Skupina 16+1 zemalja središnje i istočne Europe i Kine, čiji su se čelnici sastali u ponedjeljak u Budimpešti, izaziva sumnjičavost u Bruxellesu i glavnim prijestolnicama EU-a a diplomati se pribojavaju da bi njome Peking mogao potkopavati pravila EU-a i koristiti rastuće napetosti između istočnih i zapadnih članica Unije, piše Financial Times.

Glavni motiv suradnje u okviru te skupine je mogućnost Kine da financira i gradi ceste, željezničke pruge i drugu infrastrukturu koju neke siromašnije članice iz središnje istočne Europe trebaju, no razmjeri operacija u toj suradnji prelili su se i na politička i strateška područja što izaziva nepovjerenje nekih  zapadnoeuropskih sila koje dominiraju u politici Unije, piše list.

“Ovaj subregionalni pristup (16+1) nailazi na dosta sumnjičavosti ne samo u Bruxellesu nego i u prijestolnicama mnogih drugih država članica”, rekao je listu europski diplomat koji nije želio biti imenovan zbog osjetljivosti teme.

Drugi diplomat, koji je također tražio da ostane neimenovan, napomenuo je da se “16+1 bavi mnogim stvarima” a neke od njih “zadiru u nadležnosti EU-a ili ulaze u nova područja gdje već postoje inicijative između EU-a i Kine”. “A vidimo samo vrh ledenog brijega”, dodao je.

Kako se Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Poljska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska, Slovenija, Slovačka, Albanija, Makedonija, Crna Gora, Češka, Litva, Latvija i Estonija, pripremaju za godišnji summit s Kinom, postaje jasno da utjecaj Pekinga raste u državama središnje i istočne Europe, primjećuje list.

“Težište svjetskog gospodarstva pomiče se sa zapada na istok, i iako se još uvijek to u zapadnom svijetu donekle poriče, to poricanje ne izgleda razborito”, rekao je u listopadu mađarski premijer Viktor Orban.

“Vidimo kako se težište svjetskog gospodarstva pomiče s atlantske u pacifičku regiju. To nije moje mišljenje, to je činjenica”, rekao je.

“Za Kinu je tih 16 zemalja važno po sebi ali i kao most u EU”, kaže Jonathan Hillman, direktor projekta Reconnecting Asia washingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Za neke u EU-u dva su glavna razloga za zabrinutost. Prvi je da bi Kina mogla pojačati svoja nastojanja da iskoristi utjecaj koji gradi u središnjoj i istočnoj Europi da zaobiđe neke aspekte zajedničke politike EU-a spram Kine. Drugi je da bi neke od zemalja skupine 16+1 mogle iskoristiti snažne veze s Kinom da osnaže svoje pregovaračke pozicije spram Bruxellesa.

Europski diplomati kažu da bi takva dinamika mogla potkopati učinkovitost Bruxellesa u često neskladnim odnosima s njegovim drugim po veličini trgovinskim partnerom.

Jedna od zabrinutosti je da bi ustrajavanje Kine na zajamčenim ugovorima za njene tvrtke moglo narušiti pravila javne nabave za jedinstveno tržište EU-a.

Strasti su se već uzburkale. U rujnu je Sigmar Gabriel, njemački vicekancelar i ministar vanjskih poslova pozvao Peking da poštuje koncept “jedne Europe” dodavši da “ako ne uspijemo razviti jedinstvenu strategiju spram Kine, onda će Kina uspjeti u dijeljenju Europe”. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je da je “šokirano” Gabrielovom izjavom.

Cui Hongjian, ravnatelj Kineskog instituta za vanjsku politiku, napisao  je u državnom listu Global Times, da je Gabrielov koncept “jedne Europe” neprikladan a njegove zabrinutosti oko skupine skupine 16+1 neutemeljene.

“Gabriel je od Kine zatražio da razvija stajalište ‘jedne Europe’. Jedna Europa je moguća zemljopisno, ali ne i u političkom i gospodarskom smislu”, napisao je Cui.

To su mnogi europski diplomati protumačili kao poziv za 16 zemalja da podrže kinesko stajalište u sporu u Južnom kineskom moru i drugim geopolitičkim pitanjima važnim za Peking, poput neutraliziranja Dalaj Lame, protjeranog tibetanskog duhovnog vođe, i suprotstavljanja neovisnosti Tajvana od kineske matice.

U nekim prijestolnicama i potencijal skupine 16+1 da oblikuje buduća glasovanja u EU-u izaziva zabrinutost. Unija traži jednoglasnost u većini pitanja vanjske i sigurnosne politike, uključujući sankcije, što zapravo svakoj članici daje mogućnost veta.

Diplomat iz jedne od 16+1 država brani skupinu kao “gospodarski instrument” koji radi “potpuno transparentno”.

“Znam da ima ljudi kojima ovo stvara nemir”, rekao je diplomat. Ali među članicama skupine 16+1 kažemo i Kinezima da smo članice EU-a i slijedimo zajednička stajališta EU-a spram Kine”, rekao je.

Komentiraj