Kurikulum za dualni model obrazovanja, koji obuhvaća četiri trenutno deficitarna zanimanja, osmišljen je tako da odgovara na potrebe tržišta rada, izjavila je u četvrtak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, a ideja je pripremiti mlade ljude za učinkovito obavljanje poslova na konkretnim radnim mjestima, pri čemu ne smatra da su na bilo koji način zakinuti kao građani.

“Dugo smo zazivali – poslodavci, roditelji, učenici – dualno obrazovanje, jer dualno obrazovanje odgovara na potrebe tržišta rada. I to je ovdje učinjeno”, rekla je Divjak odgovarajući na pitanje novinara neće li izbacivanje predmeta kao što su povijest, geografija i biologija iz nastavnog programa naštetiti učenicima kao građanima.

U dualni model uključena su konkretno četiri deficitarna zanimanja – za staklare, kozmetičare, prodavače i dimnjačare – a riječ je, napomenula je ministrica, o trogodišnjim obrazovnim programima, pri čemu je osnovna ideja da učenici najveći dio vremena provedu kod poslodavca, dok školski kurikulum također predviđa veći naglasak na strukovne predmete.

To, kako je pojasnila, konkretno znači da na općeobrazovne predmete otpada 20 posto obrazovnog procesa, što obuhvaća hrvatski, strani jezik, te relativno malo matematike i informatike, dok su svi ostali predmeti izborni ili fakultativni. Naglasila je kako niti jedan predmet nije ukinut, već su napravljeni novi programi koji uvažavaju zahtjeve tržišta rada: “Ništa nije dodavano, niti je nešto ukinuto, nego se izradio novi kurikulum po dualnome modelu”, istaknula je Divjak.

“Naravno, mi se moramo pitati i legitimno je pitanje da li je za prodavača bolje da ima dva sata elementarne matematike ili geografije ili povijesti. To su legitimna pitanja. Ali mi ne smijemo mijenjati perspektive na način da kažemo da to sada radimo za potrebe tržišta rada, a da sutra tražimo da sve ono što se može naći u školama bude i sadržaj programa kurikuluma za takva zanimanja. To nije dobro i tako se to u svijetu ne radi”, dodala je.

Nadalje, sve predmete koji nisu dio 20 posto općeobrazovnog dualnog programa obrazovanja škole mogu ponuditi kao dio svojih redovitih školskih kurikuluma. Također, u strukovnim školama postoje i četverogodišnja zanimanja koja nisu dio dualnog modela obrazovanja, gdje je puno veći naglasak i na općeobrazovne predmete, napomenula je ministrica.

Na novinarsko pitanje znači li smanjenje satnice to da bi neki nastavnici mogli ostati bez posla, ministrica je naglasila kako svrha obrazovanja nije zapošljavanje već školovanje, te da postoje mehanizmi zbrinjavanja tehnoloških viškova i manjkova, u čemu se nada podršci sidnikata.

“Nisu učenici u školi da bi profesori imali satnicu, već zato da nauče ono što im treba, vještine i znanja koje im trebaju za njihova buduća zanimanja. Sigurna sam da to svima treba biti naglasak jer ako nije, onda radimo planove, programe i kurikulume koji služe zato da bi netko imao satnicu a ne zato da bi učenici dobili potrebne vještine za tržište rada”, rekla je.

Napomenula je da broj učenika pada, što se neizbježno mora odraziti i na kapacitete potrebne za nastavnički kadar. U tom smislu već postoji i zaključak Vlade od prije mjesec dana gdje se od njezina ministarstva traži da do kraja ove godine izradi smjernice za promjenu mreže škola, koje će obuhvatiti osnovne i srednje škole: “To znači da u sljedećoj fazi moramo surađivati s osnivačima škola kako bismo dobili  jednu učinkovitu i svrsishodnu mrežu škola u Hrvatskoj”, kazala je.

Ministrica Divjak obišla je OŠ Jabukovac u povodu obilježavanja Europskog dana školskog sporta u sklopu Europskog tjedna sporta. Tom prilikom poručila je kako je to prilika za promidžbu amaterskog bavljenja sportom, “prije svega sportom kao dijelom nastave i školskih kurikuluma, kao i da osvijestimo da djeci moramo omogućiti da se nekim sportovima bave i u školi”.

Na novinarsko pitanje kada će se osigurati materijalni uvjeti za opreme škola od kojih su mnoge u lošem stanju, što je nužan preduvjet za bilo kakve daljnje reforme, Divjak je istaknula kako opremanje škola nije izravna odgovornost ni države ni njenog ministarstva.

“Moramo znati tko je odgovoran za što; škole imaju svoje osnivače koji na različite načine dobivaju sredstva i za održavanje škola. Oni su dužni voditi računa o školama”, pojasnila je ministrica. Odgovornost je, dakle, prvenstveno na osnivačima – oni su ti koji moraju skrbiti o školama, dok ministarstvo može reagirati u slučaju kada je sigurnost djece i učitelja ugrožena i pomoći ukoliko se dogodi nešto ekscesno, napomenula je, naglasivši kako su ove godine povećana decentralizirana sredstva za održavanje škola.

Komentiraj