ZAGREBDOX Don Pasta u borbi za tradiciju gastronomije

HINA / Edvard ŠUŠAK

Daniele De Michele, umjetničkog imena Don Pasta, svestrana je osoba, zagovaratelj očuvanja talijanske kuhinje, DJ i kuhar u isto vrijeme, te filmski redatelj – na ZagrebDoxu predstavio je svoj dugometražni dokumentarni prvijenac “Seljani” u kojem još jednom pokazuje strast prema hrani, ali i svoju aktivističku borbu za očuvanje nasljeđa talijanske gastronomije.

Njegov film prati četiri mala proizvođača hrane iz različitih talijanskih regija – od poljoprivrednika do ribara, koji su različiti po dobu i spolu, ali im je zajednička ljubav prema hrani. Snima ih u njihovu svakodnevnu poslu, a oni s njime dijele svoje strahove od budućnosti zbog sve kompliciranije birokracije, smanjenja vrijednosti njihova rada te brisanja gastronomskih i kulturoloških razlika u procesu globalizacije.

“Kad uđete u njihov život tijekom jednog klasičnog radnog dana vidite da  pokušavaju obraniti tradiciju hrane i možete naučiti kako treba poštovati godišnja doba, zemlju i more, što je danas sve rjeđe,” rekao je De Michele u razgovoru za Hinu.

Talijanska kuhinja nema problem s identitetom, svi je poznaju i sve je vole, no De Michele smatra da je ipak treba zaštititi. “Svi mali proizvođači hrane u Italiji imaju problem prodati je u sadašnjim uvjetima globalnog tržišta i proizvodnje, a tu su i nove regulacije u Europskoj uniji koje pogoduju velikom profitu, dok su mali poljoprivrednici na gubitku”, objašnjava redatelj.

Iako je njegov film uvršten u program Happy Dox, nije siguran hoće li njegova priča završiti sretno. “Ne znam što nosi budućnost, kapitalizam je snažan, isprepleten raznim lobijima. Jedino što možemo je  govoriti o važnosti tradicije”, rekao je.

Smatra kako će “ljudi uvijek htjeti jesti dobru i prirodno uzgojenu hranu, i u Hrvatskoj i u SAD-u, ali pitanje je na kakvoj će zemlji ona biti uzgojena, hoće li biti zdrava ili uništena jer o tome ovisi i njezina kvaliteta”, dodao je.

Zato i djeluje kao aktivist. “Ako se danas želite baviti hranom morate ispričati priču o ljudima koji ju proizvode, morate biti aktivist i ispričati priču o tradicionalnoj hrani”, dodao je.

Bez nona ne bi ni bilo slavne talijanske kuhinje

Kako bi, u moru komercijalnih emisija poznatih i velikih kuhara, skrenuo pozornost na vrijednosti prave, kvalitetne hrane pokrenuo je online serijal od stotinjak desetominutnih intervjua s talijanskim bakama, “Le nonne d’Italia in cucina”, kojima slavi duh nona bez kojih, ističe, ne bi niti bilo slavne talijanske kuhinje.

“Talijanska kultura hrane je popularna diljem svijeta, ali ona je zapravo bila osmišljena za siromašne, svi talijanski specijaliteti su jednostavni i skromnih sastojaka, što su mi none pokazale u svojim pričama i izvornim, starim receptima”, dodao je.

De Michele je po struci ekonomist, DJ je od tinejdžerskih godina, a kao i mnogi Talijani, kuhanje je naučio gledajući svoju majku i baku u kuhinji.

Njegova posveta tradiciji je i kuharica u kojoj je objavio 500 recepata iz svih regija Italije.

Radio je na televiziji i radiju, pisao za razne časopise, a svijet je obišao zahvaljujući projektu Food Sound System, nastupima uživo na kojima kuha dok pušta glazbu kao Don Pasta. Pritom objašnjava recept, proces rada, sastojke, a publika na kraju proba ono što je napravio.

“Želim pokazati da se može uživati u kuhanju, osobito kada se sluša dobra glazba. Dugo sam kao DJ samo puštao ploče i jednom iz šale uz to počeo kuhati. Poput nona, izrađivao sam domaću tjesteninu i to ponudio ljudima jer su kultura hrane i kultura glazbe stvar dijeljenja, nešto što nas povezuje”, objasnio je.

De Michele smatra kako je svojevrsna opsjednutost hranom proteklih godina, o čemu svjedoče brojne TV i online kulinarske emisije, kuharice, raznovrsna oprema za kuhanje i brojni restorani, posljedica gospodarske krize nakon koje su se ljudi okrenuli uživanju. “Ljudi su se vraćali svom domu, počeli kuhati, hrana im je bila za utjehu, to im je trebalo”, rekao je.

Kao ono pozitivno u svemu tome izdvaja raznolikost ponude. “Hrana je sedamdesetih i osamdesetih bila dio velike industrijske proizvodnje, u velikoj količini u supermarketima su se kupovala smrznuta i gotova jela, a sada ipak imamo veći izbor i svatko može odabrati za sebe”, zaključio je.

Komentiraj