Znalkinja, znaliteljica, mudrakinja, piskinja, borkinja, kućan, kućanac… riječi su o kojima se raspravljalo tijekom kampanje ‘Jezik ravnopravnosti’. Ideje za nove riječi kolaju i dalje, a dugoročni je cilj dobiti sredstva kako bi Rječnik ravnopravnosti zaživio u tiskanom obliku
Znalkinja, znalica, znalka, znalateljica, mudrakinja, misliteljica, piskinja, borkinja, kućan, kućanac… Ovi oblici za riječi koje jezik ne prepoznaje u ženskom ili muškom rodu, samo su neki od dvjestotinjak prijedloga pristiglih tijekom kampanje “Jezik ravnopravnosti” koju potpisuje Ženska soba i podupire četrnaest organizacija civilnog društva. Nakon službenog završetka kampanje u veljači ove godine, u neplaniranom nastavku Ženska soba u suradnji s reklamnom agencijom IMAGO kontaktirala je različite firme koje imaju naziv u muškom obliku i zamolila ih da u svrhu ukazivanja na rodno (ne)osjetljiv jezik, na društvenim mrežama promijene ime na jedan dan pa je tako “zaživjela” Hrvatska udruga potrošačica. Kampanja je financirana preko fondova Kraljevine Norveške uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a ideje za riječi kolaju i dalje jer je dugoročni cilj dobiti sredstva kako bi Rječnik ravnopravnosti zaživio u tiskanom obliku. Kako je za Nacional objasnila Josipa Tukara Komljenović iz Ženske sobe, sociologinja i odgovorna osoba za provedbu online dijela kampanje “Pričajmo jezikom ravnopravnosti”, u širem smislu željela se skrenuti pažnja na organizacije civilnog društva, s naglaskom na ženske udruge, i ono čime se one bave, posebice imajući u vidu da dio javnosti takve organizacije percipira kao ubirače financijskih sredstava bez pokrića…
Komentari