Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, govori o izmjenama Kaznenog zakona koje su stupile na snagu i predviđaju oštre kazne za sve koji napuštaju, ubijaju i muče životinje

Nedavno su stupile na snagu izmjene i dopune Kaznenog zakona, a s njima i neke bitne novosti vezane za zaštitu životinja. Tako će se od sada napuštanje kućnog ljubimca, domaće ili divlje životinje prijavljivati policiji ili općinskom državnom odvjetništvu. Predviđene kazne za to su do godinu dana zatvora, odnosno do dvije ako je napuštanjem prouzročena smrt životinje ili je napušten veći broj životinja. Povisuju se kazne za kazneno djelo ubijanja i mučenja životinja na kaznu zatvora do dvije godine ili do tri godine ako se ta kaznena djela počine iz koristoljublja. Također, zlostavljačima i ubojicama životinja odsad se može izreći sigurnosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja, u trajanju od jedne od pet godina.

Sve navedene novosti prijedlozi su koje je udruga Prijatelji životinja poslala Ministarstvu pravosuđa i uprave tijekom rada na izmjenama i dopunama Kaznenog zakona. “Iznimno smo zahvalni Ministarstvu što je prihvatilo naše prijedloge i time napravilo povijesni iskorak u zaštiti životinja u Hrvatskoj, što će pozitivno odjeknuti svugdje u svijetu. Cilj nam je bio uvrstiti odredbe koje će djelovati preventivno i sada je važno da svi djelujemo kako bi se i provodile u praksi”, poručili su u priopćenju Prijatelji životinja.

Stoga je o izmjenama Zakona i njegovoj primjeni Zagreb News razgovarao s Lukom Omanom, predsjednikom udruge Prijatelji životinja.

“Vjerujemo da će izmjene Kaznenog zakona najviše pomoći preventivno, dakle da se zamisle svi oni koji misle napustiti, mučiti ili ubiti životinju da to ne čine jer mogu završiti u zatvoru na jednu, dvije ili tri godine. Također, da će djelovati na one koji misle olako nabaviti neku životinju, odnosno da će dobro razmisliti imaju li dovoljno vremena, novca, strpljenja i svega ostalog potrebnog naredna dva desetljeća kako bi uz svoj izbor preuzeli i odgovornost. Nadamo se i da će se povećati broj kastracija muških i ženskih pasa i mačaka jer ne samo da time pomažemo životinjama, već treba imati na umu da se kazneno djelo napuštanja životinja odnosi i na napuštanja štenaca i mačića. Trebale bi ove izmjene djelovati i poticajno, u smjeru drugih vrlo potrebnih poboljšanja, izmjenom Zakona o zaštiti životinja i drugih propisa”, ispričao je Oman.

Istaknuo je kako su sada najvažnije lokalne zajednice, dakle gradovi i općine. Smatra da uz organizaciju zbrinjavanja napuštenih i ranjenih životinja trebaju napraviti detaljnu kontrolu mikročipiranja pasa, odnosno obići sva kućanstva s ciljem provjere jesu li svi psi označeni mikročipom. “S obzirom na to da su mnoge lokalne zajednice to i napravile te uz to financiraju kastracije skrbničkih (vlasničkih) pasa i mačaka, smatramo da je došlo vrijeme da krene kažnjavanje svih onih koji to još nisu napravili”, dodao je Oman.

Novost u Zakonu je i to da će se povišene kazne za kazneno djelo usmrćivanja i mučenja životinja moći provoditi samo zahvaljujući prijavama svjedoka. Luka Oman pozvao je građane da ako imaju bilo kakve nedoumice oko postupka prijavljivanja kaznenih i prekršajnih djela na štetu životinja, da se slobodno jave udruzi Prijatelji životinja. “Prijavljivanje je jako važno i radi izricanja sigurnosne mjere zabrane držanja i nabavljanja životinja. Sud je može izreći onome tko je počinio kazneno djelo nad životinjom ako postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo”, istaknuo je Oman.

Nedavno su se pojavile optužbe na rad udruge S-Pas, za pomoć napuštenim životinjama koju vodi Gloria Malin. U optužbama se navodi da se bavi švercom i krađom pasa, da ih drži u nehumanim uvjetima. Oman je o tome rekao da kao udruga zastupaju transparentan i legalan rad svih uključenih u pomoć životinjama. “Smatramo da je zbrinjavanje napuštenih životinja uz svu potrebnu registraciju i poštovanje svih propisa osnova rada udruga, pojedinaca, veterinara i lokalnih zajednica. Udruge trebaju biti primjer takvog djelovanja, a nadležne institucije trebaju štiti životinje provjerom rada kako udruga tako i, primjerice, lokalnih zajednica zbog čijeg nedovoljnog djelovanja teret pada na udruge. Postupanje s napuštenim životinjama i onima na privremenom čuvanju i u fazi udomljavanja propisano je i građani koji žele pomoći životinjama trebaju pripaziti da daju podršku onima koje rade prema propisima i transparentno”, objasnio je Oman.

Istaknuo je i neke od udruga kao dobre primjere, poput udruge Pobjeda iz Osijeka i udruge Prijatelji iz Čakovca. “Oni su svjesni da nešto što je zakonito i po propisu ne znači automatski da je i dobro, no da je rad prema propisima, registracija i transparentnost osnova od koje treba krenuti i tako se pokazuje svima ostalima da se može postići i više uz provedbu svega propisanog”, dodao je Oman.

Osvrnuo se i na nedavno otkriće da je splitski psihijatar držao u nehumanim uvjetima 60-ak pasa i dva vuka za borbu. Smatra kako je to stravičan slučaj u središtu grada Splita koji pokazuje koliko su borbe pasa prisutne u cijeloj Hrvatskoj.  “Toliki broj pasa očito je dio mreže povezane s organiziranjem tih strogo zabranjenih radnji povezanih s velikom okrutnošću prema životinjama. Ovaj je slučaj ukazao i koliko je bitno da Split ima svoje registrirano sklonište za životinje po uzoru na Zagreb i Dubrovnik, odnosno koliko je važno da se gradovi u potpunosti drže svih svojih zakonskih obaveza kako bi se izbjegle ovakve situacije”, zaključio je Oman.