DAVOR NAĐI: “U Zagrebu ću ukinuti prirez, otpustiti zaposlene na izmišljenim radnim mjestima te proračunu uštedjeti tri milijarde kuna”

Davor Nađi, ambiciozni 31-godišnji ekonomist, saborski zastupnik i predsjednik stranke Fokus, bivši zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje, odlučio je ući u bitku za položaj gradonačelnika Zagreba

Davor Nađi, 31-godišnji saborski zastupnik i predsjednik stranke Fokus, najavio je u subotu kandidaturu za gradonačelnika Zagreba. Taj mladi ekonomist iz Svete Nedelje u politici je od 2009. kada se učlanio u Hrvatsku narodnu stranku, ali prvi ozbiljniji politički uspjeh postigao je 2017. Tada je s Dariom Zurovcem formirao nezavisnu listu koja je pobijedila na izborima u Svetoj Nedelji. Zurovec je postao gradonačelnik, a Nađi njegov zamjenik i u tri godine postigli su takve uspjehe da je njihova stranka Fokus, koju su osnovali prošle godine, na parlamentarnim izborima prešla izborni prag i ušla u Sabor. Zastupnik je postao Zurovec, koji se vrlo brzo nakon konstituiranja Sabora, u prosincu 2020., vratio na mjesto gradonačelnika Svete Nedelje. Na mjestu saborskog zastupnika zamijenio ga je Nađi, koji je novu, ambicioznu etapu svojega političkog puta – kandidaturu za gradonačelnika glavnoga grada – najavio s Branimirove tržnice. U intervjuu za Nacional iznosi prve konture predizbornog programa

NACIONAL: Zašto ste kandidaturu najavili baš na Branimirovoj tržnici?

Branimirova tržnica činila mi se najprikladnijim mjestom koje simbolizira vladavinu Milana Bandića u posljednjih dvadeset godina. Naime, to je lokacija gdje je 2015. obećano da će se ta tržnica obnoviti, raditi nešto novo, a tada su izmješteni i obrtnici koji su ondje radili. Neki su dovedeni na rub egzistencije. Baš sam danas razgovarao s jednim od njih, koji je i danas zbog toga revoltiran. Vidimo, šest godina kasnije, još uvijek se ništa nije dogodilo, dapače, baš nedavno taj je dio potpuno porušen. Ali isto tako, kada od Branimirove tržnice gledate u smjeru pruge, uopće ne morate okrenuti glavu da biste vidjeli i druge “spomenike” vladavini Milana Bandića: prugu koja još uvijek dijeli Zagreb da dva dijela i izaziva brojne probleme, a vidimo i Autobusni kolodvor koji izgleda kao ruševina, i izaziva gužve u centru grada. S Branimirove tržnice, dakle, vidimo tri velika problema, a da ne govorimo o onima koji se odande ne vide, poput razrušenih bolnica, škola i svega ostalog.

NACIONAL: Imate li ambiciju da se pruga izmjesti iz centra Zagreba?

Imamo takve planove, ali o tome ćemo detaljnije za otprilike mjesec dana, kad budemo predstavljali predizborni program.

NACIONAL: To zvuči ambiciozno, ali Zagreb svakako ima hitnijih i važnijih problema. Manje je od dva mjeseca do prve obljetnice potresa iz ožujka prošle godine, a organizirana obnova još nije počela.

Potpuno se slažem: moramo razlikovati ono što treba napraviti odmah od dugoročnog razvoja grada, što također ne treba zanemariti. O temi obnove, moj stav i stav stranke Fokus poznati su: mi smo bili jasni i iznijeli prijedloge. Da su bili prihvaćeni i da je zakon oblikovan prema njima, neke bi zgrade bile već i gotove, a obnova bi bila u punom jeku. Ovako, danas pripovijedamo o sigurnosti stanovnika, prolaznika, o gradnji nekakvih skela i tunela da bismo zaštitili prolaznike gradom. Upozoravali smo na to od početka donošenja važećeg Zakona o obnovi grada Zagreba. Nažalost, nismo poslušani.

NACIONAL: Podsjetite čitatelje Nacionala što vaša stranka zamjera sadašnjem Zakonu. Što bi bilo drugačije da je usvojen prema vašim prijedlozima?

Mnogo je zamjerki. Najbitnije su te da ovaj zakon ne rješava imovinsko-pravne probleme ni probleme s konzervatorskom strukom. To su dva glavna uzroka što se u većinu oštećenih nekretnina nije ulagalo. Isto tako, velika je zamjerka i to što je država nositelj svih aktivnosti. Vidimo sada što se dogodilo s poslijeratnom obnovom na području Sisačko-moslavačke županije: sve što je država obnavljala, srušilo se u potresu. Tako to ide kad država to radi. Naš je model predviđao beskamatne kredite za vlasnike nekretnina, koji bi u vraćanju bili umanjeni za PDV. Time bi ljudi dobili novac odmah, odmah bi mogli krenuti u obnovu, a tijekom obnove bi se uspostavili kriteriji tko može, a tko ne može vraćati: socijalni slučajevi ne bi morali vratiti kredite, a oni koji mogu, oni bi ih vratili. Treba razlikovati one koji imaju pet poslovnih prostora od istinskih socijalnih slučajeva. Istodobno, mora postojati dio osobne odgovornosti jer su neki ljudi održavali i osiguravali svoje nekretnine, ali neki i nisu.

NACIONAL: Kako ste predložili da se riješe imovinsko-pravni problemi i konzervatorske procedure? To su, objektivno, spori poslovi.

Što se konzervatora tiče, treba razmisliti o generalnom pristupu. Mislim da je hrvatska praksa zaštite građevina prerigidna. Ne može biti tako da se zgrada u kojoj ljudi žive mora konzervirati od temelja do krova u izvornom stilu građenja, kako je sagrađena prije sto ili više godina. Pročelja se mogu zaštititi, a ako govorimo o spomenicima prve kategorije, oni se stvarno moraju čuvati. Ali kad je riječ o povijesno manje vrijednim građevinama, možda ipak treba razmisliti o nižem stupanj zaštite: da se napravi replika ili da se zaštiti pročelje ili nešto slično. Naravno, teško je to objasniti u ovako kratkom razgovoru, ali mogu navesti primjer iz Svete Nedelje, gdje sam bio zamjenik gradonačelnika. Kada smo obnavljali neke građevine, imali smo velike bitke s konzervatorima jer gradu nisu dopustili da na jednoj građevini sačuvamo samo vanjske zidove, a da sve ostalo promijenimo. Da se tada nismo uspjeli izboriti, što jesmo, tko zna što bi bilo: možda bi se i ta građevina sada srušila u potresu. Ako su konzervatori nefleksibilni, troškovi obnove ljudima toliko rastu da si oni to više ne mogu priuštiti i odustaju od obnavljanja. Što se imovinsko-pravnih odnosa tiče, ako država kao prioritet postavi da se ti problemi riješe tijekom obnove, rješenje se može naći. O modelima se može raspravljati, a ja ću vam navesti kako smo to rješavali u Svetoj Nedelji: u suradnji sa sudom i katastrom, dva ili tri puta tjedno zvali bismo sve nasljednike jedne po jedne čestice da se dođu izjasniti kome pripada. U tri godine uskladili smo vlasništvo, zemljišne knjige i katastar u cijelom gradu, ostalo je manje od jedan posto neriješenih čestica. A podsjećam da grad nema zakonodavnu snagu; država ima. Dakle, ako postoji volja, model se može naći.

NACIONAL: Pretpostavimo da postanete gradonačelnik Zagreba. Što biste, u sadašnjim uvjetima i uz važeći Zakon, učinili da pospješite obnovu?

Trenutno gradonačelnik Zagreba nema alate jer Fondom za obnovu upravlja država. Grad treba financirati svoj dio, ali ga se ne pita previše. Dapače, Grad je sam dao cijeli niz prigovora, što je u medijima možda slabije zamijećeno, ali oni u pravilu nisu bili uvaženi. Zato mi ne govorimo da u Zakonu treba nešto promijeniti, nego tvrdimo da treba napisati i usvojiti potpuno novi zakon. Ljudima treba omogućiti kredite preko HBOR-a, da mogu, doslovno sutra, krenuti obnavljati svoje nekretnine i treba im olakšati konzervatorske procedure.

NACIONAL: Adut s kojim ulazite u predizbornu utrku uspjeh je vaše stranke Fokus u Svetoj Nedelji, gdje ste vi bili zamjenik gradonačelnika, a Dario Zurovec gradonačelnik. Netko bi, međutim, mogao reći: uz dužno poštovanje, Sveta Nedelja je mjestašce na rubu Zagreba, dok je Zagreb gotovo milijunska metropola. Ne može se to uspoređivati. Kako biste odgovorili na takav argument?

Slažem se, to nije isto. Prvo bih povukao paralelu između sebe i ostalih kandidata pa podsjetio da sam ja ipak bio zamjenik gradonačelnika. A kakvo iskustvo upravljanja gradom imaju ostali kandidati? Istodobno tvrdim da je Zagrebom na neki način lakše upravljati nego Svetom Nedeljom, a reći ću vam i zašto: Zagreb ima status i grada i županije, dok Sveta Nedelja nema, nego ima niz ograničenja koja dolaze sa županijske razine. Morate se prilagođavati županijskim prostornim planovima, imate županijske ceste, županijske škole, županijske domove zdravlja… Mnogo toga nije pod vašom kontrolom i ne možete napraviti sve što biste htjeli. U Zagrebu tih prepreka nema. Također, još jedna prednost upravljanja Gradom Zagrebom jest u tome što Zagreb ima najveći fiskalni kapacitet u Hrvatskoj. Druga je stvar što se taj novac sada neracionalno troši, ali s tolikim novcem i velikim sustavom može se napraviti jako, jako puno. Grad Zagreb trenutno ima golemi neiskorišteni potencijal i velik je prostor za napredak.

NACIONAL: Ambiciozno to zvuči. Pitate kakvo iskustvo imaju vaši protukandidati, pa evo: Vesna Škare Ožbolt bila je ministrica pravosuđa, a najopasniji protukandidat svima ostalima Milan Bandić dvadeset godina upravlja Zagrebom i u tom razdoblju nije izgubio nijedne izbore. Treba takve političare pobijediti.

Dvije su dimenzije: ima li čovjek iskustvo i kakvo je ono. Iskustvo imam, a imam i dobre rezultate. Što se gospodina Bandića tiče, on ima iskustvo, ali i loše rezultate; što se gospođe Vesne Škare Ožbolt tiče, vidimo kakvo nam je pravosuđe. Dakle, nisam siguran da se ostali protukandidati baš mogu hvaliti svojim iskustvom. Ja se svojim mogu.

NACIONAL: Na predstavljanju kandidature u subotu najviše ste spominjali Tomislava Tomaševića. Je li to zato što mislite da ima najviše šanse?

U medijskom prostoru pokušava se predstaviti kao da Bandiću nema alternative osim Tomislava Tomaševića. Ne slažem se s tim. Prema nekim medijskim istupima gospodina Tomaševića vidi se da ne planira nešto pretjerano mijenjati u odnosu na postojeće stanje i nisam siguran da Zagreb takav način upravljanja može podnijeti još četiri godine. Već sam spomenuo i kakvo iskustvo imaju protukandidati: gospodin Tomašević tu ne stoji naročito. On je dobar aktivist, ali, nažalost, nema iskustvo upravljanja velikim sustavima. Učiti se upravljanju na samim tim sustavima jako je skupo, prije svega za građane Zagreba.

NACIONAL: Na koje Tomaševićeve istupe mislite kad tvrdite da nije spreman za reforme?

Jedan je od primjera je Tomaševićevo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva“ u kojoj na pitanje bi li konkretnije mijenjao odnose u Gradskoj upravi i Holdingu te bi li dijelio otkaze na izmišljenim radnim mjestima, nije odgovorio potvrdno. Izbjegavao je spomenuti bilo kakve odlučnije i oštrije reforme, vjerojatno kako se ne bi zamjerio tom dijelu biračkog tijela.

NACIONAL: Vi ste, pak, na predstavljanju kandidature rekli da biste dijelili otkaze na suvišnim radnim mjestima u Holdingu. Je li to točno?

Jest. Sami ste rekli – suvišnim radnim mjestima. Da je to nečija privatna firma, taj neka plaća koga hoće. Ali svi znamo kako je Milan Bandić stvarao većinu u prošlom sazivu parlamenta, zbrinjavajući kadrove bliske saborskim zastupnicima i u Holdingu i u Gradskoj upravi. Znamo, također, o zbrinjavaju raznih javnih i manje javnih ličnosti, što u Gradskoj upravi, što u Holdingu. Mislim da porezni obveznici grada Zagreba ne bi to trebali plaćati. Oni koji uistinu rade svoj posao i za čija mjesta uistinu postoji potreba, nemaju se čega bojati, dapače: kad se riješimo ovog “taloga” koji nezasluženo dobiva plaće, otvorit će se prostor da njima plaće i porastu.

NACIONAL: Koliko je suvišnih radnih mjesta u Holdingu?

Teško je sada brojčano reći. Kad budemo predstavljali detaljni program, govorit ćemo i o pojedinostima financijskih ušteda koje tako kanimo postići.

NACIONAL: Godinama se raspravlja o tome je li bolje da je Holding jedna tvrtka, kako ju je organizirao Bandić, ili da Holdingove sastavnice budu odvojene tvrtke. Što vi mislite? Kako biste vi postavili taj sustav?

Nebitno je koji je pravni oblik. Važno je koliko ljudi ondje radi, kao i jesu li ta poduzeća potrebna, ispunjavaju li javnu funkciju. Spomenut ću primjer poduzeća Zagreb plakat: u vrijeme dok u Zagrebu pucaju vodovodne i toplovodne cijevi, infrastruktura propada, a po cestama se otvaraju rupe, Grad Zagreb bavi se plakatiranjem. I to se očito bavi na jako loš način jer im prodaja ne ide dobro – vidi se to po onim “smajlićima” koji još od proljeća stoje na bilboardima, i to na najatraktivnijim lokacijama uz Slavonsku aveniju, i bez uspjeha reklamiraju plakatna mjesta. Takva gradska poduzeća samo stvaraju nelojalnu konkurenciju poduzetnicima koji tom istom gradu plaćaju porez iz svog poslovanja. Nema razloga da se Grad bavi takvim poslom. To treba staviti na tržište, a u onome čime se Grad stvarno bavi, infrastrukturom, treba racionalizirati poslovanje i imati transparentne javne nabave kako bi se ostvarile uštede, a ne da nam se događaju slučajevi poput žičare, pa da se plaća tri puta više nego što je prvotno bilo predviđeno. Dakle, manje je važno kako su gradska poduzeća organizirana: važno je kako rade, jesu li efikasna, koliko ljudi u njima radi, kakvi su im rezultati.

NACIONAL: Najavljujete gašenje Zagreb plakata?

Ne gašenje, nego prodaju. Siguran sam da postoje privatna poduzeća spremna kupiti takve tvrtke, a koja bi efikasnije poslovala, zadržala radnike i stvarala dodatnu vrijednost, dok bi Grad Zagreb od njih dobivao dodatni prihod kojim bi se mogle stabilizirati gradske financije.

NACIONAL: Spomenuli ste žičaru. Opozicija i mediji predstavljaju žičaru kao financijsku, arhitektonsku i estetsku katastrofu, što svakako može biti istina. Međutim, s Milanom Bandićem imamo iskustva: nije on samo jednom ono što je izgledalo kao njegov poraz, uspio preokrenuti sebi u korist. Ne bi li se i ovoga puta moglo dogoditi isto: da otvori žičaru mjesec, dva prije izbora i da se cijeli slučaj pretvori u još jedan gradonačelnikov predizborni adut?

Nažalost, uvijek postoji dio birača koji se vodi onom poznatom „on je krao, ali je i nama dao“ ili onom „on je krao, ali je nešto i napravio“. Mislim da je to jako loš pristup i mislim da će u svibnju biti jako malo takvih birača. Nadam se da ćemo kao nacija ipak prestati nagrađivati i početi kažnjavati takvo ponašanje političara. Treba reći i to da je, što se zagrebačke žičare tiče, zakazao cijeli sustav: kako se uopće može dogoditi da takav projekt, s tolikim izmjenama i s tolikim propustima, dođe do faze realizacije? To se ne bi smjelo događati.

NACIONAL: Što uopće mislite o Milanu Bandiću? Ma što tko o njemu tvrdio, on je, očito, uspješan političar: dvadeset godina nepobijeđen u glavnom gradu, najduže u samostalnoj Hrvatskoj.

Ako uspjeh političara mjerite po tome koliko je na vlasti, Bandić vjerojatno jest uspješan političar, ali ako uspjeh definirate time koliko je dobroga napravio za građane, onda je Bandić jako loš, pa i katastrofalan političar. Na ovim izborima imam osjećaj da su svi kandidati stavili metu na Bandića i da im je jedini cilj njega maknuti s vlasti. Za mene je Bandić samo smetnja na putu do pravog cilja: da Zagreb ispuni svoj potencijal, da mu omogućimo napredak i da podignemo kvalitetu života njegovih građana. Bandić stoji na putu da to napravimo pa ga prvo treba maknuti.

NACIONAL: Bandićev “kumovski”, druželjubivi, prijemčivi, zapravo populistički stil, njegova sposobnost da se predstavi kao da je dobar sa svima, zasigurno je jedna od tajni njegova uspjeha. Kakav biste vi politički stil njegovali?

Moj je stil takav kakav smatram primjerenim za političare uređenih demokracija: da svi građani trebaju biti ravnopravni. Ne smije biti važno tko koga poznaje i tko je kome kum. Potreban je jasan skup pravila koja vrijede podjednako za sve. Gradske službe svima trebaju služiti pod istim uvjetima. Istovremeno, kao čelnik grada nastojao bih na tome da se građanima kroz poreze i namete uzima što manje novca, a da im se, istodobno, za njihov novac omoguće što bolje javne službe. Da im se, dakle, za njihov novac isporuči što bolja usluga: što veća vrijednost za što manje novca.

NACIONAL: Najavljujete prodaju gradskih firmi, naglašavate osobnu odgovornost, zagovarate smanjenje poreza i tvrdite da je poduzetništvo uspješnije od države: zaključujem da ste klasični liberal. Ovo, međutim, teško da su liberalna vremena: pandemija i potresi dugoročno će osiromašiti zemlju. Hrvatskoj zasigurno slijede vremena koja će zahtijevati golemu socijalnu pomoć. Kako biste u Zagrebu riješili socijalne službe? Koji je vaš socijalni program?

Na lokalnim izborima manje je važna ideološka usmjerenost. Mnogo je bitnije što se konkretno planira. Što se poduzetništva tiče, teza o tome da je poduzetništvo uspješnije od države neprestano se pogrešno interpretira: postoje stvari koje bi jasno trebale biti prepuštene tržištu i njima se treba baviti poduzetništvo. No postoje, naravno, i stvari poput sudstva, policije, vojske i slično, koje mora obavljati država i za koje građani trebaju zahtijevati da budu organizirane kako uređene demokratske države podrazumijevaju: da pravosuđe, na primjer, uistinu funkcionira. Tek kad pravna država funkcionira, tek tada možemo govoriti o ravnopravnosti pred zakonom i tek tada možemo krenuti graditi sve ostale aspekte društva. Nema ni poduzetništva niti ičeg drugog ako nemate uređenu pravnu državu. Zbog sadašnjeg stanja i imamo situaciju u kojoj investitori koriste kraticu “ABC” – “Anything but Croatia”. Naprosto, u Hrvatskoj ne mogu biti sigurni za vlastitu imovinu. Kada, pak, govorimo o socijalnim potrebama, država već sada ima prilično jak socijalni okvir pa se često događa da se nekima više isplati koristiti socijalne naknade nego se zaposliti. Mislim da Grad Zagreb ne mora dijeliti prevelike socijalne naknade, osim u slučajevima u kojima se i po nacionalnim kriterijima vidi da je riječ o socijalnim slučajevima.

NACIONAL: Ne biste, dakle, osnaživali socijalnu pomoć u Gradu Zagrebu?

Postoje zakonske obveze. Socijalni program svakako bi postojao, ali sigurno ne u obimu u kojem postoji sada. Trenutačna socijalna politika Grada je takva da se ljude čini trajno nezapošljivima. Imate programe iz kojih se ljudima godinama isplaćuje novac. Gdje će se i kako zaposliti ljudi koji godinama nisu radili kad program jednom prestane?

NACIONAL: Kada je riječ o koronakrizi, Grad Zagreb u tom području nema ingerencije, ali ima Imunološki zavod. Hoćete li u svoj program uvrstiti neka od tih strateških pitanja?

Grad Zagreb nije vrsta institucije koja bi se trebala baviti razvojem cjepiva. Time se bave farmaceutske kompanije, u čijem vlasništvu mogu sudjelovati i države. Grad ima previše problema i nisam siguran da ima financijski kapacitet da spašava Imunološki zavod. Grad se time ne bi trebao baviti.

NACIONAL: U Svetoj Nedelji smanjili ste prirez. To vam je jedan od predizbornih aduta. Što biste učinili s prirezom u Zagrebu?

Potpuno bih ga ukinuo. Iako već sada neki spekuliraju da to nije moguće, ja tvrdim da jest. Detaljnije ćemo o tome na predstavljanju programa, ali već sada mogu reći da ukupni prirez u Zagrebu iznosi oko milijardu kuna. Uštede koje moj tim planira na rashodovnoj strani proračuna kreću se oko tri milijarde kuna. To je i više nego dovoljno da otvorimo prostor za ukidanje prireza, ali i financiranje dugova koji će dolaziti na naplatu, kao i za obnovu infrastrukture, ali i za neke nove projekte. Siguran sam da ćemo Zagreb u relativno kratkom roku ponovno staviti na noge.

Komentiraj