Moody’s podigao rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju

Autor:

21.01.2022., Zagreb - Od 1. sijecnja 2023. godine, prema planu Vlade, platezno sredstvo u Hrvatskoj postat ce euro, a Hrvatska ce postati 20. clanica eurozone. Kuna ce time, nakon 28 godina koristenja, otici u povijest, dok ce hrvatski gradjani i sluzbeno postati korisnici eura. Ilustracija prelaska kune na euro. Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Igor Kralj/PIXSELL

Agencija Moody’s podigla je rejting Hrvatske za dvije razine, na ‘Baa2’, uvrstivši ga u investicijsku kategoriju, uz stabilne izglede, zbog formalnog završetka postupka ulaska u eurozonu.

Vijeće EU-a za financijske i gospodarske poslove usvojilo je 12. srpnja završne pravne akte, bilježi agencija, poboljšavši nakon analize ocjenu dužničkih papira Hrvatske s ‘Ba1’ na ‘Baa2’.

Rejting ‘Baa2’ spada u investicijsku kategoriju i označava umjereni kreditni rizik, a ‘Ba1’ u špekulativnu kategoriju, uz ocjenu o značajnom kreditnom riziku.

“Hrvatska će usvojiti euro kao domaću valutu 1. siječnja 2023. i time eliminirati devizne rizike za vladin javni dug, velikim dijelom denominiran u eurima, i smanjiti rizik po likvidnost državnih financija”, ističe Moody’s.

Usvajanje eura u prvom će redu svesti udio javnog duga u domaćoj valuti sa sadašnjih više od 70 posto gotovo na nulu, budući da je dug gotovo u cijelosti denominiran u eurima.

“To će pak u velikoj mjeri pozitivno utjecati na Moody’sovu ocjenu vladine fiskalne snage”, naglašava agencija.

“Sposobnost hrvatskih institucija da zaključe rigorozan postupak usvajanja u planiranom roku podupire i Moody’sovu ocjenu o snazi hrvatskih institucija i sustava upravljanja”, dodaju.

Integrirano gospodarstvo

Hrvatsko gospodarstvo već je u velikoj mjeri integrirano u eurozonu, ali usvajanje eura ipak će imati dodatne pozitivne efekte jer će na srednji i dulji rok smanjiti transakcijske troškove i eliminirati preostale tečajne rizike u transakcijama između Hrvatske i eurozone”, ističe Moody’s.

“To će vjerojatno dodatno potaknuti ekonomsku integraciju i izravna strana ulaganja, podupirući dugoročni potencijal rasta”, dodaju.

Usvajanje eura smanjit će i devizne rizike za bankovni sektor i pozitivno utjecati na Moody’sovu ocjenu vladine likvidnosti i vanjskih rizika.

“Kao članica eurozone, Hrvatska će u budućim krizama moći koristiti potencijalne programe potpore Europske središnje banke (ECB) (…), a članstvo u Europskom mehanizmu stabilnosti poduprijet će i sposobnost vlade da se financira u slučaju krize”.

Rizik recesije u eurozoni

Stabilni izgledi odražavaju kontinuirano snažan ekonomski i fiskalni oporavak Hrvatske od početnog pandemijskog šoka s jedne i rizike za makroekonomsko i geopolitičko okruženje u Europi u idućih godinu do godinu i pol dana s druge strane.

Agencija prognozira snažan rast hrvatskog gospodarstva i u ovoj godini, po stopi od tri posto, i kontinuirani, ali blaži pad duga. Turizam bi pak mogao postići bolji rezultat no što agencija očekuje u osnovnom scenariju za ovu godinu.

Moody’s istodobno upozorava na “naglašene” rizike po ekonomske i fiskalne izglede Hrvatske koji proizlaze iz pogoršanja makroekonomskog okruženja u Europi.

“Ti rizici povezani s naglim jačanjem inflacije i strahovanjima za opskrbu energijom u nekoliko zemalja EU-a velikim su dijelom povezani i s geopolitičkim rizicima i pojačanom neizvjesnošću koja proizlazi iz ruske invazije na Ukrajinu i kontinuiranog vojnog sukoba.”

“Iako su izravni rizici potencijalnog šoka u opskrbi energijom za Hrvatsku ograničeni, u nepovoljnom scenariju eurozona bi mogla ući u recesiju u idućih godinu do godinu i pol dana, što bi imalo značajne negativne implikacije i za ekonomske i fiskalne izglede Hrvatske”.

Protuteža su oporavku i izazovi specifični (za Hrvatsku) koji uključuju efikasno povlačenje fondova EU-a i nepovoljni demografski trendovi, ističe Moody’s.

Snažan rast, manji dug


Agencija napominje da bi mogla ponovo podići rejting Hrvatske bude li gospodarstvo i dalje snažno raslo i sačuvalo potencijal snažnog rasta i ako se javni dug nastavi smanjivati u idućim godinama, što bi poduprla efikasna ulaganja i reforme povezane s programom Next Generation EU.

Rejting bi pak mogao biti smanjen bude li potencijal rasta naglo pogoršan u odnosu na Moody’sova očekivanja, što bi vjerojatno bilo povezano s opetovanim pandemijskim komplikacijama za turizam ili s prelijevanjem ekonomskih i političkih posljedica ruske invazije na Ukrajinu.

Neefikasna ulaganja i reforme negativno bi utjecale i na ocjenu potencijala rasta i snage hrvatskih institucija i sustava upravljanja, ističu.

OZNAKE:

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.