Vlada je u sjednici u srijedu prihvatila i poslala u Sabor konačan prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju, prema kojem bi, među ostalim, taj ured bio nadležan i za reviziju Hrvatske narodne banke (HNB).

Prijedlogom novog zakona o državnom uredu za reviziju, uz dosadašnje subjekte revizije, tj. jedinice državnog sektora, lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje se financiraju iz proračuna i kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili su u njihovu vlasništvu, kao i političke stranke, nezavisne zastupnike i članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predlaže se da subjekt revizije bude i Hrvatska narodna banka.

Revizija Hrvatske narodne banke obuhvaćat će postupak ocjenjivanja jesu li aktivnosti, financijske transakcije i informacije koje se odnose na troškove poslovanja u dijelu administrativnog poslovanja, stjecanja, upravljanja i raspolaganja nekretninama, pokretninama i opremom u svakom bitnom pogledu u skladu s mjerodavnim propisima prema kojima posluje HNB.

Također, ocjenjivat će se i ostvaruju li se učinkovito programi, projekti i aktivnosti u navedenim područjima, odnosno prema načelima “ekonomičnosti, djelotvornosti i svrsishodnosti i mogu li se poboljšati”.

“Državni ured za reviziju nije ovlašten provjeravati, niti davati ocjene ostvarivanja ciljeva i zadataka HNB-a propisanih zakonom o HNB-u kao niti zadataka propisanih drugim zakonima i zadataka koje HNB obavlja u skladu sa ugovorom o funkcioniranju EU i statutom ESSB-a i ESB-a”, stoji u prijedlogu zakona. Također, tijekom obavljanja revizije HNB-a, Državni ured za reviziju nije ovlašten HNB-u, njezinim tijelima ili članovima tijela HNB-a davati izravne ili neizravne upute kojima bi se utjecalo ili moglo utjecati na njihovu neovisnost, navodi se.

Kako je izvijestio ministar financija Zdravko Marić, po mišljenju Europske središnje banke (ECB) o ovom prijedlogu zakona, dostavljenom Ministarstvu financija, vidljivo da je po njima predloženo rješenje u skladu s načelom neovisnosti središnje banke, uključujući i institucionalnu neovisnost.

Konačan prijedlog zakona predviđa i uvođenje novog modela sankcioniranja subjekta revizije, a kako pojašnjava Marić, to znači da uz sankcije iz važećih zakona, da se novčane sankcije uvedu i u slučajevima kada subjekt revizije u propisanom roku ne dostavi uredu za reviziju plan provedbe naloga i preporuka, te ako subjekt revizije ne provede naloge i preporuke dane u izvješću i u predviđenim rokovima.

Novina je i da godišnji financijski izvještaji Državnog ureda za reviziju podliježu reviziji, koja se obavlja sukladno revizijskim propisima od strane neovisnih vanjskih revizora.

U odnosu na tekst prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, konačni prijedlog zakona neznatno je izmijenjen te su prema prijedlozima Odbora za zakonodavstvo nomotehnički dorađene pojedine odredbe i dodatno je izmijenjeno nekoliko odredaba radi jasnoće, odnosno usklađivanja izričaja s drugim zakonima.

Inače, za rad Državnog ureda za reviziju u 2019. godini u državnom proračunu osigurano je 62,93 milijuna kuna, odnosno 1,54 milijuna više u odnosu na 2018. godinu, budući da će se prema predloženom zakonu povećati opseg poslova Ureda te je planiranje jačanja ljudskih potencijala neizbježna mjera.