Začetnik ideje kurikularne reforme, sveobuhvatne reforme školstva neohodne za Hrvatsku 21. stoljeća, Boris Jokić, govori kako je zbog političkih prepucavanja cijeli projekt zaustavljen te zbog čega još nije siguran hoće li se javiti na Natječaj za voditelja Ekspertne radne skupine

Dvaput u dvije godine građani Hrvatske koji rijetko prosvjeduju okupili su se na masovnim demonstracijama za kurikularnu reformu, odnosno sveobuhvatnu reformu školstva nasušno potrebnu Hrvatskoj 21. stoljeća. Na prvom skupu “Hrvatska može bolje”, 1. lipnja 2016., okupilo se oko 50 tisuća ljudi za koje je Krešo Miletić, suradnik Željke Markić, tada izjavio da “čekaju tramvaj”. Iako su građani jasno pokazali što misle, uslijed turbulentnih političkih događaja i pada nekoliko vlada, u veljači 2018. nismo se daleko pomaknuli od početka, prije svega zbog ideoloških prepucavanja partnera na vlasti.

Začetnik ideje kurikularne reforme je Boris Jokić, psiholog po struci koji je magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Cambridgeu, a od 2002. zaposlen je u Institutu za društvena istraživanja. Tema njegove doktorske disertacije bila je “Odnos između znanosti i religije – perspektive učenika osnovnih škola”. Za vrijeme vlade Zorana Milanovića imenovan je voditeljem Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme. Ministar Predrag Šustar ponovno ga je imenovao voditeljem početkom 2016. Sa suradnicima je zatražio razrješenje u trenutku kada se vlast na čelu s Tihomirom Oreškovićem počela miješati u projekt reforme. U međuvremenu, iako su političarima puna usta reforme obrazovanja koja je navodno bila i najvažniji razlog prelaska HNS-a u HDZ-ov tabor, proces je zaustavljen, a posljednjih tjedana čini se uzdrmao i vladajuću koaliciju…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj