Ove nam veljače stiže, prema saznanjima Večernjeg lista, novi val poskupljenja. Kruh i brašno već su sada poskupili za 22 posto. Činjenica koju dnevni list naglašava jest kako potrošnja životno neophodnijih namirnica ne pada samo u Hrvatskoj, već i na području cijele Europe.

Tako otkrivaju kako unutar hrvatske mliječne industrije se bilježi pad potrošnje vrhnja za 5 posto, fermenata za 4 i maslaca za 1 posto. Polutvrdi sirovi unutar te industrije vode u utrci porasta cijena. Trapist je tako spram prošlog mjeseca poskupio za 26 posto prema podacima TISUP-a.

Brank Bobetić, direktor Croatiastočara, zalaže se za praćenje francuskog sistema prilagodbe inflaciji cijena hrane koji im je zadobio najnižu stopu inflacije cijena hrane u Europi. Svaka cijena od primarne industrije do tržišne cijene s i bez PDV-a se prati. Sve te cijene tržišta prate se iz mjeseca u mjesec, te se tada lako može vidjeti koliko trgovci “beru” na maržama. Ti se podaci ujedno svakog lipnja predstavljaju parlamentu.

Meso i mesne prerađevine skuplji su 13,9 posto na godišnjoj razini, mlijeko, sir i jaja 22,2 posto, ribe i riblji proizvodi 14,2 posto, ulja i masti 22,5 posto, voće 8,3 posto, povrće 12,4, kava, čaj, kakao 6,5 posto, šećer, med, pekmezi, konditorski proizvodi 17,1 posto. Mlijeko i mliječni prozvodi, te ulja i masti, spram cijena iz 2015. godine skuplji su za 40 posto.