SAD NAREDIO REVIZIJU DAYTONA: Unitarna BiH od 1. ožujka 2006.

Objavljeno u Nacionalu br. 522, 2005-11-14

S desetom godišnjicom Daytonskog sporazuma najavljene su i izmjene dokumenta koji čini temelj bosanske države: predstavnici triju naroda imaju svoje ideje o smjeru u kojem bi se trebalo ići, ali nemaju izbora i motrat će postpisati što State Department nametne

Prije otprilike četiri-pet godina u Bosni i Hercegovini se za samo glasno izgovorenu frazu “Promjena Daytonskog sporazuma” žigosalo i tvrdilo da je riječ ne samo o izdaji patriotskih načela nego i o direktnom podrivanju suvereniteta i integriteta BiH. Danas, pet godina poslije, ili na desetu obljetnicu Daytonskog mirovnog sporazuma, pokušava ga se na sve načine promijeniti.
Predstavnici osam parlamentarnih stranaka u BiH pozvani su u Bruxelles da s međunarodnim dužnosnicima utvrde nacrt zakona koji će im se dati na konačno potpisivanje 21. i 22. studenoga u SAD-u, gdje će najviši bosanskohercegovački dužnosnici s prvim ljudima Bijele kuće obilježiti jubilarnu obljetnicu Daytonskog mirovnog sporazuma.

Prema pouzdanoj Nacionalovoj informaciji iz međunarodnih krugova, dužnosnici BiH prihvatit će nacrt novog ustava BiH, a njegova konačna implementacija morat će se i službeno potvrditi do 1. ožujka 2006.
Prošli je mjesec glasnik konačne najave promjene sadašnjeg bosanskohercegovačkog Daytonskog ustava bio američki podtajnik za politička pitanja Nicholas Burns, koji je za posjeta Sarajevu medijima nedvojbeno rekao da se Daytonski ustav mora mijenjati, nazvavši Bosnu i Hercegovinu sa sadašnjim uređenjem – neozbiljnom državom.
“Cilj Daytonskog sporazuma bio je da se zaustavi rat u BiH. U tom smislu sporazum je i uspio. Ali vlada SAD-a nikada nije željela da se Daytonski sporazum zacementira. Uvijek smo smatrali da se on mora modernizirati, evoluirati”, rekao je Burns 12. listopada u Sarajevu. Pritom je istaknuo da treba aktivno raditi na uspostavljanju dužnosti jednog predsjednika Predsjedništva BiH umjesto sadašnjih triju (bošnjački, hrvatski i srpski), ojačati vladu BiH, dobiti moćnog premijera i imati jak državni parlament.

Upravo se predstavnicima političkih stranaka predstavlja takav preliminarni nacrt novog ustava BiH. Nacrt su izrađivali, ali ga još nisu predstavili kao službeni dokument, Amerikanci na čelu s bivšim zamjenikom visokog predstavnika u BiH, američkim diplomatom Donaldom Haysom. Predstavnici političkih stranaka i stručnjaka iz BiH dosad su održali desetke sastanaka s međunarodnim dužnosnicima o ustavnim promjena pod nazivom “Dayton project”, koji su organizirani pod pokroviteljstvom Instituta za mir SAD-a, na čijem je čelu upravo Hayes.

Prema sadašnjem, još neusuglašenom nacrtu ustava, BiH bi bila parlamentarna demokracija s centralnom vlašću, odnosno imala bi državni parlament s jakim zakonodavnim ovlastima, državnu vladu s punim izvršnim ovlastima i jednog predsjednika Predsjedništva, koji bi imao manje ingerencije od sadašnjeg tročlanog Predsjedništva BiH. Predsjednika bi birao parlament BiH, a ne građani na izborima. U tom bi slučaju on svoje ovlasti prenio na “jakog” premijera, i njegova bi dužnost uglavnom bila simbolična.

Neslužbeni se nacrt novog ustava BH sastavljao posljednjih osam mjeseci i rezultat je razmjerno tajnih pregovora između američkih stručnjaka i dužnosnika s političarima iz BiH. Bude li prihvaćen zamišljeni ustav, koji u cijelosti podupire američki State Department ali i službeni Bruxelles, u Federaciji BiH ukinut će se deset postojećih kantona zbog preskupe administracije. Entiteti u BiH (Republika Srpska i Federacija) službeno neće biti ukinuti ali će imati osjetno smanjene ovlasti, i više neće biti odvojene “države u državi”.

Elmir Jahić, potpredsjednik najveće bošnjačke stranke u BiH, SDA, rekao je da se posljednjih mjeseci s međunarodnim dužnosnicima razgovaralo o promjeni ustava BiH, da postoje određene zabilješke, ali da još nema nikakvog službenog nacrta: “Predstavnici svih parlamentarnih političkih stranaka u BiH razgovarali su sa skupinom kojom predsjeda Hays. Mi smo davali svoje stavove vezane uz promjene ustava BiH. O mnogim smo se stvarima uspjeli usuglasiti, o nekima nismo, a za neke je još otvoren prostor za razgovor. U sadašnjoj fazi vjerujemo da se ne može kreirati konačni ustav, ali mi to doživljavamo kao fazu do konačne i dobre reforme ustava BiH”, izjavio je Jahić za Nacional.

Prema njegovim riječima, SDA je više za korjenite nego za formalne promjene, kao što je jačanje ingerencija Vijeća ministara BiH, prijenos nekih ovlasti s entiteta na državnu razinu, kao što su pitanja vezana uz poljoprivredu, energetiku, zdravstvo, obrazovanje, socijalnu i mirovinsku zaštitu. “SDA BiH želi da se poveća broj ministarstava u Vijeću ministara BiH i da se to vijeće zove vlada BiH. Smatramo da se mora ojačati uloga parlamenta BiH, da se u zastupničkom domu parlamenta BiH izbjegne ‘entitetsko glasovanje’, a da se u domu naroda raspravlja o svim pitanjima. Dobro bi bilo za BiH da ima jednog predsjednika ali sa smanjenim ovlastima, da u tom smislu iskoristimo model Njemačke ili Francuske”, rekao je Jahić.
Predstavnik te bošnjačke stranke smatra da bi BiH bila funkcionalnija kada bi se podijelila na četiri-pet multitetničkih regija ali gospodarski samoodrživih, po principu prometnih, privrednih, zemljopisnih regija. Prema prijedlogu SDA, nijedan narod u BiH ne bi trebao imati pravo na apsolutnu većinu niti na jednoj razini vlasti, što bi bio dobar preduvjet za jačanje multietničke BiH.

Portparol HDZ-a BiH, Mišo Relota, izjavio je Nacionalu da u ime te stranke o ustavnim promjenama pregovaraju stučnjak za ustavne promjene Mile Lasić i stranački predsjednik Dragan Čović. “HDZ je posjetio prije neki dan američki diplomat Donald Hays, koji nas je uvjeravao da ništa neće biti potpisano dok se ne postigne puni konsenzus predstavnika svih triju naroda. HDZ smatra da BiH treba dobiti novi ustav koji će jamčiti punu jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda u BiH. Postoji opasnost da ostanu dva entiteta u BiH i da se ukinu županije, što bi za hrvatski narod bilo katastrofalno, i to bi nas dovelo u poziciju nacionalne manjine. Za nas je neprihvatljiva podjela BiH na dva entiteta! Mi trebamo imati tri razine vlasti. Prva je država, treća su općine, a drugu razinu treba definirati. Najprihvatljivija je opcija regionalizacija BiH na četiri ili pet regija. S obzirom na to da su Republici Srpskoj iz Bruxellesa i State Departmenta dana određena jamstva za dalje postojanje, smatramo da ako će RS opstati kao entitet samo jednog naroda, onda i druga dva konstitutivna naroda trebaju imati ista prava”, rekao je Relota.

HDZ-ov je stav da novi ustav treba prihvatiti u parlamentarnoj proceduri uz konsenzus svih triju naroda. Za tu stranku nije sporno ni da BiH ubuduće ima jednog predsjednika koji će biti biran iz jednog naroda, ali bi zato premijer BiH morao biti predstavnik drugog, a predsjednik državnog parlamenta trećeg konstitutivnog naroda.
“HDZ je prvi načeo priču o prijekoj potrebi promjene ustava BiH, i to prije pet godina, i zbog toga su se protiv naših dužnosnika podizale optužnice. Sada nema nikakvih negativnih reakcija u vezi s promjenom ustava i svi u BiH se s tim slažu”, objasio je portparol HDZ-a BiH. On smatra da nije naodmet da Hrvatska, ali i Srbija i Crna Gora, kao susjedi Bosne i Hercegovine i ovaj put budu supotpisnici njezina ustava, kao što je to bio slučaj s Daytonskim sporazumom. Relota tvrdi da će predstavnici Hrvatske i SiCG sudjelovati u obilježavanju desete obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma u SAD te da su u HDZ-u misle da je obveza Hrvatske da se brine o svom narodu koji živi u BiH.

Za razliku od Relote, Drago Vuković, savjetnik člana Predsjedništva iz Republike Srpske Borislava Paravca, ne vjeruje da je mudro da se susjedne države dalje upleću u kreiranje ustava BiH. Ni srpski član Predsjedništva, kao ni predstavnici ostalih političkih stranaka, nije dobio konačni nacrt “Daytona plus”. Predstavnici Republike Srpske izrijekom su protiv ukidanja dvaju entiteta u BiH, a i dosadašnje tročlano Predsjedništvo BiH preferiraju u odnosu na izbor samo jednog predsjednika.
“Tri čovjeka simbolizuju tri konstitutivna naroda, multietničku BiH, državu ravnopravnih naroda. Mi ćemo poduprijeti svaku inicijativu koja će nastati konsenzusom, jer budućnost BiH nije moguća nikakvim nametanjem rješenja. Mi jesmo za reforme, ali smo protiv nametanja reformi. Smatramo da Daytonski sporazum treba nadograditi kako bi ustav bio takav da nam pomogne da postanemo moderna država prihvatljiva za uvjete EU-a”, izjavio je Vuković za Nacional. Prema njegovim riječima, predstavnici Republike Srpske podupiru ideju o većem broj poslanika u parlamentu BiH kao i o davanje većih ovlasti budućoj državnoj vladi.

Omer Ibrahimagić, sveučilišni profesor u Sarajevu, stručnjak za politička pitanja i član Vijeća bošnjačkih intelektualaca, rekao je da će ovih dana u medijima javnosti predstaviti idealni ustav za BiH, koji bi tu državu nepovratno poveo u Europu najkasnije za pet godina. Na stvaranju nacrta tog ustava, koji će uskoro biti ponuđen kao prijedlog i međunarodnim predstavnicima, Ibrahimagić je mjesecima radio s “običnim građanima”, ali i s uglednim bosanskohercegovačkim intelektualcima, kao što su predsjednik Američko-bosanske fondacije za kulturu i UNESCO-ov umjetnik za mir Saša Toperić, i član Venecijanske komisije, profesor Ćazim Sadiković.

Ibrahimagić je za Nacional izložio najnoviji prijedlog ustava BiH koji, kako on tvrdi, jamči uspjeh: “Naš projekt polazi od građanina ali kao političkog subjekta. U ustavu BiH prema Daytonskom sporazumu, primarnu ulogu imaju etničke zajednice u formiranju vlasti. Time se država stavlja u poziciju taoca nacionalnih partija. Deset godina nakon Daytona, i predstavnici međunarodne zajednice koji su bili zaduženi za BiH, morali su nekome položiti račun za svoj dugogodišnji rad, i zato su u ovoj zadnjoj godini pritisnuli gas da pokažu neki svoj rezultat angažmana u BiH. Također, u ovih se deset godina zbilo i sazrijevanje mlađe generacije političara koji su nezadovoljni statusom quo i pozicijom talaca nacionalnih stranaka”.
Ibrahimagić smatra da BiH ne može funkcionirati kao država ako svaki nacionalni entitet želi na političkoj platformi postići samo maksimum svog interesa, te da treba odustati od isključivosti i platforme “samo svoje nacionalne grupe”. On vjeruje da još ne postoji službeni nacrt novog ustava BiH, ali je istaknuo da bi se novim ustavom trebali ukinuti entiteti “koji su ratne tvorevine i rak rana zbog koje BiH stagnira na putu prema EU”.

Prema njegovu mišljenju, država BiH trebala bi biti podijeljena na regije, ali na osnovu prometnih, zemljopisnih, kulturnih i drugih kriterija. Susjedne zemlje Bosne i Hercegovine, kaže, ne bi uopće smjele sudjelovati u stvaranju novog ustava BiH, kako im se ne bi dopustilo bilo kakvo upletanje u unutarnje stvari susjedne im države: “Nastojat ćemo da naš prijedlog ustava bude što prije publiciran jer bi se njegovim prihvaćanjem u cijelosti onemogućila blokada donošenja zakona. Znamo da je u BiH najveći problem parlament, gdje se obično blokira donošenje zakona. Našim je ustavom predviđeno da BiH ima jednog predsjednika, jakog premijera, parlament s predstavničkim domom i domom građana koji bi se zvao senat. Senat bi bio sastavljen od po pet predstavnika iz regija BiH i pet predstavnika dijaspore, koji bi sudjelovali u kreiranju zakona”. Prema Ibrahimagiću, ako bi se inzistiralo na entitetskoj podjeli BiH, njima bi trebalo oduzeti velik dio ovlasti i takve tvorevine bile bi “krezube”.

Nacional je doznao da će 21. i 22. studenoga u SAD-u dužnosnici BiH nazočiti obilježavanju desete obljetnice Daytonskog sporazuma. Tada će im se na potpisivanje dati “Dayton plus”, a svečanom ceremonijom potpisivanja novog ustava u Washingtonu predsjedat će američka državna tajnica Condoleezza Rice. Daytonskim je sporazumom nedvojbeno zaustavljen rat u BiH, ali je činjenica da je on jedan od najkompliciranijih ikada izrađenih državnih sporazuma, kojim je predviđeno formiranje najskupljeg i najneučinkovitijeg političkog sustava, podijeljenog na državnoj, entitetskoj, kantonalnoj i općinskoj razini.

To je nedavno priznao i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Paddy Ashdown, koji je lokalnim medijima rekao da je struktura vlasti u BiH prekomplicirana te da proces pristupanja EU zahtijeva znatne promjene. Iako je Donald Hays radio u Sarajevu kao dugogodišnji zamjenik visokog predstavnika, u OHR-u za Nacional navode da “OHR nije sudjelovao u ustavnim promjenama; o tom pitanju trebaju razgovarati predstavnici političke scene u BiH”.
“Ono što je jasno jest činjenica da su sadašnji troškovi uprave previsoki, ali i to da će same integracije u EU upozoriti na potrebu za promjenama. Svakako, da bi se postigle takve promjene, bit će potreban koncenzus svih naroda u BiH”, priopćeno je iz OHR-a.

ANTRE

Daytonskim mirovnim sporazumom dokončan je rat u BiH koji je trajao od 1992. do 1995. Taj su dokument 21. studenoga 1995. potpisali tadašnji predsjednici BiH, Hrvatske i Jugoslavije u američkoj zrakoplovnoj bazi Wright-Pattersonu u Daytonu u državi Ohio u SAD. Sporazum je potom parafiran i na službenoj ceremoniji 14. prosinca 1995. u Elizejskoj palači u Parizu. Daytonski se sporazum sastoji od 25 dokumenata o uređenju poslijeratne BiH.
Sporazumom je uspostavljena BiH kao suverena država, sastavljena od dvaju entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. Daytonskom sporazumu prethodio je troipolgodišnji rat u BiH, u kojem je poginulo dvjestotinjak tisuća ljudi, a dva milijuna osoba raseljeno je ili izbjeglo iz BiH.

Donald S. Hays, američki diplomat, obavljao je dužnost prvog zamjenika visokog predstavnika u BiH od srpnja 2001. do 27. ožujka 2005. Sada je na čelu Instituta za mir SAD-a, koji je glavni pokretač novih promjena Daytonskog mirovnog sporazuma. Hays je od 1999. do 2001. bio predstavnik SAD-a pri UN-u za područje vođenja i reformi UN-a. Radio je pri State Departmentu kao direktor Odjela za politiku vođenja i planiranja, te kao izvršni direktor Ureda za europska pitanja. Obnašao je dužnosti i u američkim veleposlanstvima u Bonnu, Islamabadu, Dakaru, Freetownu (Sierra Leone) i Saigonu. Diplomirao je na kalifornijskom fakultetu političkih znanosti u Santa Barbari.

OVO SU UKRATKO PRIJEDLOZI TRIJU VLADAJUĆIH STRANAKA U BIH O IZRADI NOVOG USTAVA BIH

SDA BiH je više za korjenite nego za formalne promjene, kao što je jačanje ingerencija vlade BiH, prijenos nekih ovlasti s entiteta na državnu razinu. SDA želi da se poveća broj ministarstava u vladi BiH, da se ojača uloga parlamenta BiH, da BiH ima jednog predsjednika ali sa smanjenim ovlastima te da bude podijeljena na četiri-pet multitetničkih regija, ali po principu prometnih, privrednih, zemljopisnih regija.

HDZ BiH smatra da treba izraditi novi ustav koji će jamčiti punu jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda u BiH te da je neprihvatljiva podjela BiH na dva entiteta. Prema mišljenju predstavnika HDZ-a BiH, najprihvatljivija je opcija regionalizacija BiH na četiri ili pet regija. Stav je HDZ-ovaca sljedeće: ako se dogovori da BiH ima jednog predsjednika koji će biti biran iz jednog naroda, premijer BiH morao bi biti predstavnik drugoga, a predsjednik državnog parlamenta trećeg konstitutivnog naroda. U toj stranci smatraju da se susjedi BiH, Hrvatska i Srbija i Crna Gora, trebaju uključiti u izradu novog ustava BiH, kao što je to bio slučaj s Daytonskim sporazumom.
SDS ne želi da se susjedne države upleću u izradu ustava BiH. Predstavnici Republike Srpske izrijekom su protiv ukidanja dvaju entiteta u BiH, a i dosadašnje tročlano Predsjedništvo BiH preferiraju u odnosu na izbor “samo” jednog predsjednika. Predstavnici Republike Srpske smatraju da treba povećati broj poslanika u parlamentu BiH i dati jače ovlasti budućoj vladi BiH.

Komentiraj

Source:Merima Spahić