Samo u dva tjedna prodaja BellaLeaf uređaja dostigla je iznos od 3,1 milijun dolara, što je tu startup kompaniju iz Zagreba lansiralo među najbrže rastuće, barem u hrvatskim okvirima. BellaLeaf je i prvi hrvatski startup čiji se proizvod od početka može pronaći na Amazonu, a radi se o modnom dodatku od drveta u obliku lista, s dizajniranom metalnom kopčom zahvaljujući kojoj se može zakačiti poput broša, nositi na ogrlici ili narukvici. Ono što ga čini posebnim su ugrađeni senzori koji u realnom vremenu prate ne samo aktivnosti i kvalitetu sna, nego i razinu stresa te menstrualni ciklus žene koja ga nosi. Algoritam potom analizira te podatke pa što ga dulje žena nosi, algoritam raspolaže većim brojem njezinih podataka, a uređaj je bolje razumije i više joj pomaže. To je ujedno i jedini takozvani “self-tracker” namijenjen specifično ženama.

TRŽIŠTE UREĐAJA ZA PRAĆENJE PODATAKA o tjelesnim funkcijama i aktivnostima donedavno je bilo ograničeno na sportaše i sportske rekreativce. Posljednjih godina trend se rasprostranio. Tako sada i novi modeli prijenosnih telefona dolaze s pedometrima koji broje korake. Prihvaćena preporuka je 10 do 11 tisuća koraka, što je dnevni optimum za održavanje zdrave tjelesne forme. Na američkom tržištu koje predvodi trend uređaja za praćenje aktivnosti, među popularnijim je proizvodima BitFit. Tu tehnološki sofisticiranu narukvicu nosilo je i 150 pacijenata klinike Mayo, u sklopu istraživanja koje je pratilo postoperativni oporavak srčanih bolesnika starijih od 50 godina. Podaci koje je o kretanju srčanih bolesnika nakon operacije zabilježio FitBit, pokazali su kako je pravilo da su pacijenti koji su se više kretali prije otpušteni s bolničkog liječenja, dok su se oni koji su se manje kretali većinom vraćali u bolnicu s novim komplikacijama. Takvo istraživanje bez FitBita zahtijevalo bi ogromna ulaganja.

 

 

  • Cilj BodyRecoga je napraviti personalizirani program na temelju tjelesnog tipa čovjeka
  • BellaLeaf je i prvi hrvatski startup proizvod koji se od početka može naći na Amazonu
  • Roditelji u aplikaciju LittleDot može unositi podatke o hranjenju, prvim zubima, cijepljenju…

 

 

FitBit je nedavno izašao i na američku burzu, što je još jedna potvrda ubrzanog rasta inovativnih kompanija posvećenih praćenju parametara važnih za ljudsko zdravlje. Hrvatska tu, barem kad je o inovacijama riječ, nimalo ne zaostaje.

Nacional je, osim BellaLeafa, istražio još četiri hrvatska inovativna proizvoda važna za zdravlje ljudi. Neki su u svom osnovnom obliku već prisutni na tržištu, drugi su u fazi pilot projekta, a neki s velikim brojem nagrada na međunarodnim sajmovima inovacija upravo prikupljaju novac potreban za komercijalno lansiranje proizvoda. Zapravo je hrvatska IT industrija jedina rastuća na zdravim osnovama u Hrvatskoj, pokazuju podaci o kontinuiranom rastu broja zaposlenih, prihoda, ali i izvoza ovakvih tvrtki.

„Razvila se dobra start up scena, ulaže se u ideje i u osnivanje novih kompanija, a inkubatori poput Zagrebačkog inkubatora poduzetništva imaju već petu ili šestu generaciju start up kompanija koje dolaze k njima i dobar dio ih izlazi s proizvodima na tržište. Država je omogućila dobivanje potpora kroz različite agencije, Ministarstvo poduzetništva uvelo je i niz programa za financiranje za koje se kompanije mogu prijaviti, pa je i to velika pomoć u pokretanju novog projekta koji treba izaći na tržište. Osniva se i Investicijski fond u kojem će se prikupljati sredstva koja će se dalje ulagati, a to je u Hrvatskoj novi pristup koji svi mi iz IT industrije pozdravljamo. Inače imamo klasičan bankarski sustav koji se ne upušta u tako rizična ulaganja kao što je razvoj neke inovativne ideje, kad ne možete biti sigurni hoće li ta investicija na kraju rezultirati profitom“, kaže Siniša Drobnjak, osnivač tvrtke SD Informatika, koji je s Lukom Celićem, profesorom Ratkom Magjarevićem i Sašom Cvetojevićem osnovao tvrtku uniGluko u koju je početkom lipnja investirao i Deutsche Telekom.

„Tvrtka uniGluko je primjer pozitivnih promjena i suradnje u hrvatskom društvu između državnih i privatnih partnera jer u njoj zajednički sudjeluju Fakultet elektrotehnike i računarstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi, HZZO i zdravstveni djelatnici te privatne tvrtke SD Informatika i Hrvatski Telekom. Tehnologija je razvijena na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) pod vodstvom Ratka Magjarevića, dok SD Informatika uspostavlja put prema komercijalizaciji. Upravo ovakav oblik suradnje potiču natječaji i poticaji Europskih fondova, Hrvatskih ministarstva i agencija. Hrvatski telekom kao strateški partner projekt je podržao i prije osnivanja uniGluko tvrtke kroz narudžbu 100 mobile uređaja od FER-a za potrebe pilot projekta s mobilnim korisnicima. Stvari se ubrzano mijenjaju i tehnologija koju smo započeli razvijati davne 2009. godine još kao studenti, upravo sada zahvaljujući pojavi pametnih telefona dobiva svoj puni zamah i značaj“ ističe Luka Celić, direktor uniGluko tvrtke i tvorac ove inovativne tehnologije.

NAIME, UNIGLUKO SUSTAV OMOGUĆAVA DIJABETIČARIMA da podatke o mjerenju razine šećera u krvi ne moraju više ručno upisivati u papirnate dnevnike samokontrole šećera, što se dosad pokazalo i kao prilično nepouzdana metoda. Podaci o mjerenju koje pacijenti upisuju ručno i donose svom liječniku kad im je potrebna nova terapija, više od 70 posto odstupaju od rezultata mjerenja kod liječnika, pokazalo je nedavno hrvatsko istraživanje. Istovremeno, hrvatski zdravstveni sustav ulaže 3 milijarde kuna godišnje u terapiju dijabetičara, očigledno na temelju vrlo nepouzdanih podataka, govori Siniša Drobnjak.

„Korištenjem sustava uniGluko informacije o izmjerenoj razini šećera izravno se iz glukometra prenose u takozvani oblak, gdje se ti podaci s očuvanim integritetom i bez ikakve mogućnosti njihove manipulacije skupljaju i dostupni su onima koji upravljaju zdravstvenim sustavom“, objašnjava Drobnjak koji kaže da u većini zemalja dijabetičari mjerenja s glukometra i danas prepisuju ručno. Zahvaljujući ovoj inovaciji liječniku su u ”oblaku” dostupni rezultati svih mjerenja za pojedinog pacijenta, što mu omogućuje da u kratkom roku prilagodi terapiju kako bi postigao optimalnu regulaciju razine šećera u krvi. Pravovremena intervencija može, što je još važnije, znatno smanjiti rizik od neugodnih komplikacija do kojih može doći ako se bolest ne kontrolira. Osim toga, smanjuje se i broj posjeta liječniku. Sve to, kaže Siniša Drobnjak, zdravstvenom bi sustavu moglo godišnje uštedjeti i do 200 milijuna kuna, pokazuju preliminarne procjene ušteda. Nedavno su pokrenuli i izradu stručne studije koja bi trebala dati točan izračun svih ušteda u 10 godina.

„Budući da se radi o značajnom unaprjeđenju usluge kako pacijentima tako i liječnicima, nadležno ministarstvo i HZZO izdali su suglasnost Fakultetu elektrotehnike i računarstva za provođenje pilot projekta u izabranim bolnicama u Zagrebu i ordinacijama obiteljske medicine u Karlovcu. Tamo je bila održana i prezentacija sustava delegaciji Svjetske zdravstvene organizacije. Pokrivamo tako i primarnu zdravstvenu zaštitu i bolnička liječenja, a trenutno u suradnji s Hrvatskim telekomom započinje projekt u sklopu kojeg će sustav koristiti 100 pacijenata s mobilnim telefonima. Time smo zaokružili sve segmente, i pacijente kod kuće, i u ordinacijama i u bolnicama“, kaže Drobnjak.

Osim pohranjivanja podataka o mjerenju šećera, uniGluko Mobile pratit će i tjelesnu aktivnost pacijenta te njegovu prehranu. Napredniji mobiteli, primjerice, imaju već ugrađene pedometre, a na internetu je dostupan priličan izbor aplikacija poput My Fitness Pal koji, primjerice, u svojoj bazi ima podatke o nutritivnoj vrijednosti za preko pet milijuna različitih namirnica. Unositi se mogu i recepti čiju će kalorijsku vrijednost aplikacija izračunati prema sastojcima i pohraniti kao naziv jela, pa se tako sastojci ne moraju unositi svaki put iznova. Slične aplikacije omogućuju i postavljanje ciljeva, u ovom slučaju od liječnika propisane dijete, te prate koliko ih se pacijent pridržava.

„U ovom trenutku podaci o izmjerenoj razini šećera bit će dostupni zdravstvenom sustavu. Ono što većina ljudi ne zna, Hrvatska je vodeća europska zemlja po informatizaciji u zdravstvenom sektoru. Mi smo dovoljno mali da možemo napraviti zdravstveni sustav na nacionalnom nivou i tu je Hrvatska pobrala niz nagrada s našim Centralnim informacijskim sustavom zdravstva. U ovoj fazi projekta podatke ćemo učiniti dostupnima Ministarstvu zdravlja i HZZO-u koji upravljaju zdravstvenim sustavom“, kaže Drobnjak.

BELLALEAF JE JEDINI 'TRACKER' UREĐAJ NAMIJENJEN SPECIFIČNO ŽENAMA I DOSAD NAJUSPIJEŠNIJI HRVATSKI STARTUP KOJI JE U PRVOM TJEDNU NAKON LANSIRANJA PROIZVODA, PRIMIO PREDNARUDŽBI U PROTUVRIJEDNOSTI OD 3,1 MILIJUN AMERIČKIH DOLARA  FOTO:  BellaLeaf
BELLALEAF JE JEDINI ‘TRACKER’ UREĐAJ NAMIJENJEN SPECIFIČNO ŽENAMA I DOSAD NAJUSPIJEŠNIJI HRVATSKI STARTUP KOJI JE U PRVOM TJEDNU NAKON LANSIRANJA PROIZVODA, PRIMIO PREDNARUDŽBI U PROTUVRIJEDNOSTI OD 3,1 MILIJUN AMERIČKIH DOLARA
FOTO: BellaLeaf

INFORMATIZACIJA ZDRAVSTVA BILA JE INSPIRACIJA i za aplikaciju LittleDot koju je razvio profesor Milivoj Jovančević, specijalist pedijatrije.

„LittleDot je sretan spoj roditelja koji je informatičar, ima izvorno iskustvo što roditelju treba i svjestan je da treba slušati želje medicinske struke, naravno dajući objašnjenja je li nešto moguće i kako je to moguće izvesti“, govori Jovančević koji kao važnu svoju prednost ističe da već dugi niz godina radi kao praktičar.

„Roditelji su prije u ordinaciju dolazili s hrpom papirića, a sada s pametnim telefonima i tabletima na koje spremaju sve podatke. Osim potrebe da sve podatke organizirano bilježe na jednom mjestu, uočena je i potreba da se roditeljima pomogne pružanjem kvalitetnih, stručno opravdanih i na znanosti utemeljenih informacija jer sve više ih se upušta u istraživanje po internetu, a ne mogu uvijek prepoznati koji su izvori pouzdani i imaju li stručnu i znanstvenu vjerodostojnost“, tumači profesor i idejni nositelj aplikacije koja roditeljima pomaže da sustavno prate najvažnija područja djetetovog rasta, razvoja i zdravlja. Roditelj tako u aplikaciju može unositi podatke o hranjenju djeteta, pratiti kad su izbili prvi zubići, ali i kada su novi zubi počeli zamjenjivati one mliječne, spremati bilješke o trajanju i kvaliteti sna, bolestima i lijekovima, cijepljenju, te tjelesnom, motoričkom i psihološkom razvoju djeteta.

„AKO JE RODITELJ PREDAN I SVE TO BILJEŽI, primjerice prvi korak djeteta, izbijanje prvog zubića, ili osip koji se pojavio, to su podaci koji su nama pedijatrima vrlo dragocjeni za praćenje djece, ne samo zbog brže dijagnostike i optimalne terapije, nego i zbog prevencije nekih neželjenih stanja poput pretilosti i debljine koja postaje jako veliki problem već u najranijoj dobi“, kaže Jovančević čiju je aplikaciju u posljednjih pet mjeseci s Apple Storea preuzelo oko 2,5 tisuće korisnika. Tu je i internetska stranica Cyberped.com čiji je sadržaj dostupan i bez preuzimanja aplikacije.

Roditelj koji redovno koristi LittleDot aplikaciju tako neće zaboraviti naziv antibiotika ili dozu koju je dijete primalo prije pet mjeseci. Snimiti se mogu i nalazi drugih liječnika, a svi su algoritmi utemeljeni na standardima koje su propisale najbolje svjetske pedijatrijske ordinacije i Svjetska zdravstvena organizacija, tumači Jovančević. Aplikacija prema podatku o tome koliko je dijete teško odmah izbacuje indeks tjelesne mase i signalizira roditelju ako postoji rizik za pretilost. Na sličan način obrađuju se i ostali podaci o visini, opsegu glave i sve se odmah ucrtava u krivulje Svjetske zdravstvene organizacije. Na temelju takvih podataka sakupljenih tijekom određenog vremena može se pratiti kako se dijete razvija, da li negdje ubrzava ili usporava, lakše je uočiti odstupanja i moguće je na vrijeme prevenirati moguće neželjene posljedice. Konačno, od svih prikupljenih podataka roditelj može odabrati one koje želi poslati izabranom pedijatru. Aplikacija automatski generira e-mail koji šalje na odgovarajuću adresu elektroničke pošte.

JEDNA OD VELIKIH, A VEĆ SPOMENUTIH PREDNOSTI praćenja podataka u realnom vremenu su i manje gužve u ordinacijama. Prema tom cilju stremi i razvoj LittleDot aplikacije.
„Sada ulazimo u razvoj sljedećeg modula, a to je komunikacija aplikacije i pedijatara, ali i psihologa i logopeda. Želimo izgraditi mrežu profesionalnog servisa u kojem se roditelj naručuje za telefonsku ili video konzultaciju sa stručnjakom za pojedino područje. To bi roditeljima omogućilo da dobiju i drugo stručno mišljenje, ali bi im bili dostupni i drugi profili liječnika, primjerice dječji psiholog ili logoped kojih nema u mnogim dijelovima Hrvatske, a često su potrebni. Naravno, koji put to nije moguće bez prvog pregleda i dijagnostike, ali tako je moguće pratiti terapiju“, smatra Jovančević. Zapravo je, kaže, najveći broj konzultacija moguće obaviti telefonski. Za to u sustavu zdravstva postoji i posebna šifra.
LittleDot aplikacija sa svim podacima koje roditelji mogu unositi već sada olakšava ovakav pristup. No unos podataka većinom ovisi o predanosti roditelja, iako je aplikaciju već sada moguće povezati s digitalnim toplomjerom koji se poput flastera stavlja na kožu djeteta i bežično prenosi podatke aplikaciji. Tako je, primjerice, moguće podesiti i alarm ako temperatura djeteta u snu pređe određenu granicu.

„Radi se o bežičnom toplomjeru koji ima certifikat FDA jer svi ti uređaji, dodaci i instrumenti moraju biti u kategoriji medicinskih proizvoda zbog pouzdanosti podataka. Na tržištu već postoje brojni takvi uređaji koji se na aplikaciju u budućnosti, kad bude sredstava, mogu dodavati. Od monitoriranja šećera, spirometrije, EKG-a, monitoriranja tlaka, bežične vage čija se očitavanja direktno upisuju u aplikaciju. To su sve uređaji koji su registrirani kao medicinski instrumenti i imaju certifikat FDA“, kaže Jovančević.

Teddy the Guardian, proizvod koji su razvile Josipa Majić i Ana Burica, još uvijek čeka na FDA odobrenje, no u međuvremenu je skupio veliki broj nagrada i privukao dosta investitora. Plišani medvjedić sa senzorom u šapi rješava problem praćenja vitalnih funkcija djece koja obično sa stresom reagiraju na medicinske instrumente, pa i na toplomjer.
Senzori ugrađeni u plišanu igračku mjere otkucaje srca djeteta, razinu kisika i tjelesnu temperaturu, sve tijekom 4 sekunde koliko dijete drži šapu. Kad dijete dodirne senzor, na medvjediću se aktivira led lampica koja osvjetljava na njega našiveno srce. Podaci se prebacuju na mobilnu aplikaciju, a tehnologija je zaštićena silikonom pa je medvjedića moguće i prati u perilici rublja, i to na temperaturi od 90 stupnjeva. Podatke roditelji mogu očitati na aplikaciji i bez uznemiravanja djeteta, Teddy the Guardian može pratiti zvukom otkucaje djetetova srca, a u slučaju promjene tjelesne temperature, promijenit će se i boja kojom je osvijetljeno srce plišane igračke.

Ana Burica i Josipa Majić ove godine u siječnju drugi put su s Teddyjem bile na CES-u, prestižnom američkom sajmu inovacija u Los Angelesu. Od lani, kada su nastupile prvi put, njihov start up projekt bitno je napredovao. Dobile su 400 tisuća dolara iz jednog od takozvanih seed fondova, što je naziv za fondove koji manjim iznosima podržavaju veći broj start upova, a na prednarudžbama su do siječnja ove godine skupile još 716 tisuća dolara.
Kompanija se i širi tako da danas ima 16 zaposlenika i urede u Zagrebu i Londonu, a Teddy the Guardian ove se godine očekuje na tržištu. Uz osnovnu medicinsku verziju, roditeljima bi se ponudila i ona s više opcija mjerenja i različitih funkcija.

BodyRecog, aplikacija tvrtke Live Good, do sad je primila čak 10 nagrada na različitim međunarodnim sajmovima inovacija, no sredstva za finaliziranje prvog modula ovog sustava za mjerenje i analizu ljudskog tijela pomoću pametnog telefona odlučili su tražiti preko Indiegogo platforme za crowdfunding, odnosno grupno financiranje.

„Radi se o složenom algoritmu koji zahtijeva biomedicinsko znanje i tehničko znanje kako ideju pretvoriti u proizvod koji se može plasirati na tržište. Problem s kojim smo se često susretali na predstavljanju BodyRecog-a jest da ljudi ne vjeruju da se to može napraviti. Iako digitalna mjerenja tijela već postoje. Mi ih sada samo želimo primijeniti na fitnessu, wellnessu i zdravlju jer te niše još nisu pokrivene“, govori Anita Bušić, po struci molekularni biolog i autor više srednjoškolskih udžbenika i radnih bilježnica.

Prvi modul BodyRecog-a bit će namijenjen fitnessu. Podaci digitalnog mjerenja dobiveni na temelju algoritma pretvaraju se u niz parametara poput izračuna postotka tjelesne masnoće, indeksa tjelesne mase i očekivane životne dobi. Tu su i stručna objašnjenja dobivenih podataka i personalizirane zdravstvene preporuke. Sljedeći modul, Nutrition, moći će prikazati kako je raspoređeno masno tkivo i na temelju toga odrediti potencijalni hormonalni ili metabolički poremećaj te preporučiti prehranu ili odlazak liječniku. No već i fitness modul omogućava da se uoči iz tjedna u tjedan kako se tijelo mijenja kad se korisnik pridržava režima prehrane ili tjelovježbe.

„KAD LJUDI VIDE DA POSTOJI NEKI POMAK, da njihov trud ima smisla, onda postanu bolje motivirani pridržavati se programa. Kilaža sama po sebi nije adekvatan parametar jer ne ukazuje kakav je odnos mišićne i tjelesne mase. Ograničenje indeksa tjelesne mase vidljivo je na primjerima ljudi koji se aktivno bave sportom i koji imaju veću mišićnu masu od prosjeka, pa ih indeks prikazuje lažno pretilim. Jednako tako, masnoća kod žena na bedrima ili potkožno masno tkivo nisu toliki problem kao masnoća koja se nakuplja oko unutarnjih organa“, objašnjava Anita Bušić navodeći kako BodyRecog uzima ukupno 20-ak parametara prema kojima se može prilično precizno odrediti kakvo je trenutačno prehrambeno i zdravstveno stanje tijela i kako se ono vremenom mijenja.

Tvrtka Live Good u razvoju BodyRecog-a ne surađuje samo s tehnološkim tvrtkama poput Citusa, nego i sa znanstvenim institucijama poput Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, Instituta za antropologiju te nekoliko inozemnih sveučilišta, među kojima je i Center for Population Health Sciences, Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije iz Edinburgha, a koji će provoditi klinička ispitivanja BodyRecog-a.

„Liječnici imaju veliki problem u praćenju koliko se pacijenti pridržavaju propisane terapije i mijenjaju li svoje navike. Cilj je da BodyRecog pomogne ljudima pratiti vlastiti napredak i motivirati ih da ustraju“, objašnjava Anita Bušić.

Modul fitness prvi je s kojim će krenuti jer je najjednostavniji i omogućit će razvoj sve kompleksnijih algoritama. Zahvaljujući i stalnom napretku tehnologija snimanja i skeniranja, osnovni model BodyRecog-a trebao bi brzo napredovati prema tituli i medicinskog proizvoda. No krajnji je cilj, kako ga vidi naša sugovornica, idejna začetnica i nositeljica projekta, napraviti personalizirani program prehrane, tjelovježbe i otpuštanja stresa na temelju tjelesnog oblika i tjelesnog tipa čovjeka.

Konačno, za napredak digitalnog praćenja aktivnosti i tjelesnih funkcija iznimno je zainteresirana i farmaceutska industrija. Ovakav način praćenja pacijenata omogućio bi i precizniju provjeru učinka lijekova, bržu optimizaciju, pa konačno i vrijedna otkrića, kako je navedeno u konzultacijskom dokumentu koji je europska asocijacija farmaceutske industrije EFPIA predstavila početkom ovog mjeseca.

KLINIČKE STUDIJE NA TEMELJU KOJIH SE ODOBRAVA korištenje nekog lijeka su regulatorni zahtjev, što znači da se provode u kontroliranim uvjetima na jednom segmentu pacijenata. No prava bi revolucija bila kad bi se pratio učinak lijeka u stvarnom životu, na temelju podataka u realnom vremenu. To je osnovna ideja projekta radnog naslova „The Big Data for Better Outcomes“ koji bi u realizaciju mogao krenuti već na jesen. Projekt u koji se planira uložiti značajan novac okupio bi, osim medicinskih i farmaceutskih stručnjaka, i IT kompanije koje bi pomogle u prikupljanju kvalitetnih podataka i njihovoj obradi, a što bi omogućilo ne samo bolje ishode liječenja, nego i kvalitetniju zdravstvenu skrb.

Potencijalni hrvatski partner koji bi se mogao uklopiti u projekt jest BellaLeaf koji je ove godine dobio i nagradu The Europas kao najbolji europski zdravstveni start up. Ovisno o pouzdanosti podataka koje prikupljaju, očekuje se uključivanje u projekt i drugih kompanija sa sličnim inovacijama u području prikupljanja podataka o životnim navikama i tjelesnim funkcijama, pa bi tako ovaj program mogao postati još jedna prilika za financiranje start up projekata u zdravstvu.

No pitanje je hoće li ljudi biti spremni dijeliti svoje osobne podatke? Svi spomenuti sustavi imaju certifikate koji jamče tajnost podataka svakog korisnika i njihovu zaštitu. Sustavi poput uniGluko i LitttleDot već omogućavaju dijeljenje podataka, ali isključivo s odabranim liječnikom. Anonimizirane podatke uniGluko namjerava učiniti dostupnima i sustavu zdravstva, a isti cilj u daljnjem razvoju aplikacije postavio je i primarius Jovančević. Sustav BodyRecog svojim će korisnicima također preporučiti dijeljenje podataka sa zdravstvenim sustavom, dok se podaci koje prikuplja BellaLeaf u ovoj fazi planiraju koristiti samo u interne svrhe, za unaprjeđenje algoritma koji ih obrađuje.

Ove su prepreke itekako svjesni i u europskoj asocijaciji farmaceutske industrije te već razmišljaju i o mogućim sloganima s kojima će program na jesen predstaviti javnosti. Jedan je od njih i poruka: donirate organe, donirajte i podatke – za opće dobro.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja, BellaLeaf
PODIJELI
Tiskanim novinarstvom bavi se posljednjih 20 godina od gradske rubrike Večernjeg lista do Nacionala u kojem je pisala od 2000. do 2008. s kraćim izletima u estradno novinarstvo i modu. Stalni suradnik strukovnog glasila Hrvatskog novinarskog društva Novinar i alumni Balkanske istraživačke novinarske mreže od 2013. Područje interesa ostalo je široko, ali se u posljednje vrijeme fokusiralo se na medije i medijske politike, civilno društvo i građanske inicijative.