aditive, em su dobile popust na naknadu.”

Nominalno je riječ o Uredbi za koju je zaduženo resorno ministarstvo, tada Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i ministar Tomislav Ćorić, ali s obzirom na ogromne iznose koji su oprošteni velikim kompanijama koje ionako zarađuju ekstra profite, riječ je o odluci koja je morala biti usuglašena, ako ne i dogovorena odozgo prema dolje. I za nju je svakako odgovoran premijer Plenković kao konačni potpisnik te Uredbe.


Umjesto 320 milijuna kuna, Ina je 2018. platila 70 milijuna kuna kazne

Nakon što je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prošlog tjedna izbjeglo precizno odgovoriti na Nacionalova pitanja vezana uz Uredbu kojom je Ini i drugim naftnim kompanijama Plenkovićeva vlada odobrila “popust” za kaznu za nedodavanje aditiva u gorivo, i uputilo nas na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, iz Fonda su odgovorili na dio pitanja i objasnili kakva je procedura kod obračuna naknada.

“Rješenja za biogoriva obračunava i donosi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), u tekućoj kalendarskoj godini za prethodnu kalendarsku godinu. Po izdavanju rješenja, Ministarstvo dostavlja Fondu preslike istih te ih Fond evidentira u poslovnim knjigama i prati njihovu naplatu. Podatke o količinama i iznosu naknade vodi MINGOR”, stoji u odgovoru Lidije Tošić, voditelji Službe za odnose s javnošću Fonda.

Međutim, uz odgovor iz Fonda su dostavili i tablice iz kojih se vidi koliko je koja tvrtka platila naknadu za biogoriva. Te tablice potvrđuju Nacionalove navode, da je Ina za 2018. platila tek 70 milijuna kuna kazne – umjesto 320 milijuna.


Marin Zovko novi je kandidat Vlade za Upravu Ine

Izvor blizak Vladi potvrdio je Nacionalu da je novi kandidat za člana uprave Ine Marin Zovko, član uprave Plinacra. Zovko je diplomirao ekonomiju te magistrirao poslovno upravljanje (MBA) na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Profesionalni put započeo je u tvrtki Crosco (članici INA Grupe), odakle 2003. godine prelazi u Plinacro d.o.o., gdje od travnja 2013. godine obnaša dužnost predsjednika Uprave. Ranije je vršio dužnosti koordinatora za financije, rukovoditelja poslovne jedinice Financiranja, analize i izvještavanja, direktora Službe financija te direktora Poslovnih funkcija. Ima višegodišnje upravljačko iskustvo, s posebnim naglaskom na vođenje financija te organizaciju i upravljanje iz područja ekonomsko-financijskih poslova. Izvor blizak Vladi navodi i kako je uoči imenovanja novih članova uprave Ine došlo do turbulencija među suprotstavljenim mađarskim frakcijama. Taj izvor navodi kako je donedavni predsjednik uprave Ine Sandor Fasimon inače blizak potpredsjedniku Odbora direkora Mola Sandoru Csanyiju, te da njemu suprotstavljena frakcija bliska Zsoltu Hernadyju, bjeguncu od hrvatskog pravosuđa pravomoćno osuđenom zbog podmićivanja bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera radi stjecanja presudne kontrole nad upravljanjem u Ini, nastoji nametnuti svog kandidata u mađarsku kvotu.

Komentiraj