Dan kave: Na što je sve kroz povijest utjecao omiljeni napitak

Prvi put službeno Međunarodni dan kave održan je 2015. godine kada je Međunarodna organizacija za kavu odredila 1. listopad za promociju mnogima omiljenog napitka. Kava nije običan napitak, ona je postala faktor društvenog i socijalnog povezivanja, a mnogi se kunu kako nisu u stanju izdržati niti jedan dan bez kave.

U drevnoj arapskoj kulturi postojao je samo jedan način da se žena legalno može razvesti: Ako njezin suprug ne pruža dovoljno kave. Godine 1674. u “Peticiji žena protiv kave” žene u Velikoj Britaniji su pokušale uvesti zabranu kave svim muškarcima mlađim od 60 godina, tvrdeći da ih kava pretvara u ‘beskorisne leševe’ i da su počeli ‘tračati više od žena’.  I francuski kralj Louis XIV bio je strastveni kavopija. Dugujući mu uslugu, Nizozemci su u njegov dvorac isporučili drvo kave iz Arabije 1714. godine, što je potaknulo prvi europski staklenik. Ovo drvo konačno je stvorilo milijune drugih stabala kave i postalo time roditeljsko drvo mnogom drveću kave Srednje i Južne Amerike.
U 19. stoljeću njemačke žene još uvijek muškarci nisu puštali u kavanu. One su se započele sastajati u svojim kućama gdje su, pijući kavu, razgovarale i igrale karte. Prema tome, kava je igrala ulogu kretanja prema ženskoj autonomiji u Njemačkoj.

Prema legendi, Honore de Balzac je pio 50 šalica kave dnevno kako bi mogao ostati budan i nastaviti pisati. Isti broj šalica kave dnevno pripisuje se i francuskom filozofu Voltaireu. Godine 1932. Brazil si nije mogao priuštiti da pošalje svoje sportaše na Olimpijske igre u Los Angelesu. Ipak imali su kreativnu ideju. Brod sa sportašima napunili su kavom i prodali je usput.

Komentiraj