Monografija “Cvijeta Job majstorica minijature” autorica Branke Hlevnjak i Rhee Ivanuš predstavljena je u srijedu navečer u splitskoj  Galeriji umjetnina na otvaranju izložbe njezinih slika, a tom je prigodom istaknuto da je Cvijeta Job vodeća hrvatska minijaturistica svih vremena.

Predstavljajući monografiju, Zvonko Maković je istaknuo da je Cvijeta Job naša najveća minijaturistica koju smo ikad imali.

“Duboko poniranje Cvijete Job u svijet bajki vidljivo je i u monografiji, njoj  posvećenoj, koju su zajednički napisale Branka Hlevnjak i Rhea Ivanuš”, naglasio je.

Po Makovićevim riječima, Cvijeta je nosila genijalnost svojeg oca razvijajući svoju genijalnost u poniranju u svijet bajki.

“Cvijetina podloga bio je čudesni svijet bajki, ona ga interpretira kroz minijaturne slike i čini ga vidljivim”, dodao je.

Cvijetina kćerka Vesna Balabanić je istaknula da je monografija posvećena njenoj majci dobro i lijepo napisana. “Ta monografija govori puno o Cvijetinoj sprezi života i umjetnosti, o umjetnosti kroz život i životu kroz umjetnost”, kazala je.

Cvjeta Job je rođen u Beogradu 1924., a umrla je u Zagrebu 2013. Rođena je u braku dubrovačkog slikara Ignjata Joba  i Živke Cvetković makedonskog podrijetla
Kada je navršila četiri godine  s obitelji seli u Supetar na  Braču gdje završava pučku školu. Od 1936. kada joj je umro otac, Cvijeta živi u Splitu gdje polazi  gimnaziju  Godine 1941. Italija okupira Split, a Cvijeta se spašava bijegom u partizane. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u  Zagrebu 1951.

Cvijeti Job pripada vodeće mjesto u hrvatskoj sitnoslici druge polovine 20. i početka 21. stoljeća.

Njezine minijature originalan su spoj slike i grafike u kojem kompoziciju skladnih boja opliće filigranska šara, asocirajući na tradicionalno bogatstvo imaginarnog veza.

U ilustraciji kojom se bavi od 1947., dosegla je najveća nacionalna, državna i međunarodna priznanja među kojima je Certificate of Honor International Board on Books for Young People (BBYP) of Hans Christian Andersen Award Jury za ilustracije “Najljepših priča” Ivane Brlić Mažuranić (1970.).

Minijature prema vlastitom izboru antiratne su tematike inspirirane stihovima Živka Jeličića “Na ledini sna” i romanom Petra Šegedina “Djeca Božja” koji su joj bliski jer je u mladosti i sama prošla strahote Drugog svjetskog rata.