“Britanija će i nakon Brexita ostati prisutna u jugoistočnoj Europi”

EPA/ANDY RAIN

Britanski diplomat Andrew Page, koordinator Summita EU-zapadni Balkan koji će se u srpnju održati u Londonu, rekao je u razgovoru za Hinu da Velika Britanija i nakon Brexita ostaje snažno zainteresirana za stabilnost i ekonomski napredak jugoistočne Europe, te naglasio da London i dalje želi biti pouzdan partner “europskog projekta”.

Page je ovaj tjedan boravio u Zagrebu gdje je s hrvatskim dužnosnicima u vladi i ministarstvu vanjskih poslova razgovarao o pripremama za londonski summit. Riječ je o petom u nizu godišnjem sastanku na vrhu čelnika šest zemalja zapadnog Balkana, aspirantica za članstvo u EU-u, s čelnicima Unije u sklopu tzv. Berlinskog procesa, koji je 2014. pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel kako bi ohrabrila zemlje regije na provedbu reformi i pokazala im da EU unatoč zamoru od proširenja i dalje drži otvorena vrata za sve zemlje jugoistoka kontinenta koje ispune kriterije za članstvo.

“Da, britanska je javnost glasovala za izlazak iz EU-a i to će se i dogoditi u ožujku 2019. … no bez obzira na činjenicu da ćemo napustiti EU, i dalje ćemo biti članica NATO-a. U slučaju zapadnog Balkana odlučni smo poštivati sve svoje obveze u EUFOR-u i KFOR-u”, rekao je Page.

Naglasio je da je britanska premijerka Theresa May u svom govoru na nedavnoj Sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu poručila da Velika Britanija “u godinama koje dolaze” i dalje želi biti “važan, trajan i pouzdan” partner EU-u, osobito u pitanjima sigurnosti.

“Također ćemo i dalje imati jednako snažan interes za stabilnost jugoistočne Europe … Dok prolazimo kroz proces izlaznih pregovora, ne želimo ni na koji način spriječiti, ili usporiti ili utjecati na razvoj europskog projekta za zemlje koje ostaju u EU-u”, rekao je Page.

U razgovoru za Hinu Page je ocijenio da je, nakon što su se u EU-u pojavile spekulacije da nakon ulaska Hrvatske 2013. više neće biti daljnjeg proširenja, Njemačka pokrenula Berlinski proces kako bi “popunila vakuum i ponudila ohrabrenje zemljama zapadnog Balkana”.

“Originalni fokus Berlinskog procesa od početka je bio na ekonomskoj stabilnosti, pomaganju zemljama zapadnog Balkana na međusobnom povezivanju infrastrukture – cesta, željezničkih pruga, telekomunikacija”, rekao je Page.

“Poseban naglasak stavljen je na regionalnu ekonomsku integraciju – tretiranje cijele regije kao jedinstvenog investicijskog odredišta”, dodao je.

Čelnici šest zemalja zapadnog Balkana – Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, BiH i Kosova – održali su nakon prvog summita u Berlinu još tri sastanka na vrhu sa zemljama EU-a, u Beču, Parizu i Trstu.

Page je podsjetio da je na “posljednjem summitu u Trstu donesen akcijski plan za uspostavu regionalnog ekonomskog područja usmjeren na uklanjanje carinskih i necarinskih prepreka, olakšavanje prelaska granica, međusobno priznavanje sveučilišnih kvalifikacija”. “U Trstu se također razgovaralo o tome što treba napraviti kao bi se počeo rješavati problem korupcije u tim zemljama. Summit u Londonu u srpnju trebao bi se nadovezati na sve dosadašnje inicijative … imamo puno ideja o tome kako bismo mogli pomoći vladama da se počnu rješavati ta teška pitanja”, rekao je Page.

S europske strane na dosadašnjim summitima sudjelovale su Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Francuska, Italija i Europska komisija, te Slovenija i Hrvatska kao susjedne zemlje.

Zemlje moraju raditi na rješavanju bilateralnih sporova

Odgovarajući na pitanje o ulozi Hrvatske u Berlinskom procesu, koordinator londonskog summita rekao je da je ona “gotovo jedinstvena unutar Europske unije”. “Ne sasvim jedinstvena, jer tu je i paralela sa Slovenijom. Te dvije zemlje kao članice bivše zajedničke države na neki način bolje razumiju zemlje bivše Jugoslavije nego što to mogu druge članice EU-a. Govore isti jezik, stalo im je da zemlje zapadnog Balkana naprave napredak prema EU-u … i Hrvatska i Slovenija aktivni su zagovornici (zemalja zapadnog Balkana) u Bruxellesu”, naglasio je Page.

Govoreći o nekim “dugotrajnim političkim sporovima zbog kojih je put prema EU-u nekih zemalja usporen”, poput grčke blokade Makedonije zbog spora o imenu, Page je kazao da je “očito da želimo napraviti što je moguće više zajedno s našim partnerima”. “To nije u središtu Berlinskog procesa, ali svima nam je u interesu da se bilateralni sporovi riješe”, rekao je, podsjetivši da je u strategiji Europske komisije o proširenju iz veljače “jasno kazano da EU ne želi uvoziti postojeće bilateralne sporove”.

“Za približavanje su važni i dobrosusjedski odnosi zemalja zapadnog Balkana. U tom smislu je važno da te zemlje rade na rješavanju svojih bilateralnih sporova”, rekao je Page.

Upitan o rješavanju sporova i otvorenih pitanja između zemalja kandidata za EU i zemalja koje su već članice Unije, Page je rekao da “EU želi vidjeti napredak u svim bilateralnim sporovima, ne samo među zemljama zapadnog Balkana, već i šire”.

“Moramo znati da to nisu stvari koje se mogu riješiti preko noći, one zahtijevaju puno osjetljivih razgovora od strane mnogo diplomatskih igrača, to nije nešto što samo jedna zemlja može riješiti … u konačnici to moraju riješiti zemlje koje su uključene u sporove”, rekao je.

Dodao je da svaki od tih sporova ima svoju dinamiku. “Ohrabreni smo određenim napretkom koji je postignut u razgovorima između Makedonaca i Grka, željeli bismo vidjeti dodatni napredak … u konačnici to je proces koji mora biti dogovoren između Grčke i Makedonije. Trenutno se na tom području odvijaju intenzivne diplomatske aktivnosti. Mi kao vanjski igrači jedino možemo učiniti sve kako bismo ih ohrabrili i kako bismo posredovali u rješavanju”, rekao je Page.

Page je kazao da “isto vrijedi i za slučaj Hrvatske i Srbije”. “Nedavno smo imali vrlo važan posjet predsjednika (Aleksandra) Vučića. Mi ostali smo s velikim zanimanjem pratili taj posjet. Vidjeli smo da je napravljen napredak na određenim područjima ali još ima puno posla na prilično dugačkom popisu otvorenih bilateralnih pitanja između Hrvatske i Srbije”, rekao je. “Vidimo određeni prostor za ohrabrenje i iz same činjenice da se o tim pitanjima razgovara”, zaključio je Page.

Unatoč Brexitu, Britanija želi pomoći zemljama zapadnog Balkana koje žele ući u EU i NATO 

Govoreći o poziciji Velike Britanije kao zemlje koja izlazi iz EU-a u kontekstu budućeg proširenja Unije na jugoistok kontinenta, Page je rekao da “u tome ne vidi nikakvih proturječnosti”.

“Na to gledamo kao na demokratski izbor. Britanci su odlučili izaći iz EU-a, a ako šest zemalja zapadnog Balkana želi napredak prema EU-u i NATO-u, mi ćemo napraviti sve što možemo kako bismo im pomogli na tom putu jer smo u prošlosti vidjeli da članstvo u tim organizacijama može pomoći u jačanju stabilnosti i gospodarskog napretka. Mnogobrojne statistike to potvrđuju”, rekao je Page.

On je rekao da je sama činjenica da je Velika Britanija domaćin summita sa zapadnim Balkanom unatoč Brexitu prilika za službeni London da pokaže svijetu kako svoje “geostrateške obveze i odgovornosti i dalje namjerava poštovati i da će mu one biti jednako važne i nakon izlaska iz EU-a kao što su bile i prije”.

“I dalje ćemo biti važan vojni igrač. Zapravo su Velika Britanija i Francuska jedine europske zemlje koje mogu pokazati vojnu silu ako je to potrebno, i zbog toga imamo važnu ulogu u brojnim operacijama održavanja mira. To će se nastaviti”, rekao je. “Summit u Londonu bit će vjerojatno najvidljiviji pojedinačni događaj tijekom 2018. koji će pokazati da Britanija misli ono što govori kad kaže da će i dalje biti pouzdan sigurnosni partner”, naglasio je britanski diplomat.

“Svakako ne želimo napraviti ništa čime bismo stali na put tim zemljama na putu prema EU-u. Naprotiv, Britanija je uvijek snažno zagovarala proces proširenja EU-a. I sad kad odlazimo iz EU-a, kao i prije”, dodao je Page.

Na summitu u Londonu 9. i 10. srpnja sudjelovat će i Poljska koja će biti domaćin sastanka Berlinskog procesa 2019. godine, te Bugarska koja kao trenutna predsjedateljica EU-a u svibnju u Sofiji organizira summit EU 28 + šest zemalja zapadnog Balkana.

Odgovarajući na pitanje kako vidi regiju jugoistočne Europe za dvadeset ili trideset godina, Page je rekao da je “optimističan”.

“Ako gledate širu povijesnu sliku ima puno prostora za optimizam. Statistika iz Komisijine strategije proširenja pokazuje da je u posljednjih 15 godina postignut veliki napredak. Veliki napredak napravljen i od Berlinskog summita 2014. Brojke su prilično impresivne”, kazao je Page.

“Da, to nije dovoljno, ali te zemlje rastu bržim stopama od prosjeka EU-a. Mislimo da postoje obećavajuće mogućnosti za investitore, ali da bi se one ostvarile treba postojati daljnji napredak prema EU-u”, rekao je, te dodao da se “istodobno moraju provoditi ekonomske reforme, te rješavati pitanja koja utječu na percepcije ulagača, poput vladavine prava i korupcije”.

“To će biti u fokusu summita u Londonu”, zaključio je Page.

Komentiraj