Hoće li 42 milijuna kuna biti dovoljna za sanaciju Zagreba?

Obnova Zagreba od potresa i dalje je tema broj jedan za stanovnike glavnog grada, a u večerašnjoj emisiji Otvoreno razgovaralo se o budžetu koji je predviđen za obnovu, ali i što većem angažmanu domaćih, građevinskih tvrtki kako bi se aktivirao taj sektor.

“Moj zadatak je oformiti fond. Mi smo ga 6. studenog registrirali i radimo na aktima. Nakon toga možemo iz Ministarstva povući određeni broj stručnjaka koji će činiti osnovni tim kojim će fond raspolagati početkom siječnja”, rekao je Damir Vanđelić, privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije u emisiji Otvoreno.

Komentirao je obnovu kuće obitelji Budak u Čučerja iz priloga emisije koja živi u kontejneru na hladnoći.

“Obnova obiteljske kuće je dosta jednostavni postupak. Ne znam je li ta obitelj podnijela zahtjev. Proces je takav da moraju podnijeti zahtjev za obnovom, Ministarstvo donosi odluku, odluka dolazi u Fond i Fond provodi odluku. Smatram da bi radovi na njihovoj kući mogli krenuti prije petog mjeseca”, rekao je Vanđelić.

Dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić , smatra da je nakon potresa operativa, pogotovo akademska zajednica, prva koja je izašla zajedno s resornom komorom u pomoć građanima koji su stradali.

“Uključili smo se u rad s Vladom i ministarstava vezano za donošenje zakonskog okvira da se što prije definira način na koji će teći proces obnove”, rekao je.

“O problemu potresa su na početku govorili oni koji nisu završili građevinski fakultet i tumačili na temelju medija i govorili kako nešto treba činiti, a da znanja nisu pustili struci”, dodao je.

U sedmom mjesecu se sve zaokružilo i zakon je donesen. Da smo mogli prije , možda jesmo, ali moramo imati na umu da smo djelovali i u vrijeme Covida-19, smatra.

“Nema razlike u korištenju privatnog i državnog novca nego samo u onome tko s tim novcem upravlja. Ovisi o čovjeku koji upravlja tim novcem. Novca neće biti dovoljno, nikad ga nema dovoljno”, rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za građevinarstvo, promet i veze.

“Kad se rade rekonsrtrukcije morate znati da se ne može predvidjeti ono što se dogodi na terenu. Radeći obnovu u centru niti jedna dokumentacija nije dovoljno dobra da poprati sve radove koji se mogu dogoditi unutar konstrukcije. Projektanti nisu mogli predvidjeti ono što će građevinar otkriti radeći rekonstrukcije. Pitanje je što će pokazati iduća procjena, do koje brojke novaca ćemo doći. Ali obnova se mora napraviti i mora se težiti da se napravi sa što više hrvatskih proizvoda”, rekla je.

Na pitanje hoće li 42 milijarde kuna biti dovoljno za obnovu Vanđelić je rekao da bilo koja procjena je samo procjena. Kad se sve raskopa, a zgrade se moraju napraviti stabilnijima tek će se onda znati koji je obim sanacije potreban.

“Iznos od 42 milijarde nije izvučen iz rukava, nego je dobiven na osnovu velikog broja građevina koje su rekonstruirane i sanirane i na osnovu toga se došlo do tog iznosa”, reagirao je Lakušić.

Nina Dražin Lovrec, dipl. ing. građevinarstva, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva komentirala je činjenicu da će rekonstrukcija biti skuplje nego da se nešto novo radi na livadi.

“Rekonstrukcije su najzahtjevnije, pogotovo u potresu oštećenih zgrada, i projektiranja i izvođenja radova. Najviše su oštećene zgrade u centru i tu je veliki problem organizacije gradilišta i same obnove., Svi radovi i usluge bit će odabrane putem javne nabave. Da bi mogli radovi mogli biti dobro procijenjeni treba biti jako dobro izrađena projektna dokumentacija, a za nju treba biti izrađen elaborat postojećeg stanja gdje će biti jako dobro otkrivena oštećenja. To će biti temelj rekonstrukcije i onda će se izraditi troškovnik. On će definirati samo cijenu izvođenja”, objasnila je.

Komentiraj