ŽALOSNO Venezuela je upravo postala prva država koja je ostala bez ledenjaka

U očajničkom pokušaju spašavanja ostatka ostataka, vlasti su zadnji preostali led pokušavale sačuvati prekrivanjem geotekstilom. Nije pomoglo.

Došli smo do zastrašujuće prekretnice u borbi protiv klimatskih promjena, budući da nestanak posljednjeg ledenjaka u Venezueli znači da je ta zemlja “pobijedila” u neizvjesnoj utrci koja će država prva svjedočiti topljenju kompletnog ledenog pokrova.

I ne tako nedavno, gledano s glacijalne strane mjerenja vremena, 1910. godine ova je južnoamerička država imala šest ledenjaka ukupne površine od 1000 četvornih kilometara. No sada su svedeni na puke komade leda koji više niti ne ispunjavaju uvjete da budu klasificirani kao ledenjaci.

ZASTRAŠUJUĆE UBRZANO OTAPANJE Arktik bi već ovog rujna mogao ostati bez leda!

Pet ledenjaka u Venezueli već je nestalo do 2011., a samo ledenjak Humboldt – poznat i kao La Corona u Nacionalnom parku Sierra Nevada – odolijevao je visokim temperaturama.

Međutim, ledena znamenitost sada se toliko smanjila da je reklasificirana kao ledeno polje, a ne ledenjak ili glečer.

“U Venezueli više nema ledenjaka”, rekao je za AFP profesor Julio Cesar Centeno sa Sveučilišta Anda (ULA). “Ono što imamo je komad leda koji je sveden na 0,4 posto svoje izvorne veličine”.

Na svom vrhuncu, La Corona je pokrivala 4,5 četvornih kilometara, no sada se prostire na manje od 0,02 četvornih kilometara (2 hektara). Općenito, komad leda mora se protezati na površini od najmanje 0,1 četvornih kilometara (10 hektara) da bi se smatrao ledenjakom.

NAJGORE TEK SLIJEDI Zbog klimatskih pomjena UN oglasio ‘crvenu uzbunu’

Istraživanje provedeno u proteklih pola desetljeća pokazalo je da se ledenjački pokrivač u Venezueli između 1953. i 2019. smanjio za 98 posto. Stopa gubitka leda naglo se ubrzala nakon 1998., dosegnuvši vrhunac od oko 17 posto godišnje od 2016. nadalje.

Sama La Corona prostirala se 1998. na oko 0,6 četvornih kilometara, ali se smanjila do te mjere da je već bila na rubu gubitka statusa ledenjaka 2015. godine.

I najoptimističniji znanstvenici očekuju da će se zadnji ostaci leda otopiti kroz četiri do pet godina, a ogoljele stijene na više od 4000 metara visine već preuzimaju ptice, mahovina i lišajevi. No, i ti su životni oblici u opasnosti zbog nedostatka kisika na tim visinama.

KRETANJE VRUĆEG ZRAKA Klimatske promjene usporavaju toplinske valove, produžujući muke ljudi

Inženjerka šumarstva i planinarka Susana Rodriguez rekla je da će nestanak La Corone također utjecati na venecuelanski turizam, budući da su mnogi ljudi koji su se penjali na vrh Humboldt to činili po ledu.

“Sada je sve kamen i stijena, a ono što je ostalo toliko je nesigurno da je riskantno stajati na tome. Ima puno pukotina”, rekla je Rodriguez, koja je pratila penjače na ledenjak.

Komentirajući propast ledenjaka, istraživač Luis Daniel Llambi sa Sveučilišta Anda rekao je za Guardian da je “naša zadnja ekspedicija na to područje bila u prosincu 2023. i primijetili smo da je ledenjak izgubio oko dva hektara od prethodnog posjeta 2019. I sad je manji od dva hektara“.

KATASTROFA I TUGA Ovoj karizmatičnoj vrsti prijeti izumiranje

Također u prosincu prošle godine, venecuelanska vlada organizirala je da se ledenjak Humboldt prekrije geotekstilnim pokrivačem u nadi da će ga izolirati i zaštititi.

Ne samo da je plan neslavno propao, nego je također izazvao bijes zaštitnika prirode koji kažu da bi nepromišljena strategija mogla dovesti do kontaminacije ekosustava jer se tkanina s vremenom razlaže u mikroplastiku.

“Mikroplastika je praktički nevidljiva, ode u zrak ili završi u tlu pa odatle ode u usjeve i vodotoke, tako da će je ljudi na kraju jesti, piti i udisati“, kaže Centeno.

Sve u svemu, prilično tragični ishod za zemlju koja je još 1956. godine bila domaćin međunarodnog natjecanja u skijaškom trčanju.