hina

ZBF – Predstavljen novi roman Dražena Ilinčića “Neobičan slučaj novinara N.”

Dugogodišnji novinar Hrvatske televizije Dražen Ilinčić predstavio je u petak u Zagrebu svoju novu knjigu “Neobičan slučaj novinara N.”, roman u kojemu se dokumentarno i publicističko životno iskustvo prepliće u književno oblikovanu zbilju.

O knjizi je uvodno u sklopu Zagreb Book Festivala (ZBF) govorio urednik Neven Vulić iz Ilinčićeva nakladnika OceanMora.

Rekao je kako je riječ o “kratkom i slatkom” romanu u kojemu oduševljava igra fakcije i fikcije. “Roman je jako citatan i humorističan, pun autoironije”, ocijenio je Vulić na predstavljanju u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

Pisac i kritičar Srđan Sandić posebno se osvrnuo na “očekivano autoironičnu naslovnicu” te “odlično pisane kvazi-autobiografske fikcije vjerojatno najpoznatijeg televizijskog lica kulture”.

Novinar, scenarist i redatelj Dražen Ilinčić (1962.) dugo je godina radio za Večernji list, a od 2001. prelazi na HRT, u čijoj emisiji Pola ure kulture sudjeluje od samog početka. Radio je na raznim televizijskim projektima, poput emisije Dobro jutro: kultura, te kao urednik redakcije kulture u Informativnom programu HTV-a. Trenutno je zaposlen kao komentator. Scenarist je i redatelj dokumentarnog filma “Amato” (Hrvatski filmski savez, 2008.), a dosad je objavio romane “Berlinski ručnik” (2006.) i “Posljednji korak” (2013.) te zbirku “Najkraće priče”  (2008.).

Njegov najnoviji roman “Neobičan slučaj novinara N.”, temeljen na stvarnim iskustvima televizijskoga novinara, najavljen je kao spoj dokumentarnog i publicističkog životnog iskustva koje pokazuje da se stara izreka o “deset posto talenta i devedeset posto rada” nužno mora dopuniti izvjesnim postotkom sreće, “ponekad posve svojeglave”.

Ilinčić je otkrio kako je čitava priča oko te knjige krenula 2008., od ideje pisanja publicističke knjige o njegovoj karijeri u prvome licu. “To mi nikako nije išlo od ruke, i na kraju je ispao jedan literarizirani tekst, dulja pripovijest ili kraći roman, pri čemu sam posve napustio prvi koncept”, rekao je Ilinčić.

Umjesto toga, novinar koji nosi njegova iskustva samo je lik u knjizi, a njezin pripovjedač u trećem licu marketinški stručnjak koji se za njega iz nekog razloga zainteresira.

Pitanje koje muči novinara N.-a, cijenjenog televizijskog novinara koji prati kulturu je – kako nakon dvadeset godina intenzivnog rada i dalje održavati kreativnu svježinu? Slična dvojba zaokuplja i marketinškog stručnjaka s kojim će se N. slučajno susresti na televiziji. Zajednički interesi, u očigledno pristranim životnim okolnostima, odvest će ih u sasvim neočekivanom smjeru. I dok jedna priča o uspjehu nastaje, druga stvaralačka sudbina gubi dah i polako zalazi.

Knjiga obilato crpi iz Ilinčićeva osobnoga iskustva, a govoreći o tome, autor je kazao kako je televizija izrazito doslovan medij – time se u povodio u svojem profesionalnom radu, a to je ugradio i u priču o novinaru N.-u.

“Biti novinar u našoj sredini nikad nije bilo nešto s čime bi se moglo doći na nekakav vrh”, rekao je Ilinčić: “Mogli ste biti sjajan novinar ali uvijek se smatralo da novinari samo prate određene stvari, a nekako se zaboravi da je i to vrlo kreativno zanimanje i da je ono što novinar treba napraviti to da sintetizira stvari, da donese neki novi pogled a ne samo da prenese tuđi”.

“Danas novinar može biti svatko – više nema nikakvih preduvjeta, a u vrijeme kada sam ja počinjao u novinarstvu se tražilo puno više od toga, od novinara se zahtijevalo da imaju sjajno obrazovanje, rečenicu i stil. Svijet se atomizirao, više nema preduvjeta i nitko o tome ne vodi računa”, istaknuo je Ilinčić.

Napomenuo je kako i u književnosti, kao i u novinarstvu, u kojemu voli prvo napisati tekst pa onda montirati materijal, kreće od gotove ideje “koju onda samo treba ispisati”: “Meni je bitno da je načelno stvar u glavi gotova prije nego što počnem pisati”, rekao je.

Njegove su narativne strukture “kratke i jednostavne”, dodao je, “a osobito volim ich-formu, ona mi je nekako najtoplija”.

Dražen Ilinčić jedan je od 80-ak gostiju ovogodišnjeg Zagreb Book Festivala (ZBF), čije se četvrto izdanje održava od 21. do 27. svibnja u MUO-u s temom “Selfie kultura – mit i stvarnost”.

Komentiraj