Plenković: “Minimum je cijepiti djelatnike u zdravstvu, socijalnoj skrbi i školstvu”

Autor:

14.07.2021., Plitvicka jezera - Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic nazocio je na konferenciji koja se na temu „Uloga zena u kreiranju Europe buducnosti“ odrzava u sklopu Konferencije o buducnosti Europe Suncane Glavak. Uz predsjednika Vlade nazocile su ministrice poljoprivrede Marija Vuckovic, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Natasa Tramisak, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Korzinek, zupan Licko senjske zupanije Ernest Petry i Marija Kustic.
Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Premijer Andrej Plenković govorio je u intervjuu za HTV o nužnosti cijepljenja u djelatnostima zdravstva, socijalne skrbi i školstva.

Za zdravstvo i socijalnu skrb je rekao da je preduvjet i minimum da su ljudi cijepljeni jer su pacijenti sigurniji, a isto vrijedi i za socijalnu skrbi. “Učinili smo napore da školovanje naše djece bude što normalnije, ali očito je da ‘online’ nastava ne ide dobro. Ne govorimo o nametanju obveze cijepljenja, nego govorimo o tome da možemo na pametan način koristiti digitalne covid-potvrde”, kazao je Plenković.

Kazao je da prije svega treba koristiti alat kojeg imamo u borbi protiv COVID-a, a to je cjepivo. Rekao je da je Vlada osigurala dovoljno cjepiva i čestitao svim 46,3% cijepljenim odraslim osobama koje su cijepljene prvom dozom i apelirao na sve koji nemaju zdravstvenih prepreka da se cijepe.

“Cilj je steći neku vrstu kolektivnog imuniteta. Lani su sve poruke, svih stručnjaka, bile da kolektivni imunitet se stječe sa 80% cijepljenih, a sada s novim varijantama taj postotak raste. Postoji 30-ak posto ljudi koji se protive cijepljenju, Sada smo u situaciji da taj postotak ljudi pokušamo ohrabriti nagovoriti, mobilizirati i da dobiejemo do 70% cijepljenih. Sve što u ovom trenutku radimo ide za time da osiguramo zdravstvenu, ekonomsku, financijsku sigurnost građana i neku normalnost društvenog života”, kazao je premijer Plenković.

“Svi naši sugrađani su racionalni i pametni. Svjesni su da nas je korona koštala 34 milijarde kuna, da smo lani imali pad od 8%, unatoč tome smo zadržali 700.000 radnih mjesta, pomogli preko 120.000 poslodavaca, stali iza privatnog sektora i radnika na način kako je to jedino mogla država i osigurali dovoljno cjepiva. Istodobno smo održali financijsku reputaciju s investicijskim kreditnim rejtingom i idemo prema eurozoni. Uspjeli smo učiniti sve što je u našoj moći a pri tome imati znatno blaže mjere od mnogih drugih zemalja. Tamo gdje su restriktivne mjere oštrije, ljudi su se više cijepili, a mi smo to izveli tako da smo bili u ‘light’ fazi mjera”, kazao je premijer.

Govorio je i o vođenju HDZ-a i Vlade. “Pet godina na čelu HDZ-a je velika čast i odgovornost. Tada sam kazao da ću osigurati Hrvatskoj političku stabilnost koja je ključan preduvjet za razvoj, reforme i normalno funkcioniranje društva. HDZ je čvrsto usidren u desnom centru, narodnjačkih, demokršćanskih domoljubnih vrijednosti u partnerstvu s različitim liberalnim strankama i nacionalnim manjinama. U tom smo trokutu formirali i prvu i drugu vladu i na tome ću ustrajati jer mislim da je to dobor i zdravo za hrvatsko društvo. To je ključan impuls za ići naprijed. Imamo tri godine bez izbora i to je velika šansa za reforme”, kazao je premijer.

“Nitko nam reforme ne nameće, mi smo ovu kriznu godinu iznijeli i omogućli da zemlja ide naprijed. Sve su zemlje imale kovid, a Hrvatska je još imala puta 4 troškova, zbog potresa, pto je velik izazov. Zato smo koncipirali cijeli Nacionalni plan oporavka i otpornosti na onome što je zapisano u programu Vlade i nacionalnoj strategiji. Ključne komponente su gospodarstvo, investicije u svim sektorima vođene logikom zelene i digitalne transformacije i tranzicije. To su procesi četvrte industrijske revolucije i tu vidimo budućnost, nova radna mjesta i šansu Hrvatske na globalnom europskom tržištu”, rekao je Plenković.

Na pitanje o otvaranju novih radnih mjesta, odgovorio je kako se to može ostvariti “u sektorima u kojima god želimo – od ICT sektora koji u RH ostvaruje fenomenalne rezultate, sa ili bez države, više bez države, jer su to probitačni i agilni ljudi. U tradicionalnim, tercijarnim djelatnostima, poput hotelijerstva, ugostiteljstva, turizma, tek sada slijedi pravi oporavak i investicije. Napravili smo ogroman korak i u energetskom sektoru, prometnoj infrastrukturi”.

Smatra da će se reformama i na tržištu rada, pravosuđu, upravi, zdravstvu, obrazovanju napraviti iskoraci koji će nas učiniti otpornijima na mnoge krize, ali i konkurentnijima.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.