DIDIER REYNDERS: ‘Percepcija neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj je među najnižima u Europskoj uniji’

Povjerenik za pravosuđe Europske komisije Didier Reynders za Nacional govori o vladavini prava u državama Europske unije te o situaciji u hrvatskom pravosuđu koje je potreseno nizom afera

Jedan od govornika na prošlotjednom seminaru za medije o vladavini prava #ROLFažana, koji je organiziralo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, bio je i povjerenik za pravosuđe Europske komisije, Belgijanac Didier Reynders. Njegov portfelj uključuje osiguranje poštovanja vladavine prava unutar EU-a, kao i implementaciju Europskog mehanizma za vladavinu prava. Nadležan je i za koordinaciju objektivnog godišnjeg izvještavanja Komisije, što podrazumijeva da se u svim državama članicama primjenjuju isti kriteriji i isti pristup monitoringu.

Didier Reynders iskusni je političar koji je u periodu od 1999. do 2019. obnašao različite dužnosti u šest federalnih vlada Kraljevine Belgije. Bio je ministar vanjskih i europskih poslova, a nakon krize belgijske vlade 2018. imenovan je ministrom obrane i na toj poziciji ostao je sve dok nije postao povjerenik Europske komisije, nakon europskih izbora 2019.

Europska komisija u srpnju će objaviti novo godišnje izvješće o vladavini prava, u okviru novog Europskog mehanizma vladavine prava čiji je cilj utvrditi probleme u području vladavine prava i pomoći državama članicama da pronađu rješenja uz potporu Komisije i drugih država članica, uključujući i Venecijansku komisiju. Prvo takvo Izvješće bilo je objavljeno u rujnu 2020. za sve zemlje članice, a u poglavlju o Hrvatskoj uočeni su brojni nedostaci zbog kojih je, između ostalog, povjerenje građana u pravosudne institucije među najnižima u Europi.

U svom obraćanju hrvatskim novinarima povjerenik Reynders najavio je da će se u novom godišnjem izvješću Europske komisije o vladavini prava u Hrvatskoj, ali i EU-u, bitan dio odnositi na medije, ugrožavanje slobode govora i osude zbog verbalnog delikta, s obzirom na to da Europska komisija tome posvećuje posebnu pažnju. Istaknuo je i da će novi problem koji se pojavio u većem broju zemalja članica – a to je govor mržnje protiv novinara – uskoro biti dodan na listu europskih kaznenih djela. Kao dobar primjer istaknuo je Finsku, koja radi na izmjenama svog kaznenog zakona kako bi dodatno zaštitila novinare. Napomenuo je i da Komisija od hrvatske vlade očekuje donošenje novog zakona o elektroničkim medijima kojim će se osigurati kontrola transparentnosti vlasništva nad elektroničkim medijima te da Agencija za elektroničke medije kao regulator audiovizualnih medija nije potpuno zaštićena od političkog utjecaja, s obzirom na način izbora njezinih članova. Kao pozitivne pomake u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana naveo je reformu Visokog trgovačkog suda, uz napomenu da je jedan od najvećih problema borba protiv korupcije, osobito na lokalnoj razini. Ustvrdio je da još uvijek nisu provedene inicijative za jačanje etičnosti i integriteta na najvišim funkcijama, kao i među saborskim zastupnicima. Izrazivši nadu da će Hrvatska uskoro usvojiti Strategiju za sprječavanje korupcije od 2021. do 2030., povjerenik Reynders je nakon seminara u Fažani dao intervju tjedniku Nacional.

NACIONAL: Koje ste poruke prenijeli hrvatskim novinarima, sudionicima medijskog seminara o vladavini prava prošloga tjedna u Fažani?

Glavna moja poruka na seminaru 17. lipnja u Fažani bila je važnost održavanja vladavine prava, ne samo zbog građana u svakoj državi članici, već i zbog dobrobiti Europske unije u cjelini – kao Unije koja počiva na temeljnim vrijednostima. Događaj je također bio izvrsna inicijativa za promicanje kulture vladavine prava u cijelom EU-u i učenje jednih od drugih.

 

‘Iako postoji određeni napredak, i dalje ostaje nekoliko izazova s kojima se Hrvatska treba suočiti, posebno u pogledu daljnjeg poboljšanja učinkovitosti sudova i provedbe antikorupcijskih mjera’

 

NACIONAL: Kao povjerenik Europske komisije za pravosuđe imate uvid u stanje vladavine zakona u svim državama članicama. U kojoj je mjeri pandemija covida-19 utjecala na pogoršanje situacije, posebno u problematičnim zemljama poput Mađarske, Poljske i Rumunjske, koje su krizu iskoristile za daljnje jačanje političke kontrole nad pravosuđem?

Pandemija covida-19 pokazala se pravim testom otpornosti nacionalnih sustava u vrijeme krize. Mnoge države članice proglasile su neki oblik izvanrednog stanja. U drugim su zemljama, poput Hrvatske, vlade dobile posebne hitne ovlasti prema (ponekad izmijenjenom) nacionalnom zakonodavstvu, kako bi osigurale zaštitu javnog zdravlja. Komisija je inzistirala na tome da odgovori na pandemiju covida-19 moraju poštovati naša temeljna načela i vrijednosti, kako su utvrđeni u Europskim ugovorima. Komisija proaktivno prati hitne mjere poduzete u svim državama članicama i njihov utjecaj, posebno na vladavinu prava, temeljna prava i pravo EU-a. Hitne mjere posebno bi trebale biti ograničene na ono što je potrebno, strogo proporcionalne, jasno vremenski ograničene. One bi također trebale biti u skladu s nacionalnim ustavnim jamstvima, kao i s relevantnim europskim i međunarodnim standardima. Vlade moraju osigurati da hitne mjere podliježu redovitom parlamentarnom nadzoru, uz puno poštivanje demokratske provjere i ravnoteže. Rezultati ovog praćenja Komisije odražavaju se tamo gdje je to relevantno, u Izvješću o vladavini prava za 2020. u kojem se napominje i da smo vidjeli niz dobrih primjera funkcioniranja provjera i ravnoteže. Međutim, u nekoliko država članica vidjeli smo ponavljano pribjegavanje ubrzanom zakonodavstvu u Parlamentu ili hitnim uredbama vlade. Te situacije izazivaju zabrinutost. Izvještaj je s tim u vezi naglasio da učinkovito donošenje odluka nužnih za zaštitu javnog zdravlja ne može značiti zaobilaženje uspostavljenih provjera i ravnoteža. To, naravno, uključuje i nacionalne parlamente – posebno kada mjere utječu na temeljne slobode i prava stanovništva u cjelini.

NACIONAL: Komisija će objaviti nova godišnja izvješća u srpnju. Možete li općenito otkriti hoće li izvještaj o Hrvatskoj biti pozitivniji ili negativniji nego lani?

Komisija sada dovršava Izvješće o vladavini prava za 2021. godinu, koje se planira objaviti u srpnju. U kontekstu posjeta zemlji Hrvatskoj, službe Komisije sastale su se s 28 vladinih i nevladinih tijela i organizacija. Riječ je o većem broju tijela nego lani. U odnosu na prošlu godinu, Komisija je također primila znatno veći doprinos vladinih i nevladinih tijela i organizacija. To pozdravljamo jer se Izvještaj o vladavini prava temelji na različitim izvorima. Na kraju ocjenu donosi sama Komisija. Vidjeli smo određeni napredak u pitanjima identificiranim u Izvještaju o vladavini prava za 2020. godinu, no i dalje ostaje nekoliko izazova s kojima se potrebno suočiti, posebno u pogledu daljnjeg poboljšanja učinkovitosti sudova i provedbe antikorupcijskih mjera. Taj razvoj u vladavini prava bit će ocijenjen u predstojećem Izvješću 2021. godine.

NACIONAL: U tom kontekstu, kako komentirate najnovija uhićenja trojice hrvatskih sudaca optuženih za korupciju? Je li to dobra poruka za javnost?

Komisija ne komentira konkretne slučajeve koji se odnose na ponašanje pojedinih sudaca. Na relevantnim pravosudnim tijelima je da ispitaju činjenice i utvrde jesu li suci postupali u skladu s etičkim i disciplinskim pravilima, kao i potencijalnu kaznenu odgovornost. Za sudstvo, kao i za same suce, važno je da nadležni neovisni organi što prije ispitaju i razjasne sve navodne prekršaje – također s obzirom na percepciju javnosti.

 

‘Pandemija se pokazala pravim testom otpornosti sustava u vrijeme krize. U nekoliko država članica vidjeli smo ponavljano pribjegavanje ubrzanom zakonodavstvu u Parlamentu ili hitnim uredbama vlade’

 

NACIONAL: Jesu li godišnja izvješća Europske komisije o vladavini prava imala pozitivan utjecaj na vlade određenih država članica i poticala ih na nužne pravosudne reforme? Što je s Hrvatskom?

Europski mehanizam vladavine prava, u čijem je središtu godišnje Izvješće o vladavini prava, služi produbljivanju dijaloga i zajedničke svijesti o vladavini prava u cijeloj Europskoj uniji. Mehanizam je godišnji proces tijekom kojeg želimo spriječiti pojavljivanje ili produbljivanje problema. Ono što želimo postići Izvješćem o vladavini prava jest istinski dijalog na razini EU-a i na nacionalnoj razini: s nacionalnim parlamentima, Europskim parlamentom, Vijećem EU-a, kao i europskim i nacionalnim dionicima, uključujući pravosuđe. Želimo promicati vladavinu prava u cijelom EU-u. Sretan sam što mogu primijetiti da su od usvajanja Izvješća za 2020. u rujnu prošle godine u Hrvatskoj već održane najmanje dvije rasprave u Saboru, a ja sam sudjelovao u onoj održanoj u veljači ove godine. Svjedočio sam produktivnoj raspravi među članovima Sabora o izazovima, ali i o nekim dobrim praksama istaknutim u poglavlju o Hrvatskoj za 2020. godinu. Upravo je to cilj Izvještaja o vladavini prava – raspravljati o tome kako poboljšati situaciju u četiri stupa: pravosudnom sustavu, antikorupcijskom okviru, pluralizmu i slobodi medija te provjeri i ravnoteži. U nizu država članica vidjeli smo kako su se od tada rješavali neki izazovi pokrenuti u Izvješću o vladavini prava za 2020. godinu – također nakon takvih rasprava na nacionalnoj razini. Sve u svemu, od prošle godine nastali su novi izazovi. Sve ćemo to procijeniti u predstojećem Izvješću o vladavini prava 2021. godine, koje će biti objavljeno u srpnju.

NACIONAL: Očito je da negativna Izvješća o vladavini prava u pojedinim zemljama nisu utjecala na dostupnost novca iz fondova EU-a, što je zapravo bio prvotni cilj. Zašto je tako? Postoji li spor između Parlamenta, Komisije i Vijeća?

Opći režim postupka uvjetovanja i mehanizam vladavine prava dva su različita instrumenta s različitim ciljevima i opsegom. Opći režim uvjetovanja povezan s vladavinom zakona proračunski je instrument namijenjen otklanjanju štetnih učinaka kršenja načela vladavine zakona na financijske interese Unije. Komisija može uzeti u obzir izvješće o vladavini zakona, kao i druge izvore priznatih institucija (na primjer, OLAF, EPPO, Europski revizorski sud), prilikom utvrđivanja i procjene kršenja načela vladavine zakona koja utječu na financijske interese Unije. Mehanizam vladavine prava preventivni je alat čiji je cilj produbljivanje svijesti o stanju vladavine zakona u državama članicama, kako bi se spriječilo pojavljivanje ili produbljivanje izazova.

NACIONAL: Po percepciji neovisnosti sudstva Hrvatska zauzima jedno od najnižih mjesta u Europi. Je li reforma pravosuđa jedan od uvjeta za korištenje bespovratnih sredstava u okviru plana NextGenerationEU i Mehanizma oporavka i otpornosti?

Reforme i ulaganja u pravosudne sustave mogu činiti dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ako je država u prošlosti od Vijeća EU-a dobila preporuku vezanu uz pravosuđe. Digitalizacija pravosuđa posebno je važna u kontekstu otpornosti pravosudnih sustava tijekom pandemije covida-19. U slučaju Hrvatske, reforme pravosuđa i ulaganja čine važnu komponentu nacionalnog plana, koji je već podnesen. Komisija će u sljedeća dva mjeseca procijeniti planove na temelju jedanaest kriterija utvrđenih Uredbom i prevesti njihov sadržaj u pravno obvezujuće akte. Nakon procjene Komisije, Vijeće EU-a odlučit će o odobravanju planova. Što se tiče percepcije pravosudne neovisnosti, godišnji pregled stanja pravosuđa EU-a pokazuje da je u Hrvatskoj razina percepcije neovisnosti pravosuđa u opadajućem trendu i među najnižima je u Uniji, kako među javnošću tako i među tvrtkama. Potaknuo bih Hrvatsku da detaljnije ispita konkretne razloge koji stoje iza takve percepcije. Izvještaj o vladavini prava za 2020. napominje da je posljednje sveobuhvatno istraživanje korisnika suda i pravnih stručnjaka provedeno prije šest godina. Bilo bi možda korisno još jednom provesti takvu anketu.

‘Digitalizacija pravosuđa posebno je važna u kontekstu otpornosti pravosudnih sustava tijekom pandemije covida-19’, kaže Didier Reynders. PHOTO: Europska komisija

NACIONAL: Tko su sugovornici Europske komisije pri sastavljanju godišnjih izvještaja u pojedinim zemljama? Koliko se poštuje mišljenje organizacija civilnog društva?

Izvještaj o vladavini prava oslanja se na etablirane izvore, posebno na preporuke Vijeća donesene u kontekstu Europskog semestra, mišljenja nadzornih tijela Vijeća Europe, poput Venecijanske komisije i GRECO-a. Nadalje, tu je niz relevantnih izvora, uključujući preko 200 pisanih inputa dobivenih od vlasti i dionika u svim državama članicama EU-a i više od 400 virtualnih sastanaka u svim državama članicama s vlastima, dionicima i civilnim društvom. Nacionalne vlasti također su imale priliku predložiti dionike s kojima bi se trebalo susresti u kontekstu virtualnih posjeta zemljama. Napokon, svako poglavlje o zemlji nedavno je dato na uvid odgovarajućoj kontaktnoj točki države članice radi provjere činjenica prije objavljivanja. Provedeno je ciljano savjetovanje s dionicima, koji su dali vrijedne opće doprinose, kao i one specifične za pojedinu državu, uključujući Agenciju za temeljna prava, Europsku mrežu sudskih vijeća (ENCJ), Europsku mrežu predsjednika vrhovnih sudova EU-a, Europsku mrežu nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI), Vijeće odvjetničkih društava Europe (CCBE), Vijeće Europe, kao i nacionalno i međunarodno civilno društvo i novinarske organizacije. U svakoj se zemlji Komisija sastaje s organizacijama civilnog društva neovisno o nacionalnim vladama. Te su nevladine i profesionalne organizacije transparentno popisane u Aneksu II poglavlja o svakoj zemlji. One služe kao alternativni izvor koji omogućava Komisiji da provjeri i upotpuni doprinos nacionalnih vlasti i međunarodnih organizacija. Raznolikost izvora omogućuje Komisiji da sama procijeni na temelju činjenica.

NACIONAL: Jesu li samo nove države članice problematične ili postoje problemi u poštivanju vladavine prava i među starim zapadnim demokracijama?

Godišnje izvješće o vladavini prava pokriva i pozitivna i izazovna zbivanja u Europskoj uniji, uključujući procjenu svih 27 država članica za svaku zemlju. Svrha izvješća je djelovati kao preventivni mehanizam prije nego što se problemi pojave ili prodube. Istodobno, služi za razmjenu dobre prakse između država članica. Ne postoji nijedna zemlja koja ne bi mogla imati koristi od poboljšanja barem u nekim područjima obuhvaćenim Izvještajem o vladavini zakona. U tom smislu, izvještaj također djeluje kao vježba učenja.

 

‘Učinkovito donošenje odluka nužnih za zaštitu javnog zdravlja ne može značiti zaobilaženje uspostavljenih provjera i ravnoteža. To, naravno, uključuje i nacionalne parlamente’

 

NACIONAL: EU parlament donio je rezoluciju u kojoj je zaprijetio tužbom Europskoj komisiji, odnosno Povjerenstvu, ako ne ispuni svoje obveze prema Uredbi o uvjetovanosti vladavine prava, u skladu s člankom 265. UFEU-a. Naime, postoji opravdana bojazan da bi države članice koje krše načela vladavine prava mogle zloupotrijebiti fondove EU-a, unatoč novom instrumentu zaštite proračuna EU-a koji je na snazi od 1. siječnja 2021. Kako to komentirate?

Komisija je primila k znanju rezoluciju Europskog parlamenta od 10. lipnja o mehanizmu uvjetovanja vladavine prava. Komisija će službeno odgovoriti Europskom parlamentu kao što obično odgovara na takve rezolucije. Povjerenstvo je, naravno, potpuno posvećeno provođenju Uredbe o općem režimu uvjetovanosti i već prati moguće kršenja načela vladavine prava koja bi bila relevantna u skladu s Uredbom. Paralelno s tim pripremamo i smjernice kako bismo osigurali da se taj mehanizam primjenjuje pošteno i objektivno. Komisija pridaje veliku važnost savjetovanju s Europskim parlamentom i državama članicama o smjernicama. Nacrt smjernica predstavili smo Europskom parlamentu i državama članicama 14. lipnja.

NACIONAL: Što znači takva uredba ako postoji mogućnost da je Mađarska i Poljska ospore na sudu EU-a?

Države članice uvijek mogu iskoristiti mogućnost koja im je dana Ugovorom da podnose tužbu za poništenje pred Sudom EU-a. Poljska i Mađarska odlučile su to učiniti u vezi s Uredbom o uvjetovanosti. Komisija je zatražila da Sud intervenira u tom slučaju, podržavajući Europski parlament i Vijeće, kako bi branio valjanost Uredbe.

Komentiraj