SPAS ZDRAVSTVA: Beroš ima plan za obračun s veledrogerijama koje ucjenjuju državu i s njihovom hobotnicom u zdravstvu

MINISTAR ZDRAVSTVA VILI BEROŠ predstavio je premijeru Plenkoviću i ministrima u Vladi plan mjera za dalekosežne zahvate u hrvatskom zdravstvu, a one uključuju rješavanje odnosa s veledrogerijama, bolje menadžiranje u bolnicama, ali i smanjenje prava osiguranika

Suočen sa sve većim pritiskom javnosti zbog dramatičnog naprezanja zdravstvenog sustava u borbi s rastućom pandemijom koronavirusa, ministar zdravstva Vili Beroš nedavno je premijeru Plenkoviću i ministrima u Vladi predstavio plan mjera za dalekosežne zahvate u hrvatskom zdravstvu. Te bi mjere trebale nadići kratkoročnu prinudnu reorganizaciju zdravstvenog sustava za potrebe suzbijanja pandemije koronavirusa.

Nacional je od izvora bliskih vrhu Vlade doznao da bi se najvažniji dio tih mjera trebao odnositi na Berošev obračun s farmaceutskom klikom iz veledrogerija.

Beroš planira pokrenuti rat Vlade protiv, po njemu, neprimjerenog ponašanja veledrogerija. On nije jedini ministar u Vladi koji smatra da ih veledrogerije periodički ali sustavno ucjenjuju te da ova administracija to više ne smije dopustiti. Stoga je Beroš počeo formirati akcijski plan za trajno rješavanje te situacije kojim će se ujedno usput sačuvati primjereno snabdijevanje bolnica adekvatnim količinama lijekova.

Međutim, iako je Vlada spremna krenuti ne samo u tu akciju, nego i u zahvate s ciljem stvaranja novog modela održivijeg zdravstvenog sustava, još uvijek nema potpunog jedinstva unutar Plenkovićeve administracije oko pitanja kako to provesti te tko i kakve ustupke na tom putu treba učiniti. Ključnom bi se za uspjeh na tom putu mogla pokazati suradnja Beroša i ministra financija Zdravka Marića. Međutim, Nacional je iz izvora bliskih vrhu Vlade doznao da se Marić već pobunio protiv nekih predloženih mjera Beroša i njegovih suradnika.

Nacional je također uspio rekonstruirati da bi sve kritiziraniji Beroš sa suradnicima tijekom provođenja najavljenih mjera mogao izazvati i velike reakcije javnosti. Ponajprije jer se u tom pokušaju ozdravljenja hrvatskog zdravstvenog sustava s ozbiljnim kušnjama ne bi trebali susretati samo ključni menadžeri unutar zdravstvenog sustava, od kojih će se tražiti puno ozbiljnije i racionalnije ponašanje, nego i zato što bi mogla biti smanjena prava zdravstvenih osiguranika.

Nacional je koncem proteklog tjedna dobio na uvid internu Vladinu prezentaciju koja opravdava otvaranje spomenutog rata prema veledrogerijama. U njoj se izričito spominje da veledrogerije ucjenjuju državu – premda je, doduše, ta riječ pod navodnicima – i to mahom u predizbornim vremenima ili u razdoblju u kojem se formira prijedlog državnog proračuna za iduću godinu.

 

U internoj vladinoj prezentaciji izrijekom se spominje da veledrogerije ucjenjuju državu, i to mahom u predizbornim vremenima ili u razdoblju izrade prijedloga proračuna za iduću godinu

 

Jedan izvor blizak vrhu Vlade čak u tom kontekstu tvrdi:

„Veledrogerije također pridonose tomu da bolnice mjesečno proizvode 200 milijuna kuna gubitaka. Predstavnici veledrogerija bili su kod Beroša na sastanku pred ljeto. Potom su na sličnom sastanku bili i u kolovozu. Beroš nakon svega što se zbilo proteklih tjedana ima opravdanih razloga sumnjati da je medijsko potenciranje nestašice lijekova u bolnicama bilo smišljeno zaplašivanje u režiji menedžera iz veledrogerija, i to s ciljem da si koncem godine osiguraju menadžerske bonuse.“

U istom dokumentu najavljuju se akcije koje bi trebale spriječiti buduće ucjenjivanje države, od oštrije kontrole potrošnje samih lijekova, preko stabiliziranja sustava i prestanka konstantnih gomilanja dugova pa do preispitivanja poslovanja samih veledrogerija koje, tvrdi se, čak i narušavaju pravila tržišnog natjecanja.

„Vili Beroš dobio je potpuno otvorene ruke i placet da se uhvati ukoštac s problemima zdravstvenog sektora i pokuša sustav učiniti stabilnim, ekonomičnim i održivim. Zdravstvo danas konstantno kumulira dugove koji značajno utječu na kvalitetu usluga, a s druge strane, sasvim je očigledno da su sustav premrežili i ‘izbušili’ brojni lobiji, među kojima je i farmaceutski. Nije se slučajno ministar zdravstva našao na meti napada i izrugivanja kada je spomenuo mogućnost osnivanja državne veledrogerije, što u pravilu dolazi uvijek iz istih smjerova, pa čak i od istih medija“, komentirao je za Nacional sugovornik blizak samom vrhu Vlade.

On tvrdi da se Beroš još kao pomoćnik bivšeg ministra zdravstva Milana Kujundžića osobno uvjerio da su interesi velikih lobija „debelo premreženi“ s dijelom zdravstvenog sustava te da će mu tijekom predstojeće reforme to iskustvo sasvim sigurno biti korisno.

„Državne veledrogerije“ koje je Beroš javno spomenuo kao jednu od opcija kada se sustav našao u problemima zbog prekida isporuke lijekova, zapravo su tek jedna od četiri opcije koje Vlada namjerava aktivirati ako se želi izbjeći ucjenu veledrogerija: tu je još nabava lijekova preko veledrogerija u kojima država već danas ima udio u vlasništvu, zatim nabava lijekova izravno iz Europske unije putem sustava paralelnog prometa lijekova te direktna nabava od proizvođača koji imaju veleprodajnu dozvolu.

Korištenje bilo koje od tih četiriju opcija značajno bi smanjilo mogućnost ucjene veledrogerija s kojima se danas posluje, a vjeruje se i da bi troškovi bili smanjeni.

Izvor blizak samom vrhu Vlade tvrdi da se Vili Beroš još kao pomoćnik bivšeg ministra zdravstva Milana Kujundžića osobno uvjerio u to da su interesi velikih lobija ‘debelo premreženi’ s dijelom zdravstvenog sustava. PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL

 

„Veledrogerije danas zaračunavaju visoke zatezne kamate i nije tajna da i njima odgovara da uvijek imaju neka potraživanja. Uvijek će biti naplativa, a kamate se samo slažu“, objasnio je isti Nacionalov sugovornik.

On je najavio da bi, za početak, država mogla osloboditi sustav zdravstva plaćanja penalizacije, odnosno paušalne naknade od 40 eura za svaki izdani i kasno plaćeni račun, što je predviđeno Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Dosad se zbog fragmentacije nabave i velikog broja izdanih računa znalo događati da je ta naknada iznosom nadmašivala i sami račun na koji se odnosi.

S druge strane, po informacijama Nacionala, ministar financija Zdravko Marić usprotivio se zahtjevu da se u istom zakonu zdravstvo ipak izuzme formalne obveze plaćanja računa u roku od 60 dana, što vrijedi za ostale poslovne subjekte u državi. No čini se da će Vlada pomnije proučiti poslovanje veledrogerija kojima je nakon njihova pritiska ovih dana isplatila preko 1,2 milijarde kuna zaostalih dugova.

„One već danas imaju 40 posto tržišnog udjela u ljekarnama tako da ih na pojedinačnom nivou najprije pritisnu uvjetima poslovanja, a onda preuzimaju udio u njihovu vlasništvu. Tako se veledrogerije vertikalno integriraju s maloprodajom i veleprodajom, ali istovremeno ugrožavaju opskrbni sustav lijekova za državu i same građane te domaću proizvodnju generičkih lijekova. Gdje one zapravo ulažu svoj novac, u kupnju ljekarni ili plaćanje dobavljačima? Udružuju li se u kartel? Imaju li različite uvjete za isporuku lijekova javnim i privatnim ljekarnama i zašto su cijene nekih lijekova različite od bolnice do bolnice? Na ta pitanja odgovor će se tražiti od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja“, najavio je Nacionalov sugovornik iz Vlade.

On je upozorio i na to da jedna od najvećih internacionalnih veledrogerija u Hrvatskoj prikazuje manje od 0,7 posto dobiti, dok ostatak „izvozi“ u matične države putem kreativnih računovodstvenih operacija kako bi ondje platila porez. To nije nelegalno, ali svakako nije fer prema državi u kojoj ostvaruje vrlo veliki promet. U Beroševoj prezentaciji Vladi naveden je primjer jedne veledrogerije koja ima godišnji promet od dvije milijarde kuna i zaduženost od tek 400 milijuna kuna, što je vidljivo iz njenih bilanci i dokazuje da joj naplata računa u roku od 150 dana – a po bilancama upravo toliko iznosi prosječan rok naplate – ne bi trebala predstavljati problem.

Dapače, jedna veledrogerija ove je godine povećala prihode čak 13,59 posto u odnosu na lani. Najavljuje se da će vjerojatno uslijediti izmjena pravilnika koji regulira najvišu cijenu lijekova na tržištu te će se ona formirati u skladu s prosječnom cijenom u usporedivim europskim državama, a ne kao dosad u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji.

„Dug prema veledrogerijama koji se kreće oko četiri milijarde kuna, svakako će biti podmiren nakon što se utvrdi njegova struktura, po svemu sudeći njegovim pretvaranjem u srednjoročni kredit u suradnji s Ministarstvom financija. Nabavka novih lijekova mora se ugovarati po cjenovno prihvatljivim uvjetima i oni se moraju plaćati redovito, čemu bi trebali pomoći značajni zahvati na sustavu HZZO-a i uvođenje centralizirane nabave, kao i stalna kontrola nabave i potrošnje“, objasnio je drugi Nacionalov sugovornik iz vrha zdravstvenog sustava.

Županijski zavodi za javno zdravstvo, kao i epidemiološka služba, bili bi ponovno centralizirani. PHOTO: Lana Slivar Dominic/PIXSELL

 

Po Beroševim izračunima, samo objedinjena javna nabava lijekova, ortopedskih pomagala i vrjednijih roba i usluga – uz uvođenje obveze za sve kliničke bolničke centre i bolnice da na vrijeme i odgovornije planiraju svoje potrebe godinu dana unaprijed, kako bi se postigla bolja pregovaračka pozicija, veći količinski rabati i povoljniji uvjeti plaćanja – dovela bi do uštede 250 do 350 milijuna kuna godišnje.

Revizija liste skupih lijekova koje plaća HZZO i stroža kontrola njihova odobravanja, jer je fond za tu vrstu lijekova u nekoliko godina narastao s 500 milijuna na čak dvije milijarde kuna, mogla bi rezultirati financijskom uštedom 200 milijuna kuna godišnje, a na 100 do 200 milijuna kuna procjenjuju se uštede koje bi nastale revizijom i kontrolom potrošnje lijekova u bolnicama. U tom dijelu eksplicitno se procjenjuju mjere poput definiranja interventnog uvoza, uvođenja jasnih smjernica za racionalno propisivanje lijekova i maksimalne marže te izdavanja lijekova iz bolničkih ljekarni za svakog pacijenta posebno.

Ta prezentacija posvećena rješavanju problema dugova u zdravstvu tek je jedan od dokumenata predstojeće Beroševe reforme: Nacional je imao uvid i u popis konkretnih kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera o kojima je Vlada informirana na sastanku prije točno mjesec dana i za koje je dala punu podršku. One uključuju niz poteza poput objedinjene javne nabave lijekova, ortopedskih pomagala i vrjednijih roba i usluga ili daljnje funkcionalne integracije bolničkih sustava, ali i poteze koji će u javnosti vjerojatno izazvati kontroverzu – poput radikalnog čišćenja liste osiguranika HZZO-a i brisanja građana koji ne žive u Hrvatskoj, revizije liste posebno skupih lijekova i smanjenja broja građana koji imaju besplatno dopunsko osiguranje.

Poprilično spornom mogla bi se pokazati najavljena potpuna centralizacija bolničkog sustava, za koju se priznaje da je „društveno-socijalno i politički dvojbena mjera“, kao i centralizacija sustava zavoda za javno zdravstvo. Ključnom bi se mogla pokazati (još uvijek nedefinirana) buduća „košarica zdravstvenih usluga“, odnosno smanjenje opsega prava osiguranika i stavljanje nekih zdravstvenih usluga u kategoriju koju pokrivaju dopunsko ili dodatno osiguranje. Između ostalog, hrvatski građani u dobi od 18 do 65 godina mogli bi ostati bez prava na besplatnu dentalnu zaštitu, odnosno zubara.

Beroševa reforma zasad uopće ne predviđa izmjene zakona i ocijenjeno je da bi za njenu provedbu bilo potrebno mijenjati tek statute različitih zdravstvenih ustanova, no kao ključan faktor navodi se politička volja – a ona, čini se, zasad postoji, jednako kao i spoznaja da je zdravstveni sustav trenutno naprosto neodrživ i da je uz izdvajanja 804 eura po stanovniku godišnje u odnosu na europski prosjek od 3000 eura, teško istovremeno držati europski standard.

 

Opseg besplatnog zdravstvenog osiguranja smanjio bi se, s time da bi rezova bili pošteđeni branitelji. Napravila bi se i revizija liste skupih lijekova koje plaća HZZO, a nadzori i inspekcije bi se pojačali

 

Stoga Beroš oprezno predlaže smanjenje košarice zdravstvenih usluga i prebacivanje „nadstandarda“ na dopunsko i dodatno osiguranje. Taj dio reforme još uvijek uglavnom nije definiran i jasno je da se radi o političkoj odluci, iako je jedan segment već poznat i odnosi se na usluge stomatologa. U prezentaciji za Vladu doslovno stoji: „Opseg prava na dentalnu zdravstvenu zaštitu za osigurane osobe Zavoda u dobi od 18 do 65 godina definirati isključivo u segmentu preventivne skrbi. Navedeno bi dovelo do značajnog smanjenja troškova dentalne zdravstvene zaštite. Smanjenje prava iz dentalnog osiguranja na koje trošimo godišnje 1,2 milijarde kune tako da opseg prava obuhvaća djecu i osjetljive skupine. Ne može ‘nepranje zuba’ koštati zdravstveni proračun 1,2 milijardu kuna.“

U glavnom dokumentu Beroševe zdravstvene reforme spominje se još namjera da se „pročisti“ lista HZZO-ovih osiguranika, jer se među njih 4,1 milijun realno nalaze osobe koje se samo vode kao nezaposlene, a u stvarnosti žive izvan Hrvatske i ostvaruju prava koja im ne pripadaju. Opseg besplatnog dodatnog zdravstvenog osiguranja smanjio bi se, s time da bi rezova bili pošteđeni branitelji, a tu su i najavljeni intenzivniji i pojačani nadzori i inspekcije na svim razinama.

Na sistemskoj razini ministar zdravstva predlaže potpunu centralizaciju zdravstvenog sustava, premda i sam priznaje da bi takav potez ipak zahtijevao zakonske promjene i bio suprotan trendovima koji teže decentralizaciji. Beroš bi centralizirao i županijske zavode za javno zdravstvo zajedno s epidemiološkom službom, svjestan da bi se na lokalnoj razini pojavio otpor zbog rukovodećih kadrova i predstojećih lokalnih izbora. Centralizirao bi i sustave unutar Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i pripojio djelatnost sanitetskog prijevoza.

Na strani suprotnoj od ukidanja, rezova i smanjivanja nalaze se investicije, a one su u najavljenoj zdravstvenoj reformi Vilija Beroša precizno nabrojene: Beroš ponovno najavljuje i početak procesa revitalizacije Imunološkog zavoda koji bi bio financijski samoodrživ i izgradio pogone u Svetoj Nedelji, zatim odluku o gradnji treće faze KBC-a Zagreb vrijedne 87 milijuna eura, potpunu informatizaciju i uvezivanje svih zdravstvenih ustanova u jedan sustav, reviziju i redukciju lista čekanja, uvođenje sustava praćenja ishoda liječenja u svim bolnicama, izgradnju Sveučilišne bolnice i Nacionalne dječje bolnice i slično.

Reforma je apsolutno provediva, pa čak i krajnje nužna ako se želi prekinuti spirala stvaranja dugova i pada kvalitete zdravstvenih usluga. Kako se trenutno čini, ona ima i potporu, iako je moguće da će se s nekim potezima taktički pričekati iduće proljeće i period nakon lokalnih izbora. Vlada je na početku mandata i upravo sada je pravo vrijeme za radikalnije nepopularne zahvate, a opet ima dovoljno vremena do idućih izbora, do kada bi neki učinci mogli biti vidljivi. Dugoročno rješavanje problema s veledrogerijama javnost bi, vjerujemo, snažno pozdravila“, zaključio je Nacionalov sugovornik blizak Viliju Berošu.

Vlada konačno namjerava ustrojiti Helikoptersku hitnu medicinsku pomoć (HEMS) koja bi povećala dostupnost zdravstvene skrbi na području cijele države, a i dovela do ušteda u troškovima liječenja. PHOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Hitna helikopterska služba stajala bi do 30 milijuna eura godišnje

Nakon godina kampanjskog pristupa i kašnjenja, Vlada, čini se, konačno namjerava ustrojiti Helikoptersku hitnu medicinsku pomoć (HEMS) koja bi godišnje stajala 25 do 30 milijuna eura i povećala dostupnost zdravstvene skrbi na području cijele države, a tako i dovela do ušteda u troškovima liječenja i rehabilitacije. Za potrebe tog projekta Vlada namjerava raspisati javni međunarodni poziv za iskazivanje interesa o optimalnom modelu implementacije HEMS-a, a potom i natječaj za obavljanje djelatnosti HEMS-a na području cijele zemlje. Planira se da bi se uvođenjem tog projekta u sljedećih nekoliko godina osigurala pokrivenost cijelog teritorija Hrvatske, uključujući sve otoke. Kada se ostvare ti preduvjeti, hitna liječnička intervencija na mjestu neke nesreće ili zdravstvenog incidenta bila bi dostupna najviše do 20 minuta nakon takvog događaja. Ako je suditi prema pokazateljima iz nekih zemalja članica EU-a u kojima takav sustav postoji, poput Austrije, Njemačke ili Švicarske, to bi smanjilo smrtne slučajeve od ozljeda i srčanih i moždanih udara 30 posto. Osim toga, pokazatelji iz istih zemalja sugeriraju da bi to smanjilo troškove liječenja, rehabilitacija, odsutnosti s posla i invalidnosti 60 do 70 posto.

Predviđeno je da bi se taj sustav mogao financirati na razne načine. Dijelom iz europskih fondova, dijelom iz planiranih ušteda i racionalizacija u sustavu HZZO-a, a moguće i nekim nepopularnim mjerama poput „uvođenja dodatka kod registracije motornih vozila“ u iznosu od 10 eura. Kako u Hrvatskoj postoji 2,3 milijuna vozila, samo tim mogućim udarom na džepove vozača osigurala bi se 23 milijuna eura godišnje. Takva mjera posredno ponajbolje ocrtava kako model socijalno osjetljive države i društvene solidarnosti samo u tom segmentu ima svoju cijenu koju bi osjetila većina hrvatskih građana.

Međutim, taj bi udar bio manji ako bi se sredstva za financiranje osigurala iz drugih budžeta. Jedan takav pilot-projekt u rujnu 2015. u potpunosti je financirala Svjetska banka, za mandata tadašnjeg SDP-ova ministra zdravlja Siniše Varge. Tadašnji četveromjesečni pilot-projekt hitne helikopterske medicinske pomoći imao je svoju komunikacijsku bazu na otoku Krku. Samo u prva dva dana tog pilot-projekta odrađene su četiri hitne intervencije, kojih godišnje prosječno bude do 150.

Osim namjenskih medicinskih helikoptera opremljenih najsuvremenijom opremom i educiranog helikopterskog medicinskog tima, ključnu ulogu u provedbi HHMS-a imala je medicinska prijavno-dojavna jedinica 194, koja upravlja cijelim sustavom hitne medicine. Primjerice, stalnu smjenu MPDJ Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije na broju 194 činili su jedan liječnik i dvije medicinske sestre/medicinska tehničara, koji prema protokolu koordiniraju radom zemaljskih timova i helikopterske hitne medicinske službe te upućuju helikoptere na intervenciju. Uz dva specijalizirana helikoptera, dio HHMS projekta za potrebe noćnih letova činio je i MORH-ov vojni helikopter smješten u Splitu koji je obavljao funkciju odgođenog sanitetskog prijevoza.

Slični su pilot-projekti bili privremeno organizirani i uspostavljeni i tijekom sljedeće godine, ali bez sustavnog pristupa i osiguranih sredstava za dugoročno financiranje. Primjerice, do konca 2016. u sklopu projekta hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) na dubrovačkom području, tim HHMS-a koji je bio stacioniran u Zračnoj luci Dubrovnik od 10. srpnja do 31. listopada obavio je 95 hitnih medicinskih intervencija i zbrinuo jednaki broj pacijenata. Provedba projekta krenula je početkom ljeta te godine u suradnji Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutarnjih poslova i Dubrovačko-neretvanske županije kako bi se riješio problem velike udaljenosti između bolnica na području Dubrovačko-neretvanske županije, što je otežavalo prijevoz i zbrinjavanje hitnih pacijenata medicinskim vozilom.

Tehničke karakteristike MUP-ova helikoptera korištenog u projektu, koji je opremljen poput vozila za hitne medicinske intervencije, olakšale su pristup pacijentima, s obzirom na to da se moglo slijetati na različite površine. Time se izravno utjecalo na brzinu zbrinjavanja hitnih pacijenta i uvelike skraćivalo njihov prijevoz do odgovarajuće bolnice, što je iznimno važno u zbrinjavanju pacijenata s ozljedom glave te srčanim i moždanim udarom.

Potom je taj projekt prepušten stihiji gotovo pune četiri godine. Postoji niz izazova koji se trebaju premostiti u slučaju njegove realizacije. Tvrdi se da u Hrvatskoj nema bolnice koja ima civilno certificirani helidrom, a uz svaki bolnički “Hitni prijem” po standardima EU-a mora biti i certificirani helidrom sukladno dokumentu EU-Regulation No. 965/2012. O toj se temi u travnju 2019. diskutiralo i u Saboru. Bivši ministar zdravlja Varga pozvao je na realizaciju tog projekta te podsjetio na deplasirana politička podmetanja iz vremena prvog pilot-projekta dok je on obnašao ministarsku funkciju. Rekao je da su tada iz redova HDZ-a stizale primjedbe zbog tipa helikoptera koji su odabrani za provedbu tog projekta, zbog navodne nepouzdanosti, te da su tijekom HDZ-ova mandata na vlasti isti takvi helikopteri korišteni za nadziranje granica.

Vili Beroš izjavio je u lipnju da se taj projekt ne može realizirati preko noći te da će za njegovo kompletiranje trebati najmanje dvije godine. I to zbog tehničkih razloga, odnosno zbog vremena potrebnog za dovršetak kupnje adekvatnih helikoptera. Sada on i taj projekt nastoji pokrenuti s mrtve točke.

Komentiraj