Vjerojatno je Picassova najpoznatija slika i zasigurno njegova najmoćnija politička izjava, oslikana kao neposredna reakcija na nacističku i povremenu bombardersku akciju na gradu Guernica tijekom španjolskog građanskog rata. Guernica pokazuje tragediju rata i patnju koja se nanosi pojedincima, osobito nedužnim civilima. U travnju 1937. god. Francovi nacistički saveznici (njemački Luftwafe) su izveli katastrofalno nasumično bombardiranje gradića Guernike u kojem su stradali samo nedužni civili. U protestu protiv ovog neljudskog čina Picasso je naslikao “Guernicu”.

Ovaj je rad stekao monumentalan status, postajući trajni podsjetnik na tragedije rata, antiratni simbol i utjelovljenje mira. Guernica je plava, crna i bijela, visoka 3,5 metra i široka 7,8 metara te je naslikana takozvanom tehnikom ”ulje na platnu”. Slika je urađena za veliku svjetsku izložbu u Parizu 1937. godine, a Picasso je odbijao smjestiti ovu sliku u Španjolskoj sve dok se u njoj ponovno ne uspostavi demokratska vladavina, te je slika 19 godina putovala svijetom i postala “platno o kojem se najviše govorilo”, neprestano izazivajući debate o političkim namjerama, kulturnom značenju i estetskim vrijednostima. Naposljetku je 1958. god. posuđena Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku.

Slika je 10. rujna 1981. godine vraćena u Španjolsku, te izložena u Madridu gdje se nalazi i danas.