Banke neće naplaćivati konverziju kunskih kredita u eure, a ni cijene ne bi trebale porasti kad Hrvatska preuzme euro, izjavio je za Novu TV guverner Hrvatska narodne banke (HNB) Boris Vujčić.

“Konverzija svih kredita će se obavljati prema konverzijskom tečaju bez ikakve naknade. Nema tu nikakvog prodajnog ili kupovnog tečaja nego se po tom tečaju koji će biti u zakonu sve konvertira”, izjavio je Vujčić, koji je kazao kako će konverzijski tečaj biti određen oko šest mjeseci uoči ulaska u eurozonu, i biti približan dosadašnjem, oko 7,5 kuna za euro.

Hrvatska bi, rekao je, euro mogla preuzeti “najranije 1. siječnja 2023”, nakon što je ovih dana postala članicom Europskog tečajnog mehanizma, ERM-a II.

Dvojne cijene, u kunama i u eurima, bit će uvedene “čim ćemo znati tečaj i odluku da ulazimo u eurozonu”, odnosno “šest mjeseci prije ulaska i barem još šest mjeseci nakon ulaska, tako da se ljudi naviknu na te cijene”, objasnio je Vujčić. “Da možete vidjeti u svom dućanu i šest mjeseci prije koliko eura plaćate za kavu, za jogurt itd. Jer onda vam ne može netko 1. siječnja odjednom povisiti tu cijenu za duplo ili 30 posto. Ili ćete reći ‘doviđenja, idem negdje drugdje kupovati’. I to je najbolji regulatorni mehanizam”.

Na primjedbu da se građani najviše boje rasta cijena, Vujčić je odgovorio da HNB nema mehanički ili administrativni mehanizam da obuzda rast cijena. “U ovom slučaju, najbolji mehanizam je upravo ovo – transparentnost cijena i odluka samih građana. Ako vide da ih netko baš hoće zeznuti i povećati im cijene zato što smo ušli u eurozonu, onda kažete ‘doviđenja, neću kupiti kod vas, idem kod nekog drugoga'”.

Kaže i kako postoje “još neki načini da organiziramo tu transparentnost na način da, ono što se kaže, ‘shame and blame’ onih koji će pokušati tako nešto raditi”. Vujčić je kazao kako su iskustva drugih zemalja pokazala da su cijene prosječno rasle 0,23 posto. “Neke usluge, kao ugostiteljske ili kulturne, išle su malo više. Neke su padale. Tako da ukupno cijene nisu značajno rasle”, kazao je Vujčić, dodajući da su cijene rasle manje u zemljama koje su isticale dvojne cijene na proizvodima.