Znate li koliko u Hrvatskoj ima praznih stanova? Država gubi milijune na troškove održavanja

Autor:

23.03.2023., Zagreb - Sabor 15. sjednicu nastavlja raspravom o prijedlogu zakona o izvanparnicnom postupku. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Patrik Macek/PIXSELL

U Hrvatskoj postoji oko 450 praznih stanova na čije troškove održavanja država svake godine potroši 1,6 milijuna kuna, što je tek jedan od primjera koji pokazuje da država loše upravlja vlastitom imovinom, isticali su u četvrtak zastupnici oporbenih saborskih klubova.

Na saborskoj raspravi o Izvješću o provedbi godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2020. i 2021., zastupnici iz redove oporbe upozorili su na problem nedostatka stanova, dok oni u vlasništvu države stoje prazni.

„Umjesto zarade, država je na praznim stanovima imala gubitke, u kontekstu režija, pričuve i troškova tekućeg održavanja. Državne nekretnine su na račun toga potrošile 1,6 milijuna kuna godišnje“, upozorio je zastupnik Mosta Ante Kujundžić, pozivajući se na nalaz Državne revizije.

Državne nekretnine su, prema podacima iz 2020., upravljale s malo više od 4 900 stanova, od kojih je prazno njih oko 450, dodao je Kujundžić.

Osim toga, prazni stanovi se ne stavljaju u funkciju jer su Državne nekretnine posljednji natječaj za najam stanova raspisale još 2016., a ni tada se nisu dijelili prema socijalnim kriterijima, upozorila je zastupnica Zeleno-lijevog bloka Jelena Miloš.

„Prethodnih godina svjedočimo potpuno drugačijem trendu, poticala se prodaja državnih stanova umjesto da država raspolaže svojim fondom. Imamo prosjek od tek dva posto javnih stanova, dok je prosjek u Europskoj uniji 15 posto“, naglasila je Miloš.

Državna tajnica Sanja Bošnjak rekla je pak da je Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine provelo tri edukacije sa zainteresiranim jedinicama lokalne samouprave kako bi se poboljšao proces dodjele imovine.

„Što se tiče najma, mi u većini stanova imamo najmoprimce koji su ili zaštićeni ili su ušli u njih na razne druge načine i te stanove možemo samo oglašavati za prodaju ako imaju uvjete za prodaju“, odgovorila je Bošnjak.

Grbin: Država se treba aktivno uključiti u stambenu politiku; Pavić: Registar državne imovine ne funkcionira

Peđa Grbin (SDP) zagovara aktivno uključivanje države u stambenu politiku, kako bi se građanima omogućili cjenovno dostupni stanovi.

„Kad Austrija želi graditi stanove u javnom vlasništvu, prvo mora otkupiti zemljište koje nije jeftino. S druge strane, Hrvatska ima na raspolaganju čitav niz građevinskih zemljišta u vlasništvu države koja bi se mogla aktivirati za potrebe društvene stanogradnje“, rekao je predsjednik SDP-a.

Umjesto toga, provodi se POS program u sklopu kojega je u 20 godina izgrađeno 8 500 stanova i APN krediti koji su u nekoliko godine donijeli značajan rast cijene nekretnina, dodao je Grbin.

Marin Lerotić (IDS) problem vidi u sporoj, ali i preopterećenoj birokraciji, s obzirom na to da su gradovi i općine podnijele oko 44 tisuće zahtjeva za stavljanje u funkciju nekretnina čiji je država vlasnik, a koji još uvijek nisu riješeni.

„Gradovi i općine žele mladima omogućiti parcelu za stanovanje, ali ih inertna državna birokracija koči“, istaknuo je Lerotić koji smatra da bi jedinice lokalne samouprave učinkovitije upravljale državnom imovinom.

Međutim, da bi se moglo upravljati državnom imovinom, potrebno je imati cjeloviti i javno dostupan registar, kazao je Željko Pavić iz kluba Socijaldemokrata.

„Registar državne imovine još nije uspostavljen i ne funkcionira. Državna tajnica nema podatke o tome koliko vrijedi državna imovina, dok svaki, pa i najmanji poduzetnik, mora stalno imati ažurne podatke o stanju svoje imovine“, napomenuo je.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.