Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u subotu je za nacional.hr analizirao je situaciju s ukrajinskim žitom, rusko uništavanje hrane te najavu održavanja izbora na privremeno okupiranim područjima.

“Uništavanje hrane i žitarica za potrebe desetaka, pa i stotina milijuna ljudi u mnogim zemljama svijeta, ratni je zločin i izniman događaj nehumanosti planetarnih razmjera. Suvremeni ruski fašizam – rusizam, kao ideologija koja u Ruskoj Federaciji prevladava više od 15 godina, dovela je ovu zemlju na najniži stupanj društvenog razvoja, ne samo kao društva s potpunom diktaturom, već i kao državu koja izaziva cijelo čovječanstvo, otvoreno pljunuvši u lice značajnom dijelu stanovništva naše planete.

Takvo neljudsko ponašanje moralo bi naići na reakciju međunarodne zajednice. Može li država koja namjerno uništava zalihe hrane velikom broju svjetske populacije biti članica Vijeća sigurnosti UN-a, sjediti u OESS-u i drugim međunarodnim organizacijama koje po definiciji grade mir i prijateljstvo među državama i narodima? Rusija je postala čudovišna država, žestoki protivnik svega slobodnog i demokratskog, što je spremna uništiti projektilima i tenkovima, vojnim zrakoplovima i brodovima.

Postavlja se pitanje treba li se sam Kijev braniti i boriti protiv zemlje koja je neprijatelj čovječanstva i napretka u cijelom svijetu, koja je postala glavni izvoznik ne toliko nafte i plina, koliko krvavih ratova i sukoba. Nedavni rusko-afrički samit u Sankt Peterburgu pokazao je da Kremlj nastavlja svoju politiku diktata i ucjena u vezi s opskrbom afričkih zemalja hranom iz drugih država. Rusija vjeruje da može napasti, opljačkati i prisiliti bilo koga da odbije trgovinu s afričkim zemljama, proglašavajući cijeli ovaj kontinent svojim feudom.

Kako bi prikrio svoje agresivne planove, Vladimir Putin je optuživao Veliku Britaniju, Francusku i SAD za imperijalističku i kolonijalnu politiku na kontinentu u prošlosti, a sada provodi upravo takvu politiku. Moskva želi besplatno poslati ukradeno ukrajinsko žito u nekoliko kontroliranih afričkih zemalja, jer ga nijedna država na svijetu neće kupiti. Kremlj je financirao još jedan vojni udar na crnom kontinentu. Ovaj put u Nigeru. Legitimnog predsjednika i vladu svrgnula je lokalna vojska povezana s Wagnerom, uspostavivši vojnu diktaturu.

Nakon što se Rusija povukla iz Crnomorske inicijative za žito, ruska vojska je u devet dana granatiranja uništila 180.000 tona ukrajinskog žita, 26 objekata lučke infrastrukture i pet civilnih brodova. Svrha ruskih napada je blokiranje izvoza ukrajinskog žita kako bi se osvetila Ukrajini i svijetu za odbijanje agresije. Rusija putem terora želi istisnuti Ukrajinu sa svjetskih tržišta žitarica kako bi zauzela njezino mjesto i uspostavila vlastiti monopol. Rusija igra “igre gladi” sa zemljama koje su kritično ovisne o ukrajinskoj hrani kako bi ih ucijenila na svoju stranu.

Stvaranjem humanitarnih katastrofa – sada kroz glad i pothranjenost, Kremlj očekuje da će izazvati još jedan nalet izbjeglica u Europu, što bi kao rezultat trebalo potkopati potencijal EU-a da pomogne Ukrajini i Ukrajincima. Prisiljavajući Ukrajinu da traži alternativne načine prodaje poljoprivrednih proizvoda, Rusija izaziva sukobe između Kijeva i njegovih saveznika, koji vlastitu poljoprivrednu industriju štite od dampinga. Napadom na ukrajinske luke, posebno na Dunavu, Rusija predstavlja izravnu prijetnju zemljama NATO-a i njihovom brodovlju u Crnom moru.

Ruska agresija u Crnom moru dobit će odgovarajući, uključujući i simetričan, odgovor oružanih snaga Ukrajine. Kod ruske luke Novorosijsk pogođen je veliki amfibijski brod Crnomorske flote Ruske Federacije, a na ulazu u Kerčki tjesnac ruski naftni tanker. Bili su to prvi koraci kao odgovor Moskvi na proglašenje sjeverozapadne zone Crnog mora zabranjenom za prolazak stranih brodova u ukrajinske luke, što je Kremlj sve proglasio upitnim u kontekstu transporta oružja u Ukrajinu. Unatoč tome što ih je prije toga sve prema proceduri pregledavala ruska vojska. Kao odgovor, Kijev je također sve brodove koji idu prema ili iz ruskih crnomorskih luka proglasio potencijalnim nosačima oružja, pa je, po uzoru na Moskvu, unaprijed upozorio da ih ima pravo napasti.

Kako bi dodatno legalizirao ukradeni ukrajinski teritorij, Kremlj je tamo odlučio održati pseudo-glasovanje. Ruske okupacijske uprave na privremeno okupiranim područjima Ukrajine spremaju se održati lažne izbore na teritorijima pod svojom kontrolom 10. rujna 2023. godine. Ruski takozvani “izbori” na područjima Ukrajine koje je privremeno zauzela ruska vojska su nezakoniti, a njihovi rezultati nevažeći. Organiziranje ruskih pseudo-izbora popraćeno je moralnim i fizičkim nasiljem nad građanima Ukrajine pod okupacijom koji u njima ne žele sudjelovati. Nema govora ni o kakvom “slobodnom izboru” u uvjetima humanitarne katastrofe i terora na okupiranim područjima.

Sudionici pseudo-izbora riskiraju da postanu svete žrtve ruskih krvavih provokacija. Sudjelovanje u organiziranju pseudo-izbora (rad u “povjerenstvima”, “promatranje”, kampanja i sl.) je kazneno djelo. Prisilno “glasanje” ne smatra se zločinom. Organizatori pseudo-referenduma u regiji Herson, koje je uhitila SBU (služba sigurnosti Ukrajine), suočavaju se s kaznama od 5 do 10 godina zatvora. Istu perspektivu imaju i organizatori lažnih izbora. Ruska predstavnička tijela – i na lokalnoj i na središnjoj razini – gube legitimitet uključivanjem nezakonito „izabranih“ građana Ukrajine. Obrambene snage Ukrajine uskoro će osloboditi okupirane teritorije i vratiti legitimnu vlast, kao što je to bio slučaj u Izumu, Limanu i Hersonu”, napisao je.