Svaki Hrvat baci 22 kilograma jestive hrane godišnje. U smeću najčešće završe – najskuplje namirnice

Autor:

09.06.2022., Zagreb - Ilustracija potrosacka kosarica. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Emica Elvedji/PIXSELL

Iz hrvatskih kućanstava godišnje bacimo više od 86 tona ostataka od hrane koji su mogli biti prenamijenjeni ili pojedeni. Riječ je o oko 22 kilograma jestive hrane godišnje – po stanovniku.

Rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj koje je tijekom 2021. godine provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, pokazuju da se otpad od hrane iz kućanstava najčešće baca u miješani komunalni otpad. Slijede odlaganje u komposter te bacanje u biootpad.

Dvije trećine kućanstava kupuje hranu jednom ili dvaput tjedno. Svakodnevno to čini 22 posto kućanstava, a jednom do dvaput mjesečno 11 posto kućanstva. Što češće kućanstva kupuju hranu, bacaju veće količine hrane.

Također, istraživanje pokazuje da se po masi u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir. To su ujedno i neke od najskupljih namirnica koje se mogu naći u našim košaricama. Ako se izuzme najčešći razlog bacanja, a to je bacanje nejestivog dijela hrane, malo više od polovine kućanstava kao glavni razlog bacanja hrane navodi preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijede istek roka te hrana koja je uništena odnosno nejestiva.

Prema Pregledu podataka o otpadu od hrane, najviše hrane po stanovniku godišnje bacimo u Primorju i Gorskom Kotaru (61 kg) te u Dalmaciji i Istri (57 kg), dok se u ostalim područjima količina bačene hrane po stanovniku kreće između 51 i 53 kilograma. Stanovništvo dviju primorskih regija rjeđe iskorištava ostatke obroka za pripremu novoga te značajno češće baca hranu s istekom roka trajanja čim taj rok istekne.

“Podaci kojima raspolažemo govore nam da je čak 34 posto svih emisija stakleničkih plinova koje je stvorio čovjek proizvedeno zbog našeg trenutnog prehrambenog sustava. Otpad od hrane odgovoran je za prosječno dvije tone ekvivalentna ugljičnog dioksida po osobi svake godine. Svaki čovjek utječe na razinu ugljičnog dioksida u okolišu”, objasnila je Anet Režek Jambrak, profesorica i prehrambeno-tehnološka inženjerka, stručnjakinja za netoplinske tehnike procesiranja hrane.

Treća sezona kampanje ‘Biraj Zeleno’ kompanije Nestlé posvećena je važnosti smanjenja otpada od hrane. Ivana Jeleč, voditeljica Nestlé korporativnih poslova za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, poručila je da smanjenje ove vrste otpada znači i smanjenje izrazito štetnih utjecaja na zemlju, vodu i zrak te podrazumijeva racionalno postupanje kako s hranom, tako i s financijama.

OZNAKE: hrana, smeće

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.