Screenshot/YouTube

Viši sud u Valjevu rehabilirao je nekadašnjeg četničkog zapovjednika iz Drugog svjetskog rata Nikolu Kalabića, javljaju danas beogradski mediji.

Kalabić je bio jedan od najbližih suradnika četničkog vođe Draže Mihailovića, a njegove su jedinice poznate po brojnim zločinima nad civilima u Srbiji, posebno nad onima koji su simpatizirali partizanski antifašistički pokret.

Kalabića je nakon rata, u prosincu 1945. godine, uhitila Ozna. Potom je pristao surađivati s vlastima u hvatanju Draže Mihailovića.

Sudski postupak rehabilitacije pokrenula je njegova unuka Vesna Kalabić, tvrdeći da joj djed nije bio ratni zločinac, da nije izdao Dražu Mihailovića i da je stradao iz političkih, nacionalnih i ideoloških razloga.

“Sud je usvojio zahtjev obitelji za rehabilitaciju Kalabića na osnovu koje se smatraju ništavim sve odluke državne komisije i sudska rješenja kojima mu je zaplijenjena imovina i oduzeta mu građanska prava. Na osnovu odluke Kalabić se smatra neosuđivanim”, rekao je danas Tanjugu odvjetnik Goran Branković koji je zastupao zahtjev za rehabilitacijom.

Niti zločinac niti izdajnik, tvrdi sud

Postupak pred Višim sudom trajao je pet godina, a kako navodi Beta, prethodio mu je postupak pred Osnovnim sudom u Valjevu “kojim je utvrđeno, uz pomoć relevantnih svjedoka iz poratnog vremena, da je Kalabić ubijen u jednoj pećini u klisuri rijeke Gradac kod Valjeva”, te da “prema tome, nije mogao izdati svog zapovjednika Dragoljuba Mihailovića”.

Viši tužitelj u Valjevu potvrdio je da će se “svakako žaliti Žalbenom sudu u Beogradu”, prenosi agencija Beta.

Posljednjih godina sudovi u Srbiji gotovo po pravilu donose odluke o rehabilitiranjuj četnika. Tako se odlukom Višeg suda u Beogradu od svibnja 2015. i četnički zapovjednik Dragoljub Draža Mihailović smatra neosuđivanim.

Među rehabilitiranima su i Milan B. Radivojević, iz Grabovca kod Trstenika, također jedan od četničkih zapovjednika, ali i brojni drugi manje poznati pripadnici četničkog pokreta.

U tijeku je i postupak za rehabilitaciju Milana Nedića, predsjednika marionetske srpske vlade za vrijeme njemačke okupacije.

Skupština Srbije je u studenome 2004. usvojila je izmjmene zakona o pravima boraca, vojnih invalida i članova njihovih obitelji kojim se prava pripadnika četničkog pokreta izjednačavaju s partizanima, te je ustanovljena “Ravnogorska spomenica 1941.”, ekvivalent “Partizanskoj spomenici”.

Komentiraj

FOTO:Screenshot/YouTube
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.