EKSKLUZIVNO: ‘Zlata Hrvoj Šipek želi u vrhu DORH-a ‘Črnu Baru’, prijateljicu s tamburaških tuluma u vinskim podrumima Jaske’

OTKRIVAMO KAKO JE BARICA NOVOSEL, zvana Črna Bara, miljeniku HDZ-a nekoć moćnijem od Kutle i Todorića očistila put do milijunskih odšteta radi ulaganja u rezervat za ptice. Godinama su je protežirali Bošnjaković, Brkić i Šeks, a zbog nje je sada DORH na rubu velikog klijentelističkog skandala

Nacional je od više visokih pravosudno-političkih izvora doznao da glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek na skorom natječaju za zamjenike u Državnom odvjetništvu u građanskom odjelu želi imenovati Baricu Novosel, donedavnu zamjenicu županijskog državnog odvjetnika i savjetnicu ministra pravosuđa, s kojom je i privatno prijateljica, što je u pravosudnim krugovima izazvalo zgražanje, konsternaciju pa čak i tihu pobunu. Glavni razlog za takvu pobunu je jedan stari dokument iz 1998. na koji je Barica Novosel stavila svoj potpis kao tada državna pravobraniteljica Zagrebačke županije, zbog čega je, prema tvrdnjama više izvora, oštetila državni proračun za iznos koji se do danas popeo na oko 70 milijuna kuna. To smatraju glavnom, ali ne i jedinom preprekom imenovanju “Črne Bare”, kako je nazivaju.

“Pa ne može na mjesto zamjenice glavne državne odvjetnice biti imenovan netko tko nikad nije rješavao spise niti prisustvovao raspravama, to bi značilo degradiranje te pozicije. Ona u zadnjih 15 godina nije donijela nijednu državno-odvjetničku odluku, nego je prvenstveno radila poslove u okviru Ministarstva i bila je svojevrsni ‘oficir za vezu’ između DORH-a i politike. DORH-u je bilo u interesu imati osobu u Ministarstvu koja će imati uvid u izradu zakona i podzakonskih akata”, upozorava jedan od Nacionalovih izvora.

Naime, kako je Nacionalu potvrdio predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća Darko Klier, u tijeku je natječaj za odabir jednog zamjenika glavne državne odvjetnice za Kazneni odjel i dva zamjenika za potrebe Građansko-upravnog odjela. Za Kazneni odjel pristigle su tri prijave, a za Građansko-upravni odjel pet, od kojih je jedna kandidatkinja naknadno povukla prijavu.

Ornitološki rezervat Crna mlaka kod Jastrebarskog u privatnom je vlasništvu Ivana Prepolca, odnosno njegove tvrtke Ihor-park, a ondje boravi više od 200 zaštićenih vrsta ptica koje se hrane ribom iz njegovih ribnjaka. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Zamjenici glavne državne odvjetnice predstavljaju elitu Državnog odvjetništva, njihova plaća gotovo je u rangu plaće premijera i to bi trebali biti ljudi koji svojim dosadašnjim rezultatima i stručnim znanjem opravdavaju biti na poziciji na kojoj su u predmetima koji su im dodijeljeni ovlašteni poduzimati sve radnje za koje je po zakonu ovlašten državni odvjetnik. Izbor troje novih zamjenika događa se u trenutku kad je DORH pod povećanim pritiskom zbog pucanja mjera u pojedinim istragama i gomilanja velikih predmeta od po nekoliko desetaka tisuća stranica, što je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović kritizirao rekavši kako “cijela povijest ljudske civilizacije nema 80 tisuća stranica”, koliko imaju pojedini predmeti DORH-a.

Neslužbeno doznajemo da će se o natječaju za zamjenike glavne državne odvjetnice odlučivati u roku tjedan dana, 24. studenoga. Među kandidatima za građanski odjel, osim Barice Novosel, spominje se još nekoliko imena; Tanja Šušak, Zvjezdana Verk i Darko Butorović. Iako mišljenje o dosadašnjem radu kandidata daju njihovi šefovi, dakle, u ovom slučaju i glavna državna odvjetnica, odluku o tome tko će biti imenovan donosi formalno Državno-odvjetničko vijeće, ali Nacionalovi izvori ističu da u tom vijeću sjede i politički imenovani pojedinci koji, uostalom, osluškuju želje glavne državne odvjetnice i teško da će glasati protiv njezine volje. Posebno ako nije riječ samo o volji glavne državne odvjetnice, već i o političkom migu da bi upravo Baricu Novosel bilo poželjno imenovati. Jedini je problem što kandidati moraju proći i sigurnosnu provjeru u SOA-i pa je pitanje kako će SOA ocijeniti slučaj Barice Novosel i hoće li to smatrati problematičnim.

 

Za razliku od Kutle i Todorića, Ivan Prepolec početkom 90-ih raspolagao je vlastitim kapitalom od oko pet milijuna maraka. Njegova privatna građevinska tvrtka gradila je nekoliko zatvora u Hrvatskoj

 

Nacionalovi izvori smatraju da je riječ o osobi koja je od početka svoje karijere u pravobraniteljstvu imala snažno političko zaleđe. Bila je pomoćnica i specijalna savjetnica ministru pravosuđa u mandatu Dražena Bošnjakovića. Barica Novosel inače je rodom iz Jastrebarskog, a nadaleko je poznata po dobrim zabavama s tamburašima koje priređuje u svom vinskom podrumu. Na tim zabavama bili su i istaknuti HDZ-ovi političari, ne samo bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, već, prema navodima izvora, čak i aktualni predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ali i bivši potpredsjednik Sabora Milijan Brkić. Brkić je, kako tvrde izvori, pomogao oko jednog zapošljavanja njoj bliske osobe u SOA-i.

“Ako je ono u Slovenskoj bio Kovačevićev klub, mogu slobodno reći da je ovo bio Baričin klub. A na te tulume dolazila je i Zlata Hrvoj Šipek, njih dvije su baš prijateljice i zajedno hodaju po Plešivici”, kaže jedan do izvora. Početkom 90-ih Barica Novosel pretrpjela je tešku osobnu tragediju kad joj je suprug smrtno stradao prilikom proizvodnje naoružanja za Zbor narodne garde. Ona je ostala sama s djetetom kao samohrana majka. Možda je i to jedan od razloga zbog kojeg je imala, u najmanju ruku, blaži tretman.

U jednom trenutku glavni HDZ-ov kadrovik u pravosuđu, Vladimir Šeks, želio ju je postaviti i za ministricu pravosuđa. Zanimljivo je da se Barica Novosel i u mandatu Dražena Jelenića kandidirala za zamjenicu glavnog državnog odvjetnika, ali Nacionalovi izvori tvrde da čak ni on nije želio dopustiti da ona prođe. Isto kao što ni Šeksu nije uspjelo da je postavi za ministricu pravosuđa jer se i tada za Baricom Novosel kao “sjena ili mač nad glavom” vukao sporni ugovor iz 1998. koji je osobno “amenovala”.

Nacionalovi izvori tvrde: “Za taj su ugovor znali svi državni odvjetnici, i Mladen Bajić i Dinko Cvitan i Dražen Jelenić. U tom ugovoru predmet kupoprodaje je močvara, ali i sam ugovor smrdi na močvaru. I svi su žmirili na to jer im je Barica bila korisna u Ministarstvu kao svojevrsni oficir za vezu s politikom. Sada se prave da nitko ništa ne zna i svi peru ruke od tog slučaja. Barica Novosel kao državna pravobraniteljica Zagrebačke županije bila je dužna štititi interese Republike Hrvatske i kontrolirati župana u prometu nekretnina, ali je umjesto toga dopustila da dođe do ugovora kojim je de facto oštećena država, a u kojem su svi ključni akteri priče iz Jastrebarskog, uključujući Baricu.”

Barica Novosel bila je i zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, a sada pretendira na poziciju zamjenice glavne državne odvjetnice. PHOTO: Dusko Marusic/PIXSELL

 

Riječ je o ugovoru o prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta i ribnjaka u Posebnom ornitološkom rezervatu Crna Mlaka kod Jastrebarskog tvrtki G.P. Gradnja iz Jastrebarskog za iznos od 3 milijuna kuna. U tom je ugovoru, naime, nedostajala najvažnija stavka. Budući da je riječ o posebnom zaštićenom dijelu prirode koji je od 1980. proglašen posebnim ornitološkim rezervatom, s obzirom na to da ondje obitava više od 200 vrsta ptica koje se hrane ribom iz ribnjaka, Državno pravobraniteljstvo, koje je trebalo potvrditi da je kupoprodaja valjana i u skladu sa zakonom, zatražilo je prethodno mišljenje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. To je mišljenje 7. travna 1998. ravnatelj Državne uprave za zaštitu okoliša i prirode Ante Kutle uputio državnom pravobranitelju Petru Šaleu, a u njemu su bila precizno navedena četiri uvjeta pod kojima bi se kupoprodaja treba obaviti. Prvi uvjet odnosio se na to da je kupac dužan primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti prirode i mjere zaštite i program koje propisuje javna ustanova koja upravlja zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke županije. Drugi uvjet bio je da se kupcu zemljišta onemogući promjena djelatnosti, odnosno da se na području rezervata i dalje mora nastaviti obavljati djelatnost ribnjačarstva. Treći uvjet bio je da u slučaju prodaje država ima pravo prvokupa i to pod uvjetima odgovarajućim onima pod kojima je država to zemljište i prodala. Četvrti, i jedan od najvažnijih uvjeta, bio je da kupac zemljišta, ako bi to bila tvrtka Ihor park koja je već bila vlasnikom jednog dijela ribnjaka, treba dati izjavu o odricanju naknade štete po tužbenom zahtjevu koji je u tijeku, odnosno da se odrekne svakih daljnjih potraživanja od naknade šteta koje na području rezervata nanese veliki vranac, zaštićena životinjska vrsta.

Dodatno je napomenuto: “Ovo odricanje od naknade štete trebalo bi se odnositi na svakog mogućeg kupca poljoprivrednog zemljišta na području Posebnog ornitološkog rezervata. Navedeni uvjeti trebali bi biti i uglavci kupoprodajnog ugovora.”

Tvrtka Ihor park, koja je od 1993. imala u posjedu jedan dio ribnjaka, već je u to vrijeme podnijela prvu tužbu protiv države zbog naknade štete koju su zaštićene ptice radile na ribnjacima jer se ptice hrane ribom koja je namijenjena za prodaju te se time smanjuje dobit ribnjaka. Vlasnik tvrtke Ihor park bio je Ivan Prepolec. Zato se u mišljenju i spomenulo ime tvrtke Ihor park koja je već vodila spor s državom jer je ta tvrtka bila jedini zainteresirani kupac. No u mišljenju se ističe da se navedeni uvjeti trebaju primijeniti neovisno o tome tko je kupac.

Zanimljivo je to da se kao kupac nije pojavila tvrtka Ihor park. Ugovor o prodaji sklopljen je 5. listopada 1998. između Zagrebačke županije, koju je tada predstavljao moćni HDZ-ov župan Branimir Pasecky, i tvrtke G.P. Gradnja iz Jastrebarskog. Nacionalovi izvori kažu da je Pasecky tada slovio za jednog od najistaknutijih HDZ-ovaca, za Franju Tuđmana je držao kontrolu nad cijelom županijom. Nacionalov izvor koji poznaje situaciju u HDZ-u iz tog perioda kaže:

“Pasecky je bio bog i batina, župan i predsjednik županijskog HDZ-a, a Prepolec je slovio za tamošnjeg lokalnog tajkuna, njegovog izvršitelja radova i financijera. Bez Paseckog se ništa nije moglo dogovoriti, a Barica Novosel bila je s njim velika prijateljica.”

 

Svi glavni akteri ove priče su iz Jastrebarskog, a izvori tvrde da se ondje ništa nije moglo bez nekadašnjeg župana Zagrebačke županije Branimira Paseckog koji je i supotpisnik ugovora

 

A vlasnik G.P. Gradnje, tvrtke s kojom je Pasecky potpisao ugovor koji je Barica Novosel kao državna pravobraniteljica Zagrebačke županije “blagoslovila”, bio je također Ivan Prepolec, vlasnik Ihor parka. Riječ je bila o tada izuzetno moćnom privatnom građevinskom poduzetniku koju je još u vrijeme bivšeg sustava imao svoju privatnu tvrtku, a obogatio se na brojnim građevinskim projektima, između ostalog gradio je i zatvore u Vukomercu i Puli. Prema riječima Ivana Prepoleca, on je početkom 90-ih, iako je imao tek 40-ak godina, bio moćniji od Ivice Todorića i Miroslava Kutle jer je, za razliku od njih, raspolagao s vlastitim kapitalom u iznosu otprilike 5 milijuna njemačkih maraka. Taj kapital odlučio je investirati u ribnjake u okolici Jastrebarskog jer mu je, kako tvrdi, građevina već bila dosadila, a i s vremenom je zapao u neke probleme zbog visokih bankovnih kamata. Najprije je 1993. temeljem raspisanog javnog natječaja za oko 5 milijuna njemačkih maraka kupio društveno poduzeće koje je upravljalo ribnjacima. Kad je država 1998. raspisala natječaj za prodaju ostatka zemljišta i ribnjaka u ornitološkom rezervatu Crna Mlaka, on je bio logičan kupac, ali je već vodio s državom spor pa nije mogao kupiti drugi dio rezervata dok se spor ne riješi, odnosno dok ne odustane od naknade koju je potraživao. Zato se ime njegove tvrtke Ihor park i navodi u mišljenju Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. Međutim, on se kao kupac potom u tom poslu pojavio sa svojom drugom, građevinskom tvrtkom. U tome možda i ne bi bilo ništa sporno da iz tog ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države nije nestao jedan od najbitnijih uvjeta, onaj četvrti kojim se propisuje odricanje od naknade štete koju nanese veliki vranac, zaštićena životinjska vrsta, na području rezervata. Ivan Prepolec, koji je pozvao ekipu Nacionala da obiđe Crnu mlaku i odgovori na sva pitanja, kaže:

“Da je ta klauzula bila navedena u ugovoru, ja ugovor ne bih potpisao, ali meni nitko o toj klauzuli ništa nije ni rekao.”

Problem je u tome što je s navedenom klauzulom morala biti upoznata Barica Novosel, tadašnja državna pravobraniteljica Zagrebačke županije koja je stavila svoj potpis na kupoprodajni ugovor kao jamstvo da je ugovor napisan u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske i da nema zapreke da se zaključi.

Kao osoba delegirana za to iz državnog pravobraniteljstva Barica Novosel je, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, morala raspolagati i mišljenjem Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša u kojem su striktno navedeni uvjeti pod kojima se zemljište i ribnjaci mogu prodati. No Barica Novosel potpisala je ugovor unatoč tome što je jedan od uvjeta, onaj o odricanju od naknade štete, nestao iz ugovora. Nacionalovi izvori smatraju da je time Barica Novosel omogućila da Ivan Prepolec nastavi potraživati od države velike iznose na ime štete koju u ornitološkom rezervatu čine ptice, a ta se šteta do danas popela do vrtoglavih 70 milijuna kuna.

Među gostima hvaljenih tuluma koje je Barica Novosel organizirala u Jastrebarskom spominju se i bivši potpredsjednik Sabora Milijan Brkić i aktualni predsjednik Sabora Gordan Jandroković. PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL

 

“Kupoprodajna cijena iznosila je 3 milijuna kuna i još je bila plativa u 20 rata, a samo na ime odšteta Prepolec je uzeo oko 70 milijuna kuna. Sada osoba koja mu je to omogućila, Barica Novosel, pretendira postati zamjenica glavne državne odvjetnice i slovi kao favoritkinja, a današnja glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek nekad je zastupala državu u sporovima s Prepolcem”, kaže jedan od izvora iz pravosudnih krugova. O tome koliko slučaj Barice Novosel smatraju problematičnim svjedoči i podatak da je Nacional kopiju kupoprodajnog ugovora i mišljenja Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša dobio od dva međusobno potpuno neovisna izvora od kojih je jedan pravosudni, a drugi nije.

Ivan Prepolec, vlasnik tvrtke Ihor park koja u svom vlasništvu ima oko 650 hektara površine na kojoj se nalazi ornitološki rezervat, smatra da napadi na posao koji je on sklopio s državom još 90-ih nisu utemeljeni i da iza takvih napada mogu stajati samo oni koji ne razumiju o kakvom je zahtjevnom poslu riječ te koliko to košta. Iako je područje rezervata u njegovu privatnom vlasništvu, nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti prirode provodi, kako su nam i sami potvrdili, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije. On je, kaže, sve svoje sporove ishodio sudskim putem, a u sudskim postupcima vještačenja su radili stručnjaci iz različitih institucija. Jedno od posljednjih vještačenja izradili su stručnjaci s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, a potvrdila ga je i Europska komisija.

Rezervat Crna Mlaka uvršten je u popis Ramsarske konvencije i u projekt ornitološki važnih područja u Europi IBA. Područje rezervata Crna Mlaka zaštićeno je 1980. Najčešće vrste ptica koje ondje obitavaju su gnjurac ćubasti, siva čaplja, čaplja danguba, čapljica bijela, žuta čaplja, gak kvakavac, patka divlja, patka njorka, crna liska, šljuka kokošica, čigra bjelokrila, čigra obična, dok se u trsci gnijezde trstenjak droščić, trstenjak cvrkutić i druge vrste. Rezervat je ujedno stanište i za brojne vrste leptira, ali i za divlje životinje poput lisica, divljih svinja i srna.

Monitoring nad područjem provodi Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije iz koje su na Nacionalov upit pojasnili: “U zaštićenim područjima koja su u privatnom vlasništvu, vlasnik je dužan održavati područje u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode, a Javna ustanova kroz proces monitoringa sastavnica prirode prati stanje ciljnih vrsta i staništa, a tijekom neposrednog nadzora provjerava usklađenost provedenih mjera s odredbama Zakona o zaštiti prirode i propisanim uvjetima zaštite prirode.”

HDZ-ov doajen koji je oduvijek slovio za glavnog kadrovika u pravosuđu želio je Baricu Novosel na mjestu ministrice pravosuđa, ali to ipak nije prošlo . PHOTO: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

 

Prema tim odredbama, Ihor park ne smije vršiti odstrel nad pticama, a jedina iznimka bila je 2017., kad im je tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dozvolilo odstrel 79 kormorana, što su Nacionalu potvrdili i iz Ministarstva. Prepolec tvrdi da se na drugim ribnjacima odredbe zabrane odstrela ne poštuju tako striktno kao na njegovim ribnjacima. Ponosan je na rezultate rezervata kojim su, kaže, impresionirani i najugledniji svjetski stručnjaci i tvrdi da se Crna Mlaka bez problema može uspoređivati s puno većim Kopačkim ritom, Lonjskim poljem ili Vranskim jezerom. Nemoguće bi bilo, kaže, omogućavati hranjenje desetke tisuća ptica ribom iz ribnjaka bez državne naknade, o čemu svjedoči i najnovija praksa otvaranja europskih fondova za takva financiranja. Njemu je sve do sada najveći problem bio što europski fondovi nisu priznavali financiranje ribnjaka u privatnom vlasništvu, ali i to se izgleda sada počelo mijenjati. Princip financiranja ribnjaka pojasnili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja: “Na temelju Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima Ministarstva poljoprivrede od 2018.godine, svim ribnjačarstvima su omogućene državne potpore. Provedbu mjera zaštite prirode u cilju održavanje ekološke funkcije moguće je financirati i iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, na temelju Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere II.10. „Akvakultura koja osigurava usluge zaštite okoliša“ od 2020. godine. Izrada oba pravilnika napravljena je u uskoj suradnji ministarstva nadležnih za ribarstvo i zaštitu prirode.”

Slično tvrde i iz Ministarstva poljoprivrede: “Od 2018. godine provodi se program dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima, podliježe obvezi prijave (notifikacije) te se odobrava od strane Europske komisije, čime je prepoznata nužnost isplate određenih financijskih sredstava kako bi se pomoglo uzgajivačima slatkovodne ribe, a s time očuvala i vrlo važna biološka staništa.

Potpora se dodjeljuje od 2018. godine te su korisnici ove potpore svi ribnjaci, uzgajivači slatkovodnih toplovodnih vrsta riba u Republici Hrvatskoj, bilo da su u statusu ornitološkog rezervata ili ne.”

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pak dodatno obrazlažu: “Štetu u proizvodnji (na šaranskom ribnjaku) čine ribojedne vrste ptica koje se u velikom broju nalaze na ribnjacima Crna Mlaka koji su zaštićeni na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Ribnjaci Crna Mlaka su od 1980. posebni ornitološki rezervat, od 1993. godine su uvršteni na popis močvarnih područja od međunarodne važnosti (Ramsar) a od 2013. godine i područje ekološke mreže Natura 2000 i to Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000449 Ribnjaci Crna Mlaka i Područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000001 Pokupski bazen. U sklopu tužbenih postupaka u kojima Republiku Hrvatsku zastupa Državno odvjetništvo određena su vještačenja za procjenu visine štete, a s više podataka o pojedinim tužbenim postupcima raspolaže Državno odvjetništvo.”

Bivši HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković pozdravio je bivšeg HDZ-ova župana Zagrebačke županije Branimira Paseckog na Svečanoj sjednici županijske skupštine Zagrebačke županije u srpnju 2015.. PHOTO: Zarko Basic/PIXSELL

 

Državno odvjetništvo do zaključenja broja nije odgovorilo na upit Nacionala ni o visini šteta niti o razlozima zbog kojih u kupoprodajni ugovor iz 1998. nije unesen uvjet da kupac ne može tražiti naknadu za štetu koju uzrokuju ptice jer je morao znati da kupuje područje ornitološkog rezervata, odnosno smatralo se da u svoj poslovni plan mora uračunati visinu štete.

Ivan Prepolec smatra da bi takvo što bilo nemoguće i da on, uostalom, ne bi ni kupio ribnjake jer tako ne bi mogao profitabilno poslovati.

Republika Hrvatska, zastupana po Državnom odvjetništvu, do sada je njegovu Ihor parku temeljem sudskih postupaka u prosjeku plaćala oko tri milijuna kuna godišnje za štetu od ptica. A kompletna kupoprodajna cijena za dio rezervata koji je kupio 1998. iznosila je 3 milijuna kuna.

Iako to na prvu, kaže, djeluje kao veliki iznos, odnosno velik nesrazmjer između kupoprodajne cijene i iznosa koji je na ime šteta dobio od države, posebno ako se uzme u obzir to da je u posljednjih 20-ak godina od države sudskim putem ishodovao iznos blizu 70 milijuna kuna, on smatra da su to zanemarive stavke i da država značajno veća sredstva troši na održavanje rezervata koji su u njezinom vlasništvu. Primjerice, ističe da se samo za održavanje Vranskog jezera godišnje, prema podacima do kojih je on došao, izdvaja oko 20 milijuna kuna, a da ondje nema ni približno toliko ptica kao u Crnoj mlaki, gdje sve troškove održavanja snosi on, odnosno njegova tvrtka. Tvrtka se financira prodajom odnosno izvozom ribe, čak 80 posto njegove proizvodnje odlazi za izvoz, najviše za Italiju i Njemačku gdje je tražena zbog svoje izvanredne kvalitete. Međutim, količina proizvodnje je limitirana upravo zbog činjenice da se ribnjaci nalaze u ornitološkom rezervatu i da najveći dio proizvodnje pojedu ptice.

 

‘Svi bivši glavni državni odvjetnici sve su znali o ‘Črnoj Bari’, ali ništa nisu poduzimali jer je ona bila ‘oficir za vezu’ DORH-a s politikom. Bila je delegirana na poslove u Ministarstvu i dobivala informacije iz prve ruke’

 

“Pa znate li zašto na Crnoj Mlaki ima toliko ptica i zašto je to postao jedan od najpriznatijih ptičjih rezervata? Pa ne dolaze ptice ovdje zato što vole Hrvatsku ili Jastrebarsko, već dolaze upravo zbog obilja hrane koju imaju u mojim ribnjacima. Na jednom od sudskih ročišta to sam vrlo plastično pokušao objasniti. Uzmite jedan ribnjak u kojem nećete mrijestiti ribu i ribnjak u kojem ćete obnavljati riblji fond. Na ovom prvom nećete imati nikakvih problema s pticama jer one naprosto neće dolaziti. One idu tamo gdje ima ribe”, kaže Prepolec.

On kaže da je od početka svog poslovanja prolazio najžešće inspekcije, od komisije koja je provjeravala proces pretvorbe i privatizacije nadalje, da su ga prijavljivali i bivši radnici i razne udruge, ali da su sve moguće inspekcije utvrdile kako posluje uredno i u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i svim drugim propisima i zakonima. Kad je riječ o štetama koje mu država isplaćuje temeljem sudskih tužbi, kaže da je od početka nudio nagodbe kako bi se izbjeglo nepotrebno sudovanje, plaćanje sudskih troškova i naknada, ali da DORH na to nije htio pristati te da nije bilo sluha. U posljednje vrijeme uspjeli su doći do nekih nagodbi te je Ihor park povukao tužbu, što su Nacionalu potvrdili i s Trgovačkog suda i s Visokog trgovačkog suda u Zagrebu, kao i sa Županijskog suda u Velikoj Gorici.

Prepolec kaže da je i za njega i za državu to puno jeftinije i bolje. I to unatoč tome što je čak i u financijskom izvještaju njegove tvrtke za 2019. navedeno da dobivena odšteta pokriva manje od 50 posto procijenjenih gubitaka. Inače, u 2019. tvrtka je ostvarila dobit od 2 milijuna kuna, a u 2018. nešto više od 600 tisuća kuna. Drugim riječima, da nije bilo odštete koju periodično dobiva od države, tvrtka bi poslovala s gubicima ili na rubu održivosti.

Neovisno o Prepolčevim tumačenjima, ostaje činjenica da je Barica Novosel u vrijeme kupoprodaje prešla preko preporuke koja je u ono vrijeme bila na snazi i potpisala dokument u kojem je bio izostavljen ključan uvjet – da kupac rezervata ne može tražiti naknadu za štetu od ptica. Ako i postoji neko objašnjenje za takav njezin potez, DORH ga do zaključenja broja nije dostavio.

Bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić u svom mandatu nije želio dopustiti da Barica Novosel postane zamjenica. PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL

REAGIRANJE: ‘Gordan Jandroković nije bio na zabavama koje je organizirala Barica Novosel’

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković reagirao je na tekst objavljen u prošlom broju Nacionala pod naslovom “Zlata Hrvoj Šipek želi u vrhu DOH-a ‘Črnu Baru’, prijateljicu s tamburaških tuluma u vinskim podrumima Jaske”: “Ovim putem želimo demantirati navode u tekstu u tjedniku Nacional od 17. studenoga 2020. vezano uz predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića. Gospodin Jandroković niti ima spoznaje o navodnim zabavama, niti je ikada bio na nekoj od sličnih zabava koje je navodno organizirala gđa Barica Novosel.” S poštovanjem, Ured predsjednika Hrvatskoga sabora.

Komentiraj